Hoće li Luka Gaženica u Zadru biti jedna od lokacija za buduće bunker-stanice za ukapljeni prirodni plin (LNG) koje tvrtka LNG Hrvatska, osim u Petrolejskoj luci u Rijeci, namjerava graditi na barem još jednoj lokaciji na Jadranu? Ovo se pitanje učestalo ponavlja u zadnje vrijeme, od kad se u javnosti iznenada pojavila informacija o takvim namjerama.
O potencijalnoj izgradnji LNG bunker-stanice u Gaženici prvi je pisao upravo portal Pomorac.hr. Riječ je o postrojenjima za skladištenje i prekrcaj ukapljenog prirodnog plina na brodove koji koriste LNG kao pogonsko gorivo, u za to prilagođene kamionske cisterne, željezničke vagone i kontejnere, koja bi trebala biti smještena na vezu 1, nešto južnije od novih lučkih terminala u Gaženici. Tako je u javnosti potvrdio Hrvoje Krhen, direktor LNG Hrvatske, tvrtke koja upravlja Terminalom za ukapljeni prirodni plin u Omišlju na otoku Krku.
Zadarski.hr pokušao je doznati koliko je Zadarska županija kao jedinica lokalne samouprave uključena u te planove te je li točno da je za Zadar već izrađena Studija utjecaja na okoliš koja je prošla prethodni Postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Kad će Studija proći javnu raspravu kako bi se znalo je li predložena lokacija zaista prihvatljiva, te kada bi bunker-stanica u Zadru mogla biti izgrađena, s obzirom da bi gradnja one u Rijeci trebala započeti najranije za dvije ili tri godine?
– O ovoj temi i konkretnim upitima naš Odjel nema nikakvih službenih saznanja, niti aktivnog sudjelovanja u postupcima koji su se, ako jesu, vodili izvan našeg Odjela. Preglednikom web portala Ministarstva pronašli smo jedino po dostavi Vašeg upita da je Ministarstvo donijelo Rješenje od 4. ožujka 2022. godine, koji je zahvat “Izgradnja mjesta za opskrbu ukapljenim prirodnim plinom i stlačenim prirodnim plinom, Luka Gaženica, Zadar, nositelja zahvata LNG Hrvatska d.o.o. Zagreb, prihvatljiv za ekološku mrežu – odgovorili su iz Ureda župana Zadarske županije Božidara Longina.
Nisu puno više znali niti u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Predsjednik Denis Ikić kaže kako su takve najave pojavile prije nekoliko godina, ali su razgovori o tome odjednom intenzivirani prije nekoliko dana, ali ništa se konkretnije još ne zna.
Više o temi pročitajte na: Odobren novi plinski terminal: Zadar u roku 4 godine na plinskoj karti Europe
V.d. ravnatelja Lučke uprave Đoni Štambuk priprema se za sastanak s upravom Luke d.d. kao koncesionarom koji je sudjelovao u razgovorima sa LNG Hrvatska.
– Kod nas se postavilo to pitanje, a nude se dvije varijante: sa lučkim koncesionarom Lukom d.d. to odraditi na lučkom području, ili na našem višenamjenskom terminalu ukoliko se radi o dugoročnijem, ozbiljnom poslu. To je naš odgovor prema svim zainteresiranim za luku, ne samo za LNG već i općenito. Nemam još dovoljno informacija o tome, Luka d.d. mi je najavila da ćemo imati jedan ozbiljan sastanak o tome, nakon čega bi se moglo više znati o svemu. Ovako mogu samo neformalno reći da postoji interes LNG Hrvatska, ali mislim da se možda malo preuranilo s tom pričom jer je to dosta kompleksna stvar, s gomilom pravilnika, načinom realizacije itd.
– Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u postupku za prethodnu ocjenu prihvatljivosti zahvata donijelo je Rješenje kojim gradnju bunker-stanice smatra prihvatljivom, slažete li se s tim stajalištem?
– Malo me to iznenadilo, mada mi je drago da se to dogodi, mi bi to s naše strane svakako podržali. Ali možda su nas mogli malo ranije u to uključiti jer i mi imamo niz radnji koje u tom smislu moramo odraditi, da se ne dovedemo pred svršen čin, pa izgubimo dragocjeno vrijeme. Vjerojatno se sad zbog čitave situacije oko opskrbe plinom u Europi ubacilo u “petu brzinu”, ali bez obzira na to, da se sad krene u sve aktivnosti, dvije do tri godine će morati proći, tako da ipak mislim da su namjere malo preuranjene. Ako dođe do takvog posla, radi se o ogromnim količinama koje bi mogle privući brodove na LNG pogon. A radnje se mogu obavljati i načinom ship-to-ship preko barže postavljene u luci koja može služiti za opskrbu. Koliko znam, tankovi bi morali biti što bliži obali, jer se cjevovodi moraju hladiti… Stvar je kompleksna, a još nismo konkretno uključeni. Čekam sastanak s Lukom d.d., da vidimo koji su planovi i lokacije konkretno predviđeni – ističe Štambuk.
Faze
Ono što se do sada u javnosti zna odnosi se na planove prve faze koja predviđa pristanište za plovila s pretakačkim rukama i privezom za plovila, spremnik ukapljenog prirodnog plina zapremine 3.000 kubnih metara, rekondenzacijsko postrojenje, punilišta vagona cisterni s jednim mjestom za prekrcaj, punilišta LNG cisterni i kontejnera s dva mjesta za prekrcaj, te punilišta za vozila pogonjena ukapljenim prirodnim plinom i stlačenim prirodnim plinom, s četiri prekrcajna mjesta…
U drugoj fazi gradnje kapacitet skladišta bi trebao biti povećan na 7.500 kubnih metara, dok bi u trećoj fazi skladišni kapacitet bio povećan na 30 tisuća kubnih metara.
M. Kalajžić / Zadarski.hr
