Stručni tim Ratnog muzeja Zapadnog Jutlandskog mora vratio se s ekspedicije u Baltičkom moru, gdje je locirao i snimio tri jedinstvene i neobično dobro očuvane brodoloma. Brodovi bi trebali biti stari preko 300 godina i stoje kao netaknuti na dnu mora.
Nalazi u Baltičkom moru su neviđenog kalibra i otkrili su olupine stare nekoliko stotina godina. Dva su sigurno teretna broda iz Nizozemske, dok bi treći i najveći trebao biti skandinavski brod.
Sve tri olupine stoje kao brodovi duhova gotovo neoštećeni na morskom dnu u potpunom mraku na dubini od oko 150 metara izvan dosega modernih ribarskih brodova, objavili su na Facebook stranici Pomorskoga ratnog muzeja Jutland.
– Bilo je nevjerojatno vidjeti kako se olupine pojavljuju na ekranu dok smo poslali podmorskog robota s kamerom na morsko dno. Olupine su stajale gotovo kao onog dana kada su potonule prije nekoliko stotina godina. Cijeli život ronim i istražio sam stotine olupina, ali ovako nešto još nisam vidio. Brodovi su stajali kao da su tek napušteni – kaže Gert Normann Andersen, vođa ekspedicije i ravnatelj Pomorskog ratnog muzeja.
Ekspediciju je u listopadu izveli znanstvenici iz Pomorskog ratnog muzeja Jutland iz Thyborøna u suradnji s danskim JD-Contractorom, koji je naprednom tehnologijom učinio ove olupine dostupnima. Fotogrametrija i 3D snimke prikazuju brodolom točno onakvim, kakav je na licu mjesta. Podmorski robot opremljen naprednom kamerom donio je tisuće snimaka na površinu i s velikom preciznošću reproducira virtualnu sliku olupine kako zapravo izgledaju.
– Slike su toliko detaljne da vam daju osjećaj da možete hodati po brodu koji je potonuo prije više stotina godina.Fotogrametrija je dragocjena na ovim dubinama, jer metoda zahtijeva i skupu opremu, stručnjake i veliki brod, no to je nesumnjivo najbolja metoda koju imamo danas, za proučavanje i dokumentaciju olupina na velikim dubinama – rekao je Gert Normann An.
– Za razliku od područja Sjevernog mora, gdje bi se svaka olupina raspala u rekordnom vremenu, u Baltičkom moru brodovi su često vrlo dobro očuvani. To se događa zbog toga što ni crvi ni ostale životinje koje uništavaju drvo ne uspijevaju živjeti na tolikoj dubini u Baltičkome moru, gdje je pH vrijednost morske vode prekisela i premalo je kisika – pojasnio je Andersen.
