O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Iza Luke Rijeka je devet mjeseci za povijest. Ostvarila je rekordnu dobit i rast u svim segmentima

Naša najveća luka prekrcala dva milijuna tona tereta

RIJEKA – Luka Rijeka ostvarila je u prvih devet mjeseci ove godine rekordnu dobit od 56,15 milijuna kuna, objavljeno je u službenom izvješću o poslovanju tvrtke na stranicama Zagrebačke burze. Lani u istom razdoblju Luka Rijeka je, prema izvješću na burzi, ostvarila dobit od 1,73 milijuna kuna. U prva tri kvartala ove godine, na razini Grupe Luka Rijeka, ostvareni su ukupni prihodi od 204,3 milijuna kuna, što je 44 posto više nego u istom razdoblju lani, dok su rashodi rasli po znatno manjoj stopi od šest posto te su iznosili 148,15 milijuna kuna, piše Novi list.

Riječ je o prihodima ostvarenim mahom iz poslovanja na razini Grupe, prema riječima predsjednika uprave Duška Grabovca, bez očekivane ovogodišnje dividende od Jadranskih vrata (AGCT), tvrtke koja upravlja kontejnerskim terminalom Brajdica, u kojoj Luka Rijeka d.d. drži 49 posto vlasničkog udjela. Prema zasad neslužbenim procjenama, dividenda iz AGCT-a bi na konto Luke Rijeka d.d. trebala donijeti više od dvadeset milijuna kuna.

Terminal Škrljevo

Fizički promet tereta u prvih devet mjeseci ove godine na terminalima Luke Rijeka d.d. veći je za dvadeset i jedan posto nego u istom razdoblju lani, pri čemu je prekrcano dva milijuna tona tereta, dok je od siječnja do kraja rujna 2021. godine bilo prekrcano 1,65 milijuna tona. Najveća stopa rasta zabilježena je u kontejnerskom prometu, koji je s 26.957 TEU-a (ekvivalent dvadesetstopnog kontejnera), narastao na 117.886 TEU-a, što je četverostruko više. Pritom treba naglasiti da je riječ isključivo o prometu kontejnera Luke Rijeka d.d. koji se mahom odnosi na unutarnji terminal Škrljevo, gdje se kontejneri pune, prazne, čiste i servisiraju, a ne o prometu kontejnera na terminalu Brajdica kojim upravlja AGCT.

Rastao je i promet ostalih vrsta tereta, pa su tako prekrcane 1.240.572 tone rasutog tereta, što je 12 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je generalnog tereta prekrcana 529.571 tona, odnosno devet posto više nego prošle godine. Luka Rijeka istodobno je, prema podacima objavljenim u izvješću o poslovanju, povećala broj zaposlenih s lanjskih 524 na 645, pri čemu je prihod po zaposlenom narastao s 271 tisuću na 317 tisuća kuna. Lani je, podsjećamo, Luka Rijeka smanjivala broj zaposlenih, što je utjecalo i na ukupnu dobit na kraju godine jer je na ime otpremnina bilo isplaćeno desetak milijuna kuna.

Predsjednik uprave Luke Rijeka Duško Grabovac ističe zadovoljstvo postignutim rezultatima, posebno s obzirom na činjenicu da su na velikom dijelu koncesijskog područja u riječkom lučkom bazenu u tijeku veliki infrastrukturni radovi u sklopu 33 milijuna eura vrijednog projekta obnove i unapređenja lučkih prometnih površina i željezničke infrastrukture, sufinancirani sredstvima iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), kao i radovi na izgradnji dvokolosiječne željezničke pruge na potezu od Zagreba do granice s Mađarskom, zbog kojih je ograničen promet željezničkom prugom.

Nove hladnjače

– Imali smo rast gotovo svih vrsta tereta, posebno kontejnerskog i prometa rasutih tereta. Što se kontejnerskog prometa tiče, riječ je mahom o prometu ostvarenom na pozadinskom terminalu Škrljevo, gdje obavljamo usluge punjenja, pražnjenja i servisiranja kontejnera, a koji se pokazao vrlo unosnim po pitanju prihoda, s ostvarenim prihodima u iznosu između 700 tisuća i 900 tisuća eura mjesečno. Povećan je i promet banana i drugog voća, čemu je također znatno pridonijela izgradnja dvaju rashladnih skladišta na Škrljevu. Kod rasutih tereta imamo rast željezne rude i starog željeza. U tom segmentu morali smo donijeti odluku da se opredijelimo za jednog klijenta, US Steel, zbog slabe protočnosti rasutog tereta, prvenstveno željezne rude, željeznicom uslijed radova, kao i nedostatka željezničkih kompozicija i problema sa zastojima na granici s Mađarskom, kaže Grabovac.

Na pitanje je li promet u Luci Rijeka mogao i trebao biti znatno veći uslijed pomicanja tokova tereta zbog rata u Ukrajini, da nema ograničenja prvenstveno u željezničkom prometu, odnosno da je sustav HŽ-a fleksibilniji po pitanju zatvaranja pruga i osiguravanja dovoljnog broja vlakova, Grabovac odgovara kako je promet mogao biti veći, ali ne u onolikoj mjeri koliko se početkom rata u Ukrajini najavljivalo.

Veći učinak

– Imali smo velike najave i obećanja, ali u stvarnosti tog tereta nije bilo onoliko koliko se najavljivalo, posebno u silosu, ali smo ipak zadovoljni i količinom prometa žitarica. Smatram da se ispravnom pokazalo naše opredjeljenje da u prvom redu ne zanemarimo naše dugogodišnje klijente i njihove potrebe, jer oni su bili ovdje i prije rata u Ukrajini, a bit će ovdje i nakon toga, kaže Grabovac.

Na ukupan promet utjecali su, dodaje, i već spomenuti građevinski radovi u riječkom lučkom bazenu.

– Odradili smo maksimum u sadašnjim okolnostima i sa svim ograničenjima koje imamo. Na pristaništu uza silos trenutno, zbog građevinskih radova, ne možemo vezati brod dulji od 120 metara, ali bez obzira na to, silos radi vrlo dobro. Slično je i na ostalim pristaništima i u cijelom bazenu Rijeka, gdje su u tijeku radovi, kaže Grabovac.

Tarife za klijente u ovoj godini, dodaje, nisu povećavane u značajnijoj mjeri, ali je dobrom financijskom rezultatu pridonio i početak naplate nekih usluga koje Luka Rijeka do sad nije naplaćivala, uz znatno bolju koordinaciju između pojedinih odjela tvrtke i veću učinkovitost rada.

Brajdica grabi prema 400 tisuća kontejnera

Rekordne rezultate po broju prekrcanih kontejnera u prvih devet mjeseci ove godine, prema izvještaju Luke Rijeka, bilježi i tvrtka Jadranska vrata (AGCT) koja upravlja kontejnerskim terminalom na Brajdici gdje je u prva tri kvartala prekrcano 295.385 TEU-a, što je sedamnaest tisuća TEU-a manje nego u cijeloj prošloj, također rekordnoj godini. Nastavi li se ovakav trend do kraja godine, AGCT bi se mogao sasvim približiti brojci od 400 tisuća TEU-a.

Ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa ističe kako konstantni rast kontejnerskog prometa u zadnjih nekoliko godina pokazuje ispravan smjer razvoja cjelokupne riječke luke.

– Veseli nas i rast prometa ostalih vrsta tereta, a s novim projektima, u prvom redu kontejnerskim Zagreb deep sea terminalom, očekujemo veliki rast kontejnerskog prometa. Ono što me kao ravnatelja lučke uprave prvenstveno zanima je, uz povećanje prometa, i povećanje kvalitete usluga po završetku svih infrastrukturnih projekata koji su u tijeku ne samo na lučkom području, nego i izvan njega, poput ceste D 403 i zahvata na željeznici. Tada ćemo biti prometni pravac koji će moći odgovoriti svim zahtjevima tržišta, rekao je Vukorepa.

– U prvih 9 mjeseci ove godine na AGCT-u smo zabilježili porast od 30% više pretovarenih kontejnera u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj rast bazira se na značajnom porastu željezničkog prometa iz Srbije, Mađarske te novih tereta iz Češke. Raduju nas inicijative Ministarstva prometa i Lučke uprave Rijeka vezane uz produbljenje i proširenja skladišnog prostora kako bi se osigurala mogućnost daljnjeg rasta, rekao je Emmanuel Papagiannakis, direktor AGCT-a.

Naša najveća luka prekrcala dva milijuna tona tereta

RIJEKA – Luka Rijeka ostvarila je u prvih devet mjeseci ove godine rekordnu dobit od 56,15 milijuna kuna, objavljeno je u službenom izvješću o poslovanju tvrtke na stranicama Zagrebačke burze. Lani u istom razdoblju Luka Rijeka je, prema izvješću na burzi, ostvarila dobit od 1,73 milijuna kuna. U prva tri kvartala ove godine, na razini Grupe Luka Rijeka, ostvareni su ukupni prihodi od 204,3 milijuna kuna, što je 44 posto više nego u istom razdoblju lani, dok su rashodi rasli po znatno manjoj stopi od šest posto te su iznosili 148,15 milijuna kuna, piše Novi list.

Riječ je o prihodima ostvarenim mahom iz poslovanja na razini Grupe, prema riječima predsjednika uprave Duška Grabovca, bez očekivane ovogodišnje dividende od Jadranskih vrata (AGCT), tvrtke koja upravlja kontejnerskim terminalom Brajdica, u kojoj Luka Rijeka d.d. drži 49 posto vlasničkog udjela. Prema zasad neslužbenim procjenama, dividenda iz AGCT-a bi na konto Luke Rijeka d.d. trebala donijeti više od dvadeset milijuna kuna.

Terminal Škrljevo

Fizički promet tereta u prvih devet mjeseci ove godine na terminalima Luke Rijeka d.d. veći je za dvadeset i jedan posto nego u istom razdoblju lani, pri čemu je prekrcano dva milijuna tona tereta, dok je od siječnja do kraja rujna 2021. godine bilo prekrcano 1,65 milijuna tona. Najveća stopa rasta zabilježena je u kontejnerskom prometu, koji je s 26.957 TEU-a (ekvivalent dvadesetstopnog kontejnera), narastao na 117.886 TEU-a, što je četverostruko više. Pritom treba naglasiti da je riječ isključivo o prometu kontejnera Luke Rijeka d.d. koji se mahom odnosi na unutarnji terminal Škrljevo, gdje se kontejneri pune, prazne, čiste i servisiraju, a ne o prometu kontejnera na terminalu Brajdica kojim upravlja AGCT.

Rastao je i promet ostalih vrsta tereta, pa su tako prekrcane 1.240.572 tone rasutog tereta, što je 12 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je generalnog tereta prekrcana 529.571 tona, odnosno devet posto više nego prošle godine. Luka Rijeka istodobno je, prema podacima objavljenim u izvješću o poslovanju, povećala broj zaposlenih s lanjskih 524 na 645, pri čemu je prihod po zaposlenom narastao s 271 tisuću na 317 tisuća kuna. Lani je, podsjećamo, Luka Rijeka smanjivala broj zaposlenih, što je utjecalo i na ukupnu dobit na kraju godine jer je na ime otpremnina bilo isplaćeno desetak milijuna kuna.

Predsjednik uprave Luke Rijeka Duško Grabovac ističe zadovoljstvo postignutim rezultatima, posebno s obzirom na činjenicu da su na velikom dijelu koncesijskog područja u riječkom lučkom bazenu u tijeku veliki infrastrukturni radovi u sklopu 33 milijuna eura vrijednog projekta obnove i unapređenja lučkih prometnih površina i željezničke infrastrukture, sufinancirani sredstvima iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), kao i radovi na izgradnji dvokolosiječne željezničke pruge na potezu od Zagreba do granice s Mađarskom, zbog kojih je ograničen promet željezničkom prugom.

Nove hladnjače

– Imali smo rast gotovo svih vrsta tereta, posebno kontejnerskog i prometa rasutih tereta. Što se kontejnerskog prometa tiče, riječ je mahom o prometu ostvarenom na pozadinskom terminalu Škrljevo, gdje obavljamo usluge punjenja, pražnjenja i servisiranja kontejnera, a koji se pokazao vrlo unosnim po pitanju prihoda, s ostvarenim prihodima u iznosu između 700 tisuća i 900 tisuća eura mjesečno. Povećan je i promet banana i drugog voća, čemu je također znatno pridonijela izgradnja dvaju rashladnih skladišta na Škrljevu. Kod rasutih tereta imamo rast željezne rude i starog željeza. U tom segmentu morali smo donijeti odluku da se opredijelimo za jednog klijenta, US Steel, zbog slabe protočnosti rasutog tereta, prvenstveno željezne rude, željeznicom uslijed radova, kao i nedostatka željezničkih kompozicija i problema sa zastojima na granici s Mađarskom, kaže Grabovac.

Na pitanje je li promet u Luci Rijeka mogao i trebao biti znatno veći uslijed pomicanja tokova tereta zbog rata u Ukrajini, da nema ograničenja prvenstveno u željezničkom prometu, odnosno da je sustav HŽ-a fleksibilniji po pitanju zatvaranja pruga i osiguravanja dovoljnog broja vlakova, Grabovac odgovara kako je promet mogao biti veći, ali ne u onolikoj mjeri koliko se početkom rata u Ukrajini najavljivalo.

Veći učinak

– Imali smo velike najave i obećanja, ali u stvarnosti tog tereta nije bilo onoliko koliko se najavljivalo, posebno u silosu, ali smo ipak zadovoljni i količinom prometa žitarica. Smatram da se ispravnom pokazalo naše opredjeljenje da u prvom redu ne zanemarimo naše dugogodišnje klijente i njihove potrebe, jer oni su bili ovdje i prije rata u Ukrajini, a bit će ovdje i nakon toga, kaže Grabovac.

Na ukupan promet utjecali su, dodaje, i već spomenuti građevinski radovi u riječkom lučkom bazenu.

– Odradili smo maksimum u sadašnjim okolnostima i sa svim ograničenjima koje imamo. Na pristaništu uza silos trenutno, zbog građevinskih radova, ne možemo vezati brod dulji od 120 metara, ali bez obzira na to, silos radi vrlo dobro. Slično je i na ostalim pristaništima i u cijelom bazenu Rijeka, gdje su u tijeku radovi, kaže Grabovac.

Tarife za klijente u ovoj godini, dodaje, nisu povećavane u značajnijoj mjeri, ali je dobrom financijskom rezultatu pridonio i početak naplate nekih usluga koje Luka Rijeka do sad nije naplaćivala, uz znatno bolju koordinaciju između pojedinih odjela tvrtke i veću učinkovitost rada.

Brajdica grabi prema 400 tisuća kontejnera

Rekordne rezultate po broju prekrcanih kontejnera u prvih devet mjeseci ove godine, prema izvještaju Luke Rijeka, bilježi i tvrtka Jadranska vrata (AGCT) koja upravlja kontejnerskim terminalom na Brajdici gdje je u prva tri kvartala prekrcano 295.385 TEU-a, što je sedamnaest tisuća TEU-a manje nego u cijeloj prošloj, također rekordnoj godini. Nastavi li se ovakav trend do kraja godine, AGCT bi se mogao sasvim približiti brojci od 400 tisuća TEU-a.

Ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa ističe kako konstantni rast kontejnerskog prometa u zadnjih nekoliko godina pokazuje ispravan smjer razvoja cjelokupne riječke luke.

– Veseli nas i rast prometa ostalih vrsta tereta, a s novim projektima, u prvom redu kontejnerskim Zagreb deep sea terminalom, očekujemo veliki rast kontejnerskog prometa. Ono što me kao ravnatelja lučke uprave prvenstveno zanima je, uz povećanje prometa, i povećanje kvalitete usluga po završetku svih infrastrukturnih projekata koji su u tijeku ne samo na lučkom području, nego i izvan njega, poput ceste D 403 i zahvata na željeznici. Tada ćemo biti prometni pravac koji će moći odgovoriti svim zahtjevima tržišta, rekao je Vukorepa.

– U prvih 9 mjeseci ove godine na AGCT-u smo zabilježili porast od 30% više pretovarenih kontejnera u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj rast bazira se na značajnom porastu željezničkog prometa iz Srbije, Mađarske te novih tereta iz Češke. Raduju nas inicijative Ministarstva prometa i Lučke uprave Rijeka vezane uz produbljenje i proširenja skladišnog prostora kako bi se osigurala mogućnost daljnjeg rasta, rekao je Emmanuel Papagiannakis, direktor AGCT-a.

HTML Code here

Što nas pokreće

HTML Code here