Grčke vlasti trebale bi se do četvrtka očitovati o mogućnosti iskrcaja i repatrijacije četvorice hrvatskih pomoraca s broda »Mirjana K«, zaustavljenog zbog dugova brodara na sidrištu luke Pirej, potvrdio je u telefonskom razgovoru jedan od članova posade broda.
Da bi se tijekom četvrtka trebalo znati više o mogućnosti iskrcaja posade broda koji je službeno proglašen napuštenim od strane menadžera broda, riječke tvrtke Alveus Capital, potvrdio je za Novi list i Luka Simić, inspektor Međunarodne federacije transportnih radnika (ITF) koji vodi postupak repatrijacije posade i naplate njihovih zaostalih potraživanja.
Posada koju čine četvorica hrvatskih državljana, dva Albanca i jedan Crnogorac, već tri mjeseca nije primila plaću za svoj rad. Prošlog tjedna s broda je iskrcan jedan od hrvatskih državljana, zbog bolesti, odnosno potrebe za hitnom operacijom, nakon čega je upućen na daljnje liječenje u Hrvatsku.
Preostali članovi posade ogorčeni su situacijom u kojoj im grčke lučke vlasti ne dopuštaju iskrcaj s broda i povratak kućama.
– Ne znamo više ništa. Do pred tjedan dana nadali smo se da ćemo uskoro biti iskrcani, ali sada više očito nitko ne zna kada bi se to moglo dogoditi. Prema informacijama kojima raspolažemo, naše veleposlanstvo u Ateni dalo je rok grčkim vlastima da se do četvrtka očituju možemo li se iskrcati, koliko nas se može iskrcati i tako dalje, kaže jedan od članova posade.
Posebno je ogorčen postupcima menadžera broda, tvrtke kojoj je na čelu Alan Klanac, bivši predsjednik uprave Jadrolinije.
– Nikakve konkretne informacije od njega nismo dobili. Ne znam kada će ni kako sve ovo završiti. Mi smo na brodu još uvijek relativno dobro, osim što jedan od članova posade čeka lijekove koji su mu potrebni. Dobili smo nove zalihe potrošne vode, za tuširanje, pranje rublja i druge potrebe, ali tek nakon što smo prethodne količine potrošili doslovno do kraja. Nitko od nas ne želi više ovdje provesti ni dana više nego što je potrebno i želimo se čim prije iskrcati, kaže pomorac.
Upozorava kako su većini hrvatskih članova posade ugovori pred istekom. Inače, P&I klub osiguravatelja broda dužan je pomorcima isplatiti do četiri zaostale plaće, kao i troškove repatrijacije, u slučaju napuštanja od strane brodara, što su se osiguravatelji i obavezali učiniti.
No, grčke lučke vlasti prvo su tražile da Panama, kao država zastave broda, propiše novi minimalni broj članova posade, kako bi barem dio njih mogao otići kući, ali su nakon što je Panama izdala takav dokument, promijenili stav i zabranili iskrcaj, smatrajući da su tri člana posade, koliko je Panama po novome propisala, nedovoljna za siguran boravak broda na sidrištu.
– Nama su ugovori pred istekom. Dvojici kolega iz Albanije će 20. kolovoza isteći četiri mjeseca da su na brodu, a kako P&I plaća do četiri zaostale plaće, tko će im platiti ostanak na brodu nakon tog datuma? Hoće li oni pokloniti to vrijeme brodaru? Ne razumijem ni lučke vlasti. Ne daju nam da se vežemo u luci, tražili su novi pravilnik o minimalnom broju članova posade, a sad kažu kako to nije dovoljno.
– Bilo je govora i da ćemo se vezati u neko od privatnih brodogradilišta u Grčkoj, ali sada je i to, čini se, palo u vodu, jer niti vjerovnici broda koji su ga zaustavili, niti osiguravatelji, ne žele plaćati troškove priveza i čuvanja broda u brodogradilištu. Ne mogu vjerovati da nam se ovo događa, i to u jednoj europskoj zemlji. Ne razumijem ni naše veleposlanstvo koje je Grcima prošlog tjedna dalo rok od tjedan dana da se očituju. Nama je ovdje tjedan dana cijela vječnost, nitko od nas nije ovdje na kupanju i ljetovanju, nego samo želimo čim prije otići i vratiti se kući, razočaran je pomorac.
Luka Simić, inspektor ITF-a iz Rijeke, kaže kako je riječ o iznimno kompliciranom slučaju koji su svojim postupcima dodatno zakomplicirale vlasti u Grčkoj.
– Očekujem da ćemo tijekom četvrtka znati više. Zasad nemamo nikakvih novih informacija. Grčke vlasti su odbile panamski dokument kojim je propisano da su, u ovim uvjetima, dovoljna tri člana posade na brodu, a zasad nije riješeno ni tko bi platio eventualni vez broda u nekom privatnom brodogradilištu. Pregovara se i s potencijalnim kupcem broda da on pošalje novu posadu na brod, ali ni to još nije riješeno, kaže Simić.
Marinko Glavan / Novi list
