U prvih šest mjeseci 2022. uplovilo 58 stranih brodova za kružna putovanja
U hrvatske morske luke uplovilo je 58 stranih brodova za kružna putovanja s ostvarenih 240 kružnih putovanja u razdoblju od siječnja do lipnja 2022. Na tim brodovima bilo je 189 tisuća putnika, koji su u Hrvatskoj boravili 466 dana, izvještava DZS.
U prvih šest mjeseci 2022. broj putovanja stranih brodova za kružna putovanja veći je za 225 putovanja, a broj dana boravka brodova veći je za 423 dana u odnosu na isto razdoblje 2021. Broj putnika na stranim brodovima za kružna putovanja veći je za 180 tisuća putnika u prvih šest mjeseci 2022. u odnosu na prvih šest mjeseci 2021., kada su zbog pandemije bolesti COVID-19 bile uvedene strože epidemiološke mjere koje su stranim brodovima ograničavale kružna putovanja. U prvih šest mjeseci 2021. prvi ulazak stranih brodova za kružna putovanja bio je evidentiran tek u mjesecu lipnju, kada je bilo ostvareno 15 putovanja stranih brodova na kojima je bilo 8 tisuća putnika.
U prvih šest mjeseci 2022. u odnosu na prvih šest mjeseci 2019. broj putovanja stranih brodova za kružna putovanja manji je za 11,8%, broj dana boravka stranih brodova manji je za 15,9%, dok je broj putnika na tim brodovima manji za 53,9%.
Strani brodovi za kružna putovanja u prvih šest mjeseci 2022. doplovili su pod zastavama 13 zemalja. Najveći broj putovanja strani brodovi za kružna putovanja ostvarili su pod zastavom Bahama, i to 66 putovanja, što je 27,5% od ukupno ostvarenih putovanja u prvih šest mjeseci 2022. Slijede kružna putovanja ostvarena pod zastavom Malte (45 putovanja), Paname (26 putovanja) i Italije (25 putovanja).
Od ukupno 240 kružnih putovanja, najviše ih je ostvareno u Dubrovačko-neretvanskoj (45,8%) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (30,8%), što je ukupno 76,6%. Preostalih 23,4% putovanja ostvareno je u sljedećim županijama: Zadarskoj (13,8%), Primorsko-goranskoj i Istarskoj (obje po 3,3%) te Šibensko-kninskoj (3,0%).
Najposjećenija luka Dubrovnik
Najviše posjeta stranih brodova za kružna putovanja imala je luka Dubrovnik (152 posjeta), slijede luke Split (107 posjeta), Zadar (55 posjeta), Hvar i Korčula (obje po 31 posjet), Šibenik (25 posjeta) te Rovinj (21 posjet).
Kruzeri su generatori turističke potrošnje, ali i uzročnici “overturizma”. Veliki su potencijal za produljenje sezone jer izravno i neizravno stvaraju nova radna mjesta. Ipak, jedan megakruzer proizvede 10-12 tona krutog otpada tijekom plovidbe, posjetitelji s kruzera stvaraju velike gužve u destinacijama i manje troše od klasičnih turista, piše HRT.hr
Iz Hrvatske udruge turizma javljaju kako je povećana procjena Hrvatske narodne banke ukupnih prihoda od turizma ove godine, koji se procjenjuju na 11,3 milijarde eura, značajno više nego lanjskih 9,1 milijardu eura, ali i 7 % ili 800 milijuna eura više od najuspješnije 2019., još je jedan važan pokazatelj uspješnosti ove turističke sezone.
S obzirom na očekivani nastavak snažnog turističkog prometa u nastavku glavne sezone i u posezoni, i u fizičkim i u financijskim pokazateljima, domaći ekonomski analitičari procjenjuju i veći turistički prihod od aktualne procjene HNB-a, od čak više od 12 milijardi eura.
Predstavljen je i prijedlog Strategije razvoja održivog turizma do 2030., a novom Strategijom razvoja održivog turizma do 2030. u Hrvatskoj se planira održivi turizam postaviti kao imperativ i cilj cijelog turističkog sektora, istaknula je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac na prvom predstavljanju prijedloga strategije.
Javna rasprava o tom dokumentu traje do 20. kolovoza. Nakon toga obradit će se primjedbe i prijedlozi te će konačni prijedlog strategije biti predstavljen na Danima hrvatskog turizma (DHT) u listopadu, a tekst strategije treba biti usvojen do kraja ove godine. Vizija razvoja održivog turizma podrazumijeva kvalitetu i dobrobit lokalnog stanovništva, uvažavanje kulturno-povijesne i prirodne baštine, rješavanje nedostatka broja i kvalitetnih radnika u turizmu te smanjenje utjecaja klimatskih promjena na turizam i njegova negativnog utjecaja na prostor i stanovanje.
