Hrvatski pomorci najbolji su hrvatski ‘izvozni proizvod’ – o tome se priča već godinama, pa i desetljećima. Međutim, danas se događa svojevrsni ‘boom’ na ovom polju. Na ponos Lijepe naše, upravo naši pomorci itekako su traženi. Koji su glavni razlozi za to, reći će nam Romano Perić, ITF Koordinator Inspektorata i Voditelj ureda Sindikata pomoraca Hrvatske u Dubrovniku, piše Dulist.
– Niz je faktora koji su utjecali na trenutnu visoku potražnju hrvatskih pomoraca na svjetskom tržištu rada. Jedan od dva neznačajnija faktora je svakako početak rata u Ukrajini. Znamo da su Rusi i Ukrajinci činili ozbiljan postotak pomorskih časnika u svijetu, a prema nekim pokazateljima on je iznosio oko 15 posto. Rat je znatno otežao ukrcaj i iskrcaj ovih pomoraca, ali i dodatno zakomplicirao i isplatu njihovih plaća zbog nestabilnosti u financijskim sustavima tih dvaju država. Nadalje, stroži vizni režim za ruske pomorce i naposljetku stres koji pomorci proživljavaju na brodu zbog ratnih događanja može dovesti ozbiljnih posljedica zbog možebitnog manjka produktivnosti i fokusiranosti na svakodnevne radne zadatke – kao prvi razlog navodi Perić.
Kao drugi najznačajniji faktor navodi pak povećanu gospodarsku aktivnost prestankom pandemije.
– Ta aktivnost automatizmom dovodi do povećane potražnje za brodskim teretnim prostorom te samim tim i rastom cijene vozarina. Ako znamo da su tijekom pandemije mnogi nekvalitetni brodari posrnuli, pogotovo oni sa lošijom poslovnom strategijom onda se to manifestiralo dodatnim manjkom teretnog prostora – ističe dalje.
Kombinacija navedenih čimbenika, napominje Perić, rezultirala je ozbiljnim rastom potražnje za hrvatskim pomorcima, pogotovo časnicima i to u svim segmentima pomorske industrije.
Veliki postotak – časnički kadar
Naši pomorci redovito su najtraženiji na tržištu rada u svjetskom pomorstvu. Istodobno, među najbolje su plaćenima. Razlog je u kvalitetnoj edukaciji kao jednom od najbitnijih faktora.
– Da, složio bih se da su naši pomorci jedni od najtraženijih u svjetskom pomorstvu. Veliki postotak naših pomoraca je časnički kadar, koji je dobro educiran i fakultetski obrazovan. Pomorskom tradicijom, urođenom ljubavi prema moru i genetikom kao našom se može pohvaliti vrlo mali broj zemalja i zbog toga smo u vrhu. No, međutim nema nas puno. 18 tisuća hrvatskih pomoraca u međunarodnoj plovidbi je naizgled impozantna brojka, ali samo u okvirima hrvatskih postotaka zbog toga što čini 1.5 posto ukupno zaposlenih u domovini. Kada to prenesemo u svjetske okvire i usporedimo sa Filipinima – 230 tisuća, Indijom – 220 tisuća, Rusijom – dvjesto tisuća i Ukrajinom – osamdeset tisuća, onda nam je jasno da mi kvalitetom samo popunjavamo kadrovske pukotine vrhunskih i vrlo dobrih kompanija. Mi, konkretno, nemamo mogućnost da trenutno opskrbimo neku vrhunsku kompaniju sa 200, 300 pomoraca koji su slobodni na tržištu rada – napominje Perić te detaljnije naglašava kako je ‘dostupnost naših pomoraca mala, a većina ima uglavnom dobar posao sa kompanijama sa kojima su duže vrijeme.’
S obzirom da je ovo itekako povoljan momenat za naše pomorce, na koji način mogu ‘iskoristiti’ ovu situaciju? Odgovor je jednostavan.
– Ovo je svakako dobar moment za naše pomorce jer im omogućuje da biraju bolje kompanije sa kvalitetnijim uvjetima rada i primanjima, te da se učvrste na dobrim pozicijama. Svjedoci smo posljednjih mjeseci sve većeg broja potpisivanja memoranduma između agencija za ukrcaj pomoraca i pomorskih fakulteta u smislu trenutnog zapošljavanja njihovih diplomanata. Ovo je svakako dobar način da se privuče još veći broj studenata pomorskih zvanja, jer na neki način garantira siguran posao nakon školovanja – dodaje Romano Perić.
Potrebno, je, kaže, iskoristiti ovaj moment za zapošljavanje u uredima brodarskih kompanija, na pozicijama poput inspektora ili dijela managementa.
– To bi dodatno učvrstilo naše šanse za stabilnošću budućih zaposlenja – dodaje – smatram da će vrlo brzo doći do stabilizacije na tržištu rada, pogotovo kad dođe do smirivanja sukoba, ali potražnja za radnim mjestima će biti stalno prisutna – prognozira dobru budućnost.
Odlazak na kopno za vrijeme ugovora – misaona imenica
Poboljšavaju li se uvjeti za naše pomorce na brodovima diljem svijeta i gdje ima prostora za dodatno poboljšanje? Nije lako uopćeno promatrati priču.
– Nezahvalno je generalizirati poboljšanje uvjeta za naše pomorce diljem svijeta. Sigurno je, da će deficitarnim zanimanjima poput pomoraca sigurno rasti plaće kroz sljedeće razdoblje. Veća je povezanost pomoraca sa svojim obiteljima putem Interneta, što su pomorci naveli kao jednu od bitnijih stavki. Svakako ćemo se i mi sindikati truditi da još poboljšamo uvijete pomoraca preko naših međunarodnih kolektivnih ugovora – dodaje nam naš sugovornik. Ali, napominje, situacija nije ni izbliza idealna kao što bi htjeli!
– Prekomjerni ugovori ili njihovo produžavanje uzrokovano pandemijom, pogotovo na dalekom istoku, je još prisutno, tako da pomorac nije siguran u datum svog povratka kući. Cijepljenje pomoraca te putne i medicinske isprave još stvaraju probleme kao i dodatne troškove. Odlazak na kopno za vrijeme ugovora je još uvijek misaona imenica za mnoge pomorce, a direktno i negativno utječe na mentalno zdravlje pomoraca. Nama svakodnevno dolaze upiti za pomoć na osnovu gornje navedenih problema i s tom problematikom se borimo zajedno sa pomorcima – dodaje jednu mračnu stranu cijele priče.
Za kraj, Romano Perić dao je komentar oko angažmana resornog Ministarstva.
– Vjerujem da resorno Ministarstvo pozdravlja povećanu potražnju hrvatskih pomoraca, a ono što je pravi trenutak za riješiti – a o čemu smo konstantno razgovarali – je svakako tema državnih poticaja za ukrcaj vježbenika na strane kompanije čime bi se dodatno stimulirala potražnja naših mladih pomoraca na vrhunske strane kompanije – zaključuje ITF Koordinator Inspektorata i Voditelj ureda Sindikata pomoraca Hrvatske u Dubrovniku, Romano Perić.
Mia Njavro Banić
