“Svakako je najizazovnije bilo raditi emisiju za vrijeme Domovinskog rata, ali ni tada nismo stali s emitiranjem. Kad je tijekom bombardiranja bio oštećen odašiljač na Srđu, kolegica Božica Đurđević koja je uređivala dubrovačku emisiju – magnetofonske vrpce s kojima se tada radilo – brodovima Jadrolinije slala je kolegici Branki Malnar u Rijeku, odakle su emitirani snimljeni materijali”, prisjeća se Dorina Tikvicki, urednica Pomorske večeri pulskog HRT-ovog centra koja i sama ima “pomorske krvi”
Jedna od najdugovječnijih emisija Hrvatskoga radija Pomorska večer u srpnju je napunila 70 godina neprekinutog emitiranja. Kultna emisija domaćeg radijskog etera jedinstveni je primjer jer u svijetu ne postoji nijedna tako dugovječna radijska emisija, izuzev, također HRT-ove Emisije za selo i poljoprivredu, piše Istra24.hr.
„Mornari, hrabri k’o legende glas“
Pomorska večer po prvi je puta emitirana 8. srpnja 1952. godine, pod nazivom Emisija za pomorce Radio Zagreba. Počinjala je pjesmom „Mornari, hrabri k’o legende glas“ Davida Kabalina, a pokretač i dugogodišnji urednik bio je pokojni Branko Knezoci koji je jednom prilikom izjavio kako se ideja o emisiji rodila za jednog njegovog snimanja na Bliskom istoku.
Na tom sam se putovanju upoznao s mornarima. Možete zamisliti kada brod pristane u luku i dođe njihov opskrbljivač te donese poštu. Neki dobiju pismo, a drugi ništa. U tim situacijama vidite razočarenje kod tih mornara koji nisu dobili pismo i vijesti od svoje kuće. Tada mi je sinula ideja da bi radio mogao povezati te ljude s njihovim obiteljima. Zamisao je bila da oni pišu radiju, a da mi čitamo njihove pozdrave, izjavio je Branko Knezoci.
Tako je krenula legendarna emisija koja se uvijek emitirala ponedjeljkom; u početku od 18.30, a ljeti od 20 sati, i trajala sat vremena. Uređivanje je potom preuzeo Zvonimir Bukovina i trajanje produžio na dva sata. Promijenio je i ime emisije koja tad postaje Pomorska večer. Dvadeset godina emisiju su vodili poznati spikeri Radio Zagreba Valika Šverer i Ljubo Jelčić. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća Pomorska večer počela se emitirati i iz HRT-ovih regionalnih centara; Dubrovnika, Splita, Zadra, Rijeke i Pule, i tako je sve do danas. Početkom devedesetih emitiranje je produljeno na čak četiri sata.
Pomorska večer 70. rođendan slavila u Zadru
70. rođendan obilježen je prošlog tjedna u Zadru prigodnom svečanošću i slavljeničkom emisijom koju je uređivalo svih pet urednika. Iz Radio Dubrovnika Božica Đurđević, Radio Splita Zoran Vukičević, Radio Zadra Vladimir Šetka, iz Radio Rijeke Iva Črnjar Ivančan i Vedrana Lisica Pavlović te iz Radio Pule Dorina Tikvicki.
Osim na regionalnim radijskim postajama, Pomorska večer emitira se i na Prvom Programu Hrvatskog radija, međunarodnom kanalu Glas Hrvatske te multimedijskoj platformi HRTi.
Već deset godina pulsko uredničko kormilo drži Dorina Tikvicki
Prije nekoliko godina u mirovinu je otišla zadnja garnitura urednika emisije: Božo Brzica, Jadran Marinković, Gordan Kurtović, Branka Malnar i Budimir Žižović koji je u pulskom izdanju emisije naslijedio Agnezu Urošević. Prije nje emisiju su kraće vrijeme uređivali Asim Čabaravdić i Marijan Milevoj, a već deset godina u uređivačkoj stolici Pomorske večeri iz Radio Pule sjedi Dorina Tikvicki.
– Kad sam stigla na Radio Pulu još su nam uvijek pristizala brojna pisma pomoraca i njihovih obitelji koje su spikeri čitali u eteru. Nešto kasnije uvedena je rubrika u kojoj slušatelji mogu nazvati i glasom pozdraviti svoje drage na moru. Netko je rekao da je Pomorska večer bila internet prije interneta, ali naravno da se tijekom godina uloga emisije kao posrednika u komunikaciji između pomoraca i njihovih obitelji izgubila. Ipak, još ima onih koji nazovu želeći baš tako pozdraviti nekog svog pomorca. Zadržali smo i rubriku „Kretanje brodova“. Pozicije brodova lako je provjeriti i na službenim stranicama naših brodara, ali rubrika je tu kao svojevrsni suvenir proteklih vremena, govori nam Tikvicki.
Dorini Tikvicki pomorstvo je „u krvi“. Njezin je djed, Ivan Vitasović rođen 1886. godine, bio pripadnik austrougarske Kraljevske i Carske Ratne mornarice točnije njenog hidroavionskog korpusa. Stoga ne čudi kako je Tikvicki svoj poziv pronašla upravo u ovoj radijskoj temi.
Emisija nije stala ni za vrijeme Domovinskog rata
– Svakako je najizazovnije bilo raditi emisiju za vrijeme Domovinskog rata, ali ni tada nismo stali s emitiranjem. Kad je tijekom bombardiranja bio oštećen odašiljač na Srđu, kolegica Božica Đurđević koja je uređivala dubrovačku emisiju – magnetofonske vrpce s kojima se tada radilo – brodovima Jadrolinije slala je kolegici Branki Malnar u Rijeku, odakle su emitirani snimljeni materijali, prisjeća se Tikvicki.
Digitalno doba omogućilo je pak urednicima da mnoge stvari obavljaju sami. Gotovo 90 posto materijala sada oni montiraju. Uz to, snimaju razgovore, uređuju sadržaj, dogovaraju sugovornike i traže teme. Valja se nametnuti i na društvenim mrežama pa tako skraćene radijske sadržaje objavljuju i na Facebooku te u Podcastu emisije.
Najemotivnija tema – spašavanje života na moru
Uz brojne dojmljive priče naših „morskih vukova“, najemotivniji su susreti s kandidatima nominiranima za Plavu vrpcu Vjesnika. Junacima koji su često riskirajući vlastiti, spašavali tuđe živote na moru. Samo jedan u nizu nezaboravnih je susret i razgovor s kapetanom Pavom Butijerom, čija skromnost ostavlja bez daha. Kao zapovjednik gotovo 400 metara dugog tankera Towada, od sigurne je smrti naime spasio 36 ribara koji su s malim ribarskim brodom danima bespomoćno plutali Indijskim oceanom. Za to je 2020. godine dobio Plavu vrpcu Vjesnika u pojedinačnoj konkurenciji. Pri srcu mi je i podvig mladog Kriljanina Marka Rakuljića, lanjskog laureata ove jedinstvene nagrade koji je u Nizozemskoj spasio dječaka od utapanja – Dorina Tikvicki
U 70 godina postojanja emisije, mnogo se toga, dakako, promijenilo. Na globalnoj razini industrija brodskog prijevoza i dalje se ipak smatra najvažnijim dijelom trgovine jer se čak 90 posto ukupne svjetske trgovine realizira upravo brodskih prijevozom. U svemu trenutačno sudjeluje oko 20 tisuća hrvatskih pomoraca koje i dalje prati glas jednih od najboljih u svom poslu. Njihova sigurnost, uvjeti života na brodu, radna i socijalna prava primarne su teme emisije.
Cilj: poboljšati radne uvjete pomoraca
– Zajedno sa suradnicima, od resornoga ministarstva, Sindikata pomoraca, pomorskih škola i fakulteta, Udruge brodara „Mare Nostrum”, do lučkih kapetanija i agencija za ukrcaj pomoraca, u Pomorskoj večeri trudimo se biti dio rješenja problema naših pomoraca i oni koji potiču poboljšanje njihovih radnih uvjeta. U prva dva sata emisije obrađujemo upravo takve teme, a mjesta ima i za ribarsku problematiku, neobavezne i opuštene ćakule sa starim pomorcima, za sportove na moru, reportaže o ljudima i mjestima uz more, otocima… za podmorsku arheologiju, ekološke teme i štošta drugo, pojašnjava nam pulska urednica Pomorske večeri Dorina Tikvicki.
Pomorska večer dobila je nagradu HHO-a za promicanje ljudskih prava. Uslijedila je potom i nagrada Plava vrpca Vjesnika, jer, kako su naveli u obrazloženju: „i oni spašavaju živote na moru, šaljući pomorcima radio valovima ugođaj doma“. Dobitnici su i prestižne Večernjakove ruže, a njihov je trud prepoznalo i nagradilo i Ministarstvo mora. Zadnje u nizu priznanje je Udruge brodara „Mare Nostrum”.
– Najveće je ipak priznanje naših slušatelja jer bez njih emisija sigurno ne bi opstala toliko dugo. Oni besprijekorno prepoznaju uloženi trud, iskrenost i emociju koje ulažemo u posao. Svaki tjedan smo u eteru i valja biti aktualan. Bar malo frižak i nov. Zanimljiv. Nekad sve teče glatko, nekad valja jače prionuti, ali vrijedi svake uložene minute! Za mene Pomorska večer nije samo još jedan radni zadatak. Ona je moj poziv!, zaključila je Dorina Tikvicki, urednica Pomorske večeri pulskog HRT-ovog centra.
