“Ovakva količina nalaza kvalitetnih radova kamene plastike – ljudskih glava, dijelova stupova, baza, postamenata tih glava te arhitekture – u Istri i šire nije nađena zadnjih 50 i više godina. Danas prezentirane dvojna glava herma od domaćeg vapnenca te glava Apolona, jedni su od najboljih prikaza kamene plastike koje imamo u Istri zadnjih desetljeća, kazao je danas ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo
Prilikom gradnje obalnog zida u lučici Valbandon, arheološki nadzor u trajanju od rujna do prosinca utvrdio je iznimno vrijedne arheološke nalaze iz antičkog doba koji su, po količini i brojnosti, iznimni za Istru i ostatak Jadrana.
Na lokaciji je pronađena i mramorna glava Apolona, no riječ je i o nalazištu antičkih hermi i postamenata koje je po svojoj brojnosti jedinstveno za Istru, a i za prostor hrvatske obale Jadrana. Predmeti su pronađeni u blizini mjesta na kojem su već početkom 20. stoljeća bili poznati ostaci maritimne vile iz rimskog doba. Herme, kamene glave na izduženom postolju, bile su česta dekoracija vrtova antičkih vila, i važan su izvor podataka o arhitekturi vila, te o njihovom uređenju.
Nalazište kakvo Istra ne pamti više od pola stoljeća
Tijekom građevinskog iskopa trase obalnog zida, nadzor su vršili arheolozi i restauratori Arheološkog muzeja Istre.
– Detaljno je pregledan zemljani segment vađen strojnim iskopom te je sav materijal ispiran morskom vodom, dok su arheološki slojevi dodatno pregledani i pomoću detektora metala. Prije gradnje zida, pregledana je cijela uvala od strane podvodnih arheologa i članova klubova Ronilačkog saveza Istarske županije, pojasnila je istraživačica i doktorica znanosti Ida Koncani Uhač.
– Lučka uprava Pula je, u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, Istarskom županijom i Općinom Fažana, krenula u projekt uređenje lučice Valbandon. Izuzetno mi je drago da smo pritom našli ovo bogato nalazište, iako smo obalni zid morali skratiti za četrdesetak metara te smo zato umjesto 80 dobili 60 novih vezova. Radove nismo zaustavljali ni u jednom trenutku, kazao je na današnjoj konferenciji za novinare ravnatelj Lučke uprave Pula, Dalibor Brnos.
Ukupna vrijednost projekta iznosi šest i pol milijuna kuna. Iznos od četiri milijuna kuna stigao je od Ministarstva, dok je ostatak uložila upravo Lučka uprava Pula.
Fascinantni prikazi kamene plastike
– Bitno je da je prilikom radova sačuvana arheologija, pa tako imamo nalaze kakve u Istri nismo dugo imali. Ovakva količina nalaza kvalitetnih radova kamene plastike – ljudskih glava, dijelova stupova, baza, postamenata tih glava te arhitekture – u Istri i šire nije nađena zadnjih 50 i više godina. Danas prezentirane dvojna glava herma od domaćeg vapnenca te glava Apolona, jedni su od najboljih prikaza kamene plastike koje imamo u Istri zadnjih desetljeća, naglasio je danas Komšo.
Novinarima je, naime, prezentiran tek dio nalaza. Ostatak je smješten u muzejskom laboratoriju, a nad njim se vrši proces desalinizacije.
– Znali smo naravno da se u blizini nalazi još jedno značajno arheološko nalazište, odnosno luksuzna rimska maritimna vila istraživana početkom 20. stoljeća. Ona datira u kraj 1. stoljeća prije Krista, a njeno se napuštanje smješta u razdoblje početka 5. stoljeća. Sastojala se od dvije cjeline. Na južnoj su istražena dva peristilna dvorišta te dvije cisterne s dijelom vodovoda. Značajnija nam je ipak sjeverna cjelina koja sadrži dvije polukružne prostorije. One su bile okrenute prema moru, a vjerojatno su bile povezane natkrivenom šetnicom. Pronašli smo i elemente arhitekture od kojih su najznačajniji ulomci stupova, baza i kasnoantičkih kapitela, podsjetila je Aleksandra Mahić Sinovčić, voditeljica arheološkog istraživanja.
Spomenuta je vila bila bogata mozaicima, od kojih je dio podignut i pohranjen u čuvaonicama Arheološkog muzeja Istre, dok je drugi dio ostao na izvornoj lokaciji.
U čast Jupitera, Viktorije, Zeusa i Cerere
Nadalje, pronađeni su i doprozornici, grede koje su spajale stupovlja te pragovi. Zatim krovni crjepovi i mramorne podne oplate nekadašnje šetnice. Pronađena je i grupa dekorativne kamene plastike koja je činila tek dio uređenja vrtova bogate vile.
– Radi se o hermama – skulpturama koje se sastoje od baze i glave. Mi smo pronašli tri baze i tri glave, a od toga dvije dvojne herme kakve su vrlo rijetke za naše područje. One korijene vuku još iz Grčke, a bile su podizane u čast boga Herma, mahom uz prometnice i na križanjima. Razvijale su se tijekom antike, dok u Rimsko doba više nisu trebale biti povezane s božanstvima već su mogle prikazivati i značajne osobe.
Ova baza prikazuje snop munja i lice s krilima, a budući da su munje atribut Jupitera – vrlo je vjerojatno da je riječ o krilatoj Viktoriji koju vezujemo uz njega. Dvojna herma pak prikazuje bradatog muškarca kakvim se upravo prikazivao Jupiter, tako da pretpostavljamo da je ovo baš herma Jupitera.
S druge strane vidimo klas žita i mak, a koji se pripisuju Cereri, božici plodnosti i prirode. Stoga, smatramo da dio hermi prikazuje i Zeusa te njegovu sestru Cereru, pojasnila je okupljenima Dunja Martić Šafran, zamjenica voditeljice istraživanja.
Najznačajniji nalaz – glava kipa Apolona
Treća je herma jednostrana, prikazuje mušku glavu i prilično je oštećena. Sve tri baze, pojasnili su stručnjaci, na sebi imaju muško spolovilo te, zajedno s glavama, čine jednu skulpturu.
– Najzanimljiviji nalaz lokaliteta je glava kipa koji je vjerojatno imao čitavo tijelo. Od prokoneškog je mramora, a pripisali smo je Apolonu. Vidimo da je to mlađi muškarac, nježnih crta lica i ima kratku kosu s uvojcima. Apolon Belvederski, kao najznačajniji Apolon u povijesti umjetnosti, imao je baš ovakvu karakterističnu frizuru. Dakle, kosu svezanu u čvor na prednjem dijelu glave, kazala je također Martić Šafran.
Prilikom istraživanja ovdje je pronađena i jedna sačuvana potopljena struktura dugačka 50 metara i nešto šira od četiri metra, a za koju se pak pretpostavlja kako je povezivala građevine južne i sjeverne strane obale.
Vjerojatno se ovdje mogu naći i lučki uređaji jer su luksuzne maritimne vile obično imale priručne luke, za svoje potrebe. Zasigurno ih ima ispod dubokih sedimenata mulja. Našli smo ipak nalaze drvenih pilona. Ne smijemo zato isključiti mogućnost da je jugoistočni dio uvale mogao služiti kao ribnjak ili solana. Takve drvene pilone imamo, recimo, na Bijeci u Medulinu gdje su služili kao utemeljenje za čvrste strukture koje su činile temelje za ribogojilišta ili solane. Osim toga, jedna karta Valbandona iz 17. stoljeća za ovo mjesto donosi toponim Saline što upućuje na to da je u Srednjem vijeku ova uvala bila solana koja je gospodarsku djelatnost vukla još od Rimskog doba – Ida Koncani Uhač
Pronađen je i velik broj pokretnih nalaza u ulomcima, velike količine krovnih opeka, građevinska keramika, ulomci stolnog posuđa i brojni drugi sitni nalazi. Kraj vanjskog dijela mosta nađena je i grupa novovjekovne keramike koja ukazuje na kontinuitet korištenja zaljeva.
Dio nalaza bit će izložen u lučici
U budućnosti će dio nalazi biti adekvatno izložen i prezentiran u Arheološkom muzeju Istre, a dio upravo na ovoj lokaciji.
– Planovi postoje, iako je o njima zasad prerano govoriti. No, svakako to želimo učiniti, najavila je direktorica Turističke zajednice Općine Fažana, Melita Peroković.
Najavljen nastavak istraživanja lokacije
– S obzirom na količinu i kvalitetu arheoloških nalazišta pronađenih prilikom strojnog iskopa, razmišljamo da u skorijoj budućnosti, a u sklopu programa „Istarsko podmorje“ provedemo probno sondiranje na području uvale jer se nadamo da ćemo pronaći dijelove koji će biti kompatibilni s ovim kamenim elementima, najavila je na koncu istraživačica i doktorica znanosti Ida Koncani Uhač.
Nakon što se dovrši izgradnja novog zida i šetnice u luci Valbandon, novim će se vezovima moći koristiti isključivo stanovnici Općine Fažana, njih svega šezdesetak. Ravnatelj Lučke uprave Pula, Dalibor Brnos, potvrdio nam je danas kako će radovi biti okončani tek sredinom veljače, iako je to prvobitno bilo najavljeno za kraj prosinca.
Riječki izvođač Sun Adria d.o.o. zatražio je, naime, produljenje tog roka, a nakon što je obalni zid, zbog ovih fascinantnih nalaza morao biti smanjen za 40 metara.
