Najveće svjetske brodarske kompanije na dobrom su putu da u 2022. obore apsolutno sve rekorde. Nova predviđanja pokazuju da bi brodari u ovoj godini mogli ostvariti apsurdnu dobit, koja premašuje prošlogodišnju za nevjerojatnih 73%.
Neto prihod jedanaest najvećih brodara u sektoru kontejnerskog prometa ove bi godine mogli dosegnuti vrtoglavih 256 milijardi dolara, predviđa John McCown, osnivač Blue Alpha Capitala. To je povećanje od čak 36 milijardi dolara u odnosu na prethodnu procjenu koju je McCown objavio u travnju, a riječ je o iznosu koji je otprilike jednak BDP-u Portugala. Samo prošle godine, 11 najvećih kompanija ostvarilo je rekordan profit od 148 milijardi dolara, kaže McCown.
Profiteri pandemije
Dvije godine poremećaja u gospodarstvu transformirale su pomorsku industriju, odgovornu za oko 80% globalne trgovine, iz industrije koja je više godina zaredom ostvarivala gubitke u sektor koji je najviše profitirao tijekom pandemije. Neki brodari ulažu višak novca u nove brodove s čišćim motorima i više veza s računalnim mrežama na kopnu, piše gCaptain.
Unatoč očekivanjima da će brodari u trećoj godini pandemije, zbog usporavanja gospodarskih aktivnosti i sukoba u Ukrajini, bilježiti manje profite, izgleda da su se stvari promijenile. McCown je odlučio povećati svoje prognoze nakon niza neočekivano dobrih rezultata drugog kvartala nekih od najvećih brodara – od kojih je posljednji u nizu ovog tjedna bio južnokorejski HMM, s neto dobiti od 4,62 milijarde američkih dolara samo u prvoj polovici ove godine. Riječ je o povećanju od nevjerojatnih 1.560% u usporedbi s istim razdobljem lani, piše Splash247.
A.P. Moller-Maersk sa sjedištem u Kopenhagenu, “igrač broj 2”, ranije ovog mjeseca najavio je prognoze za 2022. godinu: očekuju rekordnu dobit od 31 milijarde dolara. Hapag-Lloyd, peti najveći brodar, zarađuje toliko da bi uskoro mogao prestići Volkswagen kao najprofitabilnija tvrtka u Njemačkoj.
Britanska konzultantska tvrtka Drewry također izvještava o rekordnoj dobiti u sektoru ove godine. Analitičari predviđaju neto dobit u ukupnom iznosu od nevjerojatnih 270 milijardi dolara, što je ekvivalentno BDP-u Finske. Drewry potom predviđa dramatičan pad dobiti sljedeće godine, gotovo prepolovljen, u iznosu od 150 milijardi dolara (vidi grafikon).
Golema dobit dolazi unatoč padu promptnih cijena od gotovo 30%, kažu iz Drewrya. To je zato što se samo 10% tereta prevozi prema uvjetima promptnih cijena na tržištu – ostatak se prevozi na temelju ugovora između prijevoznika i pošiljatelja tereta kojima su cijene i količine određene za godinu ili više unaprijed, kaže McCown.
Prema McCownovoj analizi, cijene kontejnerskog transporta u drugom kvartalu bile su 2,84 puta više nego dvije godine ranije. Prosječne promptne cijene bile su 4,72 puta veće, dok su ugovorne porasle 2,13 puta.
Iz Maerska su 3. kolovoza objavili da predviđaju da će prosječna ugovorna cijena ove godine iznositi 1.900 USD za kontejner od 40 stopa, što je povećanje od 500 USD u odnosu na očekivanja na kraju prvog kvartala.
Brodari pod pritiskom
Međutim, zaokret kola sreće u korist brodara, uz jačanje inflacije diljem svijeta, potaklo je političare na traženje metaforičkog žrtvenog jarca. Sektor kontejnerskog prometa, u kojem je devet najvećih kompanija koncentrirano u tri saveza koji međusobno dijele kapacitete na brodovima, pod pritiskom je vlada diljem svijeta zbog naplaćivanja visokih cijena prijevoza, dok istovremeno samo 40% brodova (a s njima i tereta) do svojih destinacija dolazi na vrijeme, prema Sea-Intelligenceu.
U srpnju je Francuska u posljednji trenutak odustala od dodatnih poreza na dobit za energetske i transportne tvrtke. Prije glasovanja, CMA CGM sa sjedištem u Marseilleu – treća najveća kompanija na svijetu – podigla je iznos popusta s 500 eura na 750 eura za teret koji se uvozi Francusku iz Azije i dodala još popusta na izvoz zbog pritiska vlade, koja pokušava obuzdati inflaciju.
U SAD-u, predsjednik Joe Biden u lipnju je potpisao Zakon o reformi oceanskog brodarstva koji nalaže Federalnoj pomorskoj komisiji da mora poduzeti mjere kako bi se spriječilo da brodari bezrazložno odbijaju popuniti slobodne kapacitete, čime se umjetno podižu cijene transporta. Također je naredio istragu zateznih naknada koje naplaćuju brodari.
Brodari su također su na udaru zbog sve većih sindikalnih akcija i štićenja interesa transportnih radnika, čiji prihodi nisu doživjeli ni blizu sličan porast.
U Ujedinjenom Kraljevstvu, lučki radnici u Felixstoweu, najprometnijoj kontejnerskoj luci u državi, najavili su štrajk kasnije ovog mjeseca, nezadovoljni zbog činjenice da će im inflacija ‘pojesti’ i ona malene povišice koje su im obećane.
Na zapadnoj obali SAD-a, sindikalni čelnici lučkih radnika započeli su pregovore o kolektivnom ugovoru u svibnju. Za porast inflacije okrivili su “strane brodarske tvrtke vrijedne milijarde dolara koje su kompletno poharale američke tvrtke, naplaćujući i do 10 puta više od uobičajenih cijena transporta”.
