Malezijska državna energetska tvrtka Petronas izvijestila je neke od svojih japanskih LNG dobavljača i trgovačkih kuća „o višoj sili“ nakon klizišta prošlog mjeseca koje je moglo prouzročiti curenje na malezijskom plinovodu Sabah-Sarawak, piše danas specijalizirani medij Argus.
Klizište u rujnu u blizini Sarawaka dogodilo se u blizini plinovoda koji opskrbljuje plinom Petronas-ov LNG kompleks Bintulu od 30 milijuna tona godišnje. Neki otkupljivači, uključujući japanske kupce Tokyo Gas i Toho Gas, primili su obavijest o višoj sili. Petronas nije dao nikakve druge detalje, prenosi Geopolitika News.
Nije jasno hoće li se pogođeni otkupljivači pojaviti u potrazi za zamjenskim plinom sa spot tržišta LNG-jem, čije su cijene „omekšale“ od prije više od mjesec dana. Prva polumjesečna ANEA, Argusova procjena za spot isporuke LNG-a u sjeveroistočnu Aziju, posljednji je put procijenjena na 34,40 USD/mn Btu 5. listopada, što je pad od 52,1 posto u odnosu na novu najvišu vrijednost svih vremena od 29. kolovoza.
Prema navodima Reutersa, Petronas je proglasio višu silu za opskrbu plinom tvornici LNG Malaysia LNG. Pri tom se pozvao na glasnogovornika japanskog Mitsubishi Corp.
“Još jedan udarac globalnim opskrbama plinom. Neuspjeh bi mogao intenzivirati potragu za LNG-om”, navodi Bloomberg-ov komentator Stephen Stapczynski na Twitteru i navodi kako će do kraja godine samo Japan izgubiti oko 10 tereta (oko 1 milijarde kubičnih metara plina).
“Prošle godine, Malezija je isporučila 51 teret u zemlju od listopada do prosinca. Naravno, ovo su loše vijesti za Japan. Očekuje se da će vlada potaknuti japanske potrošače na smanjenje potrošnje”, piše Stapczynski.
Stanje pogoršava činjenica da je Japan ozbiljno računao na malezijski LNG. Krajem rujna Ministarstvo gospodarstva te zemlje potpisalo je sporazum o suradnji s Petronas-om u slučaju izvanredne situacije na LNG-u. Strane su se složile pomoći jedna drugoj u slučaju nestašice, budući da sezone najveće potrošnje u zemljama padaju u različita doba godine.
S jedne strane, zatvaranje LNG tvornice u Maleziji moglo bi pogoditi Europu, jer će Japan morati kupovati teret na spot tržištu, gdje trgovci iz EU-a sada aktivno kupuju, a vlada je Japancima već dodijelila kredit od 900 milijuna dolara za kupnju dodatnih isporuka. Pod njih bi mogao potpasti i LNG koji Kina sada preprodaje zemljama EU.
Tu je, naravno, i obližnji ruski LNG projekt Sakhalin 2, najveći na svijetu po proizvodnji, čija atraktivnost sada ponovo raste i kojeg se Tokio, vizionarski, nije želio odreći u sklopu snažnih proturuskih sankcija nakon vojne intervencije u Ukrajini. Naime, britansko-nizozemski Shell se pod pritiskom politike odlučio povući, dok su dvije japanske tvrtke, partneri u projektu čiji je većinski vlasnik Gazprom, odlučile ostati i u čemu ih je podržala vlada u Tokiju.
Japan iz sahalinskog LNG projekta dobiva 9 posto svojih ukupnih potreba za ukapljenim plinom. Možda i ne izgleda puno, ali u sadašnjoj energetskoj krizi koja potresa svijet itekako je važno. Osim toga, japanske su kompanije u projekt uložile puno novca i visoku tehnologiju pa su zbog svega toga pristale na nedavne potpuno promijenjene uvjete ruske vlade što se tiče pravnih i vlasničkih pitanja u tom projektu i koji svakako pogoduju Gazpromu u odnosu na ranije stanje.
Zoran Meter / Geopolitika News
