Prva faza istraživanja spektakularnog antičkog brodoloma otkrivenog u splitskom akvatoriju, koja je otpočela prije pola godine, završena je.
Ovaj nalaz od svjetske važnosti za sada je dokumentiran i učinjena je fotogrametrija, odnosno 3D model čitavog nalazišta koji će Splićani za nekoliko dana moći vidjeti u Hrvatskom pomorskom muzeju (HPM) na Gripama.
Projekt istraživanja vode sam muzej i Konzervatorski odjel u Splitu, a surađuje Udruga podvodnih aktivnosti “Rostrum”, čiji su ronioci slučajno otkrili davno potopljeni trgovački brod krcat amforama. Donekle sličan brodolom pronađen je samo na Šćedru, a i u čitavom Mediteranu rijetko se otkrije ovakvo što.
Ovo otkriće posebno je stoga što je mirno i netaknuto ležalo na dnu mora stoljećima – većina sličnih nalazišta devastirana je. Uz to, zbog specifičnih bioloških uvjeta amfore su vrlo čiste, nisu slijepljene ni obrasle školjkama. Rasute na dnu, definiraju oblik i veličinu broda koji ih je prevozio.
Do samog broda, odnosno drvene konstrukcije još se nije došlo jer su bile naslagane u više slojeva. Za sada se zna da je riječ o brodu koji je po prilici datiran u treće ili četvrto stoljeće i da se ubrajao u veća plovila po ondašnjim kriterijima.
Bio je dug 21, a širok osam metara, a teret je također poseban – sastoji se uglavnom od sjevernoafričkih kasnoantičkih amfora koje se rijetko pronalaze. U njima se nalazilo vino, ulje, a vjerojatno i garum, fermentirani riblji umak omiljen u to vrijeme.
Podsjetimo, ronioci kluba “Rostrum” nabasali su na ovo arheološko nalazište lani, na temelju dojava jednog ribara. Već kod prvog zarona uvidjeli su da su naišli na nešto izuzetno, prijavili su, kako propisi nalažu, svoje otkriće Konzervatorskom zavodu i sada je projekt istraživanja pod ingerencijom Ministarstva kulture i medija, a nositelj projekta je HPM.
Voditelj istraživanja bio je Eduard Visković, dok je dokumentaciju, fotografije, nacrte i 3D model izradio Jerko Macura.
Posao u proteklih pola godine nije bio lak – vidljivost na nalazištu veoma je slaba, gotovo nikakva, ali, kažu članovi “Rostruma” koji su obavili više zarona, upravo je ta okolnost i sačuvala prastari brod i njegov teret. Ipak, doživjeli su i rijetka razdoblja bistrine kada su uspjeli pobrojiti prvi, gornji sloj amfora – njih 340.
Istraživanja ovakvih nalaza u pravilu traju godinama, pojašnjava Ljubomir Radić, HPM-ov ravnatelj.
– Tek sada nešto imamo, jer prvi korak uvijek pretpostavlja izradu dokumentacije. Sada znamo starost broda, dimenzije i vrstu tereta. U idućim će se fazama odlučiti o budućim aktivnostima. Lokalitet će se zaštititi, a o vađenje dijela tereta odlučivat će se tek kada se točno utvrde svi slojevi – ističe Radić.
Ovdje valja napomenuti da stručnjaci vrlo nerado nagađaju i pretpostavljaju, ali za sada ima naznaka da su amfore bile složene u dva, ili, još vjerojatnije, u tri sloja. Sondirati takvo nalazište bio bi osjetljiv posao i na kopnu, a kamoli duboko pod morem. Upravo zato se neće žuriti, premda se svi nadaju jednoga dana pronaći osim amfora – danas vrijedne, a nekada uobičajene “ambalaže” – i nešto osobnih predmeta drevnih pomoraca.
Ne zna se kako je brod stradao. Možda ga je zahvatila oluja ili je bio prekrcan ili oštećen – ili sve zajedno. Saša Denegri iz Konzervatorskog odjela, koji i sam sudjeluje u istraživanjima, ističe kako je ovo bez sumnje najvažniji nalaz u našoj županiji u zadnjih dvadesetak godina. “Rostrumovci” dodaju da su se prilikom otkrića osjećali kao Kolumbo kada je ugledao američku obalu – jer rijetko kojem roniocu more otkrije ovakvu tajnu.
Nesretni trgovački brod plovio je u vrijeme kada je cvala antička Salona i Dioklecijanova palača bila nova, a njome su šetali članovi carske obitelji. Živahna trgovina odvijala se na moru, dovozili su se i odvozili luksuzni proizvodi i prehrambeni specijaliteti. Poneka pomorska nesreća bila je neizbježna.
Za sada je s nalazišta izvađen samo jedan predmet, samo jedna amfora – i to još rjeđa od onih sjevernoafričkih kojih je većina. To je amfora tipa “Agora”, lijepog, skladnog oblika i duga šezdesetak centimetara. Budući da se razlikuje od ostalih, ronioci su je nazvali “kapetanskom”. Kažu, zamislili su kako je u njoj kapetan za sebe čuvao dobro vino. “Agora”, od crvene terakote, sada se desalinizira u muzeju.
Gotovo je završen 3D prikaz broda za koji je načinjeno dvije i pol tisuće fotografija spojenih u jedinstvenu sliku, a koju će Splićani moći vidjeti 7. prosinca na izložbi koja će biti uvrštena u stalni postav muzeja.
Riječ je o projektu “WRECKS4ALL” čiji je cilj zaštita, prezentacija i valorizacija podvodne kulturne baštine putem suvremenih tehnologija. U projektu sudjeluju Hrvatska, BiH i Crna Gora, a sadržaj se može stalno dopunjavati.
Za ovu prigodu HPM je nabavio 30 pari posebnih naočala, uz pomoć kojih će posjetitelji doživjeti iluziju boravka na dnu mora i rijeka te razgledavati podvodna arheološka nalazišta.
Uz antički brodolom iz splitskog akvatorija, u 3D tehnologiji vidjet će, između ostalog, brodolom Šćedro, njemački avion Štuku kod Žirja, ophodni brod S-57 s Pelješca te u 2D obliku sutivanski sarkofag, parobrod “Dubrovnik” iz Sućurja i olupinu bombardera B24 s Visa.
