O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

U luku Ploče ulažu država i privatnici

Izgrađeni su novi lučki terminali za kontejnere i rasute terete, lučki informacijski sustav i brojni infrastrukturni objekti, uključujući dijelove željezničke, cestovne, vodovodne, električne i digitalne mreže, kako bi luka Ploče udovoljila sve složenijim zahtjevima tržišta

Perspektive i uloge morskih luka, dramatično su se promijenile posljednjih desetljeća. Od mjesta gdje se obavljao samo ukrcaj i iskrcaj tereta iz brodova, luke, naročito one morske, postale su ključnim karikama međunarodnih i nacionalnih, ekonomskih i logističkih lanaca, naročito u ovo digitalno doba. Naime, promet robe koja se naručuje online iznimno se povećao u odnosu na razdoblje kad su kupci proizvode bilo koje vrste nabavljali isključivo neposrednom kupovinom, u trgovinama, pa je obujam posla u tom smislu drastično porastao u cijelom svijetu. No, bez obzira na te nove izazove za lučke radnike, roba mora stići brzo, sigurno i na vrijeme biti isporučena naručitelju, što zahtijeva prije i poslije svega dobru kadrovsku organizaciju u samim lukama, kao i zadovoljavajuću infrastrukturu, piše Slobodna Dalmacija.

Dobra poslovna klima

Konkurentno okruženje luka također je doživjelo značajne promjene. Riječ je o zaleđima luka koja se danas međusobno natječu u privlačenju investicija. Tako lučka konkurentnost postaje ovisna od različitih čimbenika izvan samih luka, što ranije nije bio slučaj. Luke su danas pod utjecajem snažnih promjena koje pokreću jaki tržišni “igrači”, a o kojima u konačnici ovise procesi horizontalnih i vertikalnih integracija.

Potrebe za povećanjem lučkih kapaciteta uvjetovane su ekonomskim rastom koji je pod snažnim utjecajem potreba različitih interesnih skupina, poput onih koji drže do visokih ekoloških kriterija, urbanog razvoja i stavova koji su sadržani u engleskoj kratici NIMBY (Ne u mome dvorištu – Not in my backyard). Navedeni se tržišni i socijalni trendovi međusobno isprepliću i na taj način nerijetko stvaraju vrlo nesigurno i kompleksno poslovno okruženje. To je zato fundamentalno promijenilo poslovni lučki koncept. No, kroz ovaj dinamični proces promjena, jedna stvar je ipak ostala ista: morske luke su bile i jesu bitne, a tako će i biti i ubuduće, prvenstveno kad je u pitanju obavljanje vanjske i unutarnje trgovine, konkretno vezane uz hrvatsko gospodarstvo, ali i ono drugih država koje pripadaju Europskoj uniji.

Ukratko, luke su danas svugdje u svijetu pa tako i u nas, glavni katalizatori multimodalnog prometa i ekonomskog rasta koji je bez njih nezamisliv. Upravljanje europskim lukama u većini je slučajeva povjereno lučkim upravama, organizacijama koje bez obzira na vlasništvo i druga institucionalna obilježja, imaju javnu i ekonomsku odgovornost. Njihov hibridni karakter idealno pozicionira lučke uprave u smislu zadovoljenja različitih izazova koje tržište, ali i društvo u cjelini postavljaju pred one koji rade u lukama. Kako bi ispunile nove zadaće, a koje je, kako smo istaknuli, pred njih postavilo novo vrijeme, tradicionalna uloga lučkih uprava zahtijeva temeljite promjene. One više ne ograničavaju svoju ulogu samo na čuvanje lučkog zemljišta i brigu o sigurnosti plovidbe na lučkom području, dapače, od njih se danas traži iskorak u poslovnom smislu, a naročito kad je u pitanju privlačenje investicija. Bitno je, dakle, stvoriti novu vrijednost za širu lučku zajednicu.

Lučke uprave su zato u prvom redu postale “diveloperi”, a zato trebaju snažnu podršku šire društvene zajednice uključujući i političke elite. Samo na taj način mogu stvarati povoljnu poslovnu klimu za lučke korisnike, investitore i pružatelje usluga. To onda traži neprestano ulaganje u infrastrukturu, postrojenja i druge servisne usluge unutar lučkog područja, kao i u šire poslovne mreže i inovativne klastere tamo gdje je to i primjenjivo.

Foto: Ante Šunjić

Ploče se razvijaju

Upravo u tom smjeru Lučka uprava Ploče posljednjih je godina usmjerila svoje aktivnosti koje se baziraju na tri temeljne komponente: izgradnju infrastrukture, ekologiju i digitalizaciju. U tom smislu izgrađeni su novi lučki terminali za kontejnere i rasute terete, novi lučki informacijski sustav (Port community System) i brojni objekti lučke infrastrukture uključujući dijelove željezničke, cestovne, vodovodne, električne i digitalne mreže.

Samo kroz Projekt integracije trgovine i transporta uz potporu Vlade Republike Hrvatske i suradnju sa Svjetskom bankom, izvršena su ukupna ulaganja u lučku infrastrukturu od preko 140 milijuna eura. Isto tako, na području luke Ploče uz podršku Lučke uprave posljednjih godina izvršena su značajna privatna ulaganja od strane lučkih koncesionara; Luka Ploče d.d., ATT d.o.o., Top Logistic d.o.o. od preko 100 milijuna eura. – Pored direktnih ulaganja na području luke, Lučka uprava kontinuirano ulaže napore u poboljšane i drugih aspekata poslovanja izvan luke koji se prvenstveno odnose na konkurentnost Vc prometnog koridora. U tom smislu zajedno sa drugim lučkim dionicima (lučki operateri, željeznički operateri, drugi pružatelji lučkih usluga) pojačane su aktivnosti radi povećanja konkurentnosti cjelokupnog prometnog pravca.

Lučka uprava Ploče nastoji doprinijeti poboljšanju poslovne klime u luci Ploče u smislu lakšeg poslovanja za lučke korisnike, pružatelje usluga, agente i špeditere, a sve s ciljem povećanja konkurentnosti luke Ploče i cjelokupnog prometnog pravca – ističe ravnatelj Lučke uprave Ploče dr. sc. Tomislav Batur.

Suvremeni kontejnerski terminal

Od komponenata Projekta ITT izgrađeni su Kontejnerski terminal za rasute terete, lučki informacijski sustav te kontejnerski terminal čija je prva faza izgradnje završena 2010. godine. U njega je uloženo 38,5 milijuna eura, a uložena su i značajna sredstva u prekrcajnu opremu, koju je instalirao koncesionar Luka Ploče d.d.. Riječ je o specijaliziranom suvremenom terminalu koji je i u funkciji povećanja razine intermodalnosti na cijelom Koridoru Vc.U prvoj fazi izgrađena je obala u duljini od 280 metara, širine 27 metara, s Ro-Ro rampom i skladišnim kapacitetom od 60 tisuća TEU godišnje. Druga faza izgradnje koja će uslijediti u konačnici podrazumijeva terminal koji bi se protezao na 23 hektara lučkog područja s godišnjim kapacitetom od čak 500 tisuća TEU. Suvremeni kontejnerski terminal osnažio je poziciju luke Ploče u intermodalnoj mreži, a porastom kontejnerskog prometa stvaraju se uvjeti za realizaciju druge i treće faze izgradnje i time povećanja raspoloživih kapaciteta

Samo kroz Projekt integracije trgovine i transporta uz potporu Vlade i suradnju sa Svjetskom bankom, izvršena su ulaganja u infrastrukturu od preko 140 milijuna eura. Izvršena su i značajna privatna ulaganja od strane koncesionara, od preko 100 milijuna eura

Izgrađeni su novi lučki terminali za kontejnere i rasute terete, lučki informacijski sustav i brojni infrastrukturni objekti, uključujući dijelove željezničke, cestovne, vodovodne, električne i digitalne mreže, kako bi luka Ploče udovoljila sve složenijim zahtjevima tržišta

Perspektive i uloge morskih luka, dramatično su se promijenile posljednjih desetljeća. Od mjesta gdje se obavljao samo ukrcaj i iskrcaj tereta iz brodova, luke, naročito one morske, postale su ključnim karikama međunarodnih i nacionalnih, ekonomskih i logističkih lanaca, naročito u ovo digitalno doba. Naime, promet robe koja se naručuje online iznimno se povećao u odnosu na razdoblje kad su kupci proizvode bilo koje vrste nabavljali isključivo neposrednom kupovinom, u trgovinama, pa je obujam posla u tom smislu drastično porastao u cijelom svijetu. No, bez obzira na te nove izazove za lučke radnike, roba mora stići brzo, sigurno i na vrijeme biti isporučena naručitelju, što zahtijeva prije i poslije svega dobru kadrovsku organizaciju u samim lukama, kao i zadovoljavajuću infrastrukturu, piše Slobodna Dalmacija.

Dobra poslovna klima

Konkurentno okruženje luka također je doživjelo značajne promjene. Riječ je o zaleđima luka koja se danas međusobno natječu u privlačenju investicija. Tako lučka konkurentnost postaje ovisna od različitih čimbenika izvan samih luka, što ranije nije bio slučaj. Luke su danas pod utjecajem snažnih promjena koje pokreću jaki tržišni “igrači”, a o kojima u konačnici ovise procesi horizontalnih i vertikalnih integracija.

Potrebe za povećanjem lučkih kapaciteta uvjetovane su ekonomskim rastom koji je pod snažnim utjecajem potreba različitih interesnih skupina, poput onih koji drže do visokih ekoloških kriterija, urbanog razvoja i stavova koji su sadržani u engleskoj kratici NIMBY (Ne u mome dvorištu – Not in my backyard). Navedeni se tržišni i socijalni trendovi međusobno isprepliću i na taj način nerijetko stvaraju vrlo nesigurno i kompleksno poslovno okruženje. To je zato fundamentalno promijenilo poslovni lučki koncept. No, kroz ovaj dinamični proces promjena, jedna stvar je ipak ostala ista: morske luke su bile i jesu bitne, a tako će i biti i ubuduće, prvenstveno kad je u pitanju obavljanje vanjske i unutarnje trgovine, konkretno vezane uz hrvatsko gospodarstvo, ali i ono drugih država koje pripadaju Europskoj uniji.

Ukratko, luke su danas svugdje u svijetu pa tako i u nas, glavni katalizatori multimodalnog prometa i ekonomskog rasta koji je bez njih nezamisliv. Upravljanje europskim lukama u većini je slučajeva povjereno lučkim upravama, organizacijama koje bez obzira na vlasništvo i druga institucionalna obilježja, imaju javnu i ekonomsku odgovornost. Njihov hibridni karakter idealno pozicionira lučke uprave u smislu zadovoljenja različitih izazova koje tržište, ali i društvo u cjelini postavljaju pred one koji rade u lukama. Kako bi ispunile nove zadaće, a koje je, kako smo istaknuli, pred njih postavilo novo vrijeme, tradicionalna uloga lučkih uprava zahtijeva temeljite promjene. One više ne ograničavaju svoju ulogu samo na čuvanje lučkog zemljišta i brigu o sigurnosti plovidbe na lučkom području, dapače, od njih se danas traži iskorak u poslovnom smislu, a naročito kad je u pitanju privlačenje investicija. Bitno je, dakle, stvoriti novu vrijednost za širu lučku zajednicu.

Lučke uprave su zato u prvom redu postale “diveloperi”, a zato trebaju snažnu podršku šire društvene zajednice uključujući i političke elite. Samo na taj način mogu stvarati povoljnu poslovnu klimu za lučke korisnike, investitore i pružatelje usluga. To onda traži neprestano ulaganje u infrastrukturu, postrojenja i druge servisne usluge unutar lučkog područja, kao i u šire poslovne mreže i inovativne klastere tamo gdje je to i primjenjivo.

Foto: Ante Šunjić

Ploče se razvijaju

Upravo u tom smjeru Lučka uprava Ploče posljednjih je godina usmjerila svoje aktivnosti koje se baziraju na tri temeljne komponente: izgradnju infrastrukture, ekologiju i digitalizaciju. U tom smislu izgrađeni su novi lučki terminali za kontejnere i rasute terete, novi lučki informacijski sustav (Port community System) i brojni objekti lučke infrastrukture uključujući dijelove željezničke, cestovne, vodovodne, električne i digitalne mreže.

Samo kroz Projekt integracije trgovine i transporta uz potporu Vlade Republike Hrvatske i suradnju sa Svjetskom bankom, izvršena su ukupna ulaganja u lučku infrastrukturu od preko 140 milijuna eura. Isto tako, na području luke Ploče uz podršku Lučke uprave posljednjih godina izvršena su značajna privatna ulaganja od strane lučkih koncesionara; Luka Ploče d.d., ATT d.o.o., Top Logistic d.o.o. od preko 100 milijuna eura. – Pored direktnih ulaganja na području luke, Lučka uprava kontinuirano ulaže napore u poboljšane i drugih aspekata poslovanja izvan luke koji se prvenstveno odnose na konkurentnost Vc prometnog koridora. U tom smislu zajedno sa drugim lučkim dionicima (lučki operateri, željeznički operateri, drugi pružatelji lučkih usluga) pojačane su aktivnosti radi povećanja konkurentnosti cjelokupnog prometnog pravca.

Lučka uprava Ploče nastoji doprinijeti poboljšanju poslovne klime u luci Ploče u smislu lakšeg poslovanja za lučke korisnike, pružatelje usluga, agente i špeditere, a sve s ciljem povećanja konkurentnosti luke Ploče i cjelokupnog prometnog pravca – ističe ravnatelj Lučke uprave Ploče dr. sc. Tomislav Batur.

Suvremeni kontejnerski terminal

Od komponenata Projekta ITT izgrađeni su Kontejnerski terminal za rasute terete, lučki informacijski sustav te kontejnerski terminal čija je prva faza izgradnje završena 2010. godine. U njega je uloženo 38,5 milijuna eura, a uložena su i značajna sredstva u prekrcajnu opremu, koju je instalirao koncesionar Luka Ploče d.d.. Riječ je o specijaliziranom suvremenom terminalu koji je i u funkciji povećanja razine intermodalnosti na cijelom Koridoru Vc.U prvoj fazi izgrađena je obala u duljini od 280 metara, širine 27 metara, s Ro-Ro rampom i skladišnim kapacitetom od 60 tisuća TEU godišnje. Druga faza izgradnje koja će uslijediti u konačnici podrazumijeva terminal koji bi se protezao na 23 hektara lučkog područja s godišnjim kapacitetom od čak 500 tisuća TEU. Suvremeni kontejnerski terminal osnažio je poziciju luke Ploče u intermodalnoj mreži, a porastom kontejnerskog prometa stvaraju se uvjeti za realizaciju druge i treće faze izgradnje i time povećanja raspoloživih kapaciteta

Samo kroz Projekt integracije trgovine i transporta uz potporu Vlade i suradnju sa Svjetskom bankom, izvršena su ulaganja u infrastrukturu od preko 140 milijuna eura. Izvršena su i značajna privatna ulaganja od strane koncesionara, od preko 100 milijuna eura

HTML Code here

Što nas pokreće

HTML Code here