Ovo dalmatinsko mjesto se zbog ljepote i bogate baštine te bliskog dodira s morem odavno naziva Mala Venecija, popularni talijanski grad ima poznate gondolijere, a Mala Venecija, kako od milja nazivaju Vranjic ima i mnogo više; dugu pomorsku povijest i vranjičke kapetane, kalafate i ribare. Njima u čast, spomen, Splićanka Branka Bezić Filipović, autorica brojnih knjiga i do 2020.godine poznata dugogodišnja voditeljica splitske podružnice Hrvatske matice iseljenika, ukoričila je dio bogate pomorske prošlosti u monografiji ‘Mali Vranjic velikoga svita’ u izdanju ‘Naklade Bošković’ – prenosi Gorgonija.com.
Bio mi je veliki izazov i čast prihvatiti poziv Udruge ‘Ruža vjetrova’ i na jednom mjestu objediniti dio vranjičke prošlosti pogotovo stoga jer je Vranjic sačuvao identitet i danas je lijepo mjesto u kojem živi tisuću ljudi. Vranjic je uz to i svojevrsni fenomen, nisu ga ‘progutali’ urbani titani Salona i Split nego je ostao malo misto, pa da iskoristim i poznati citat iz Smojinog i Marušićevog ‘Našega malog mista’ ‘Moglo je i svršit gore…’ – govori autorica.
Da je Vranjic puno više od običnog mjesta uz obalu svjedoči i podatak kojega možda mnogi ne znaju, dio epizoda te legendarne serije koja uvijek izaziva emocije, snimljen je u – Vranjicu.
Vranjičani o precima i njihovoj borbi za život kroz stoljeća znaju mnogo, no članovi vranjičke Udruge Ruža vjetrova željeli su ta sjećanja sačuvati u monografiji. Zahvaljujući njihovom entuzijazmu prikupljene su stare fotografije, matrikule, koje svjedoče o slavnoj pomorskoj prošlosti Vranjica. Udruga je lani na sv Nikolu, zabilježila vrijedni minijubilej, 5.godišnjicu, a očuvanje pomorske tradicije i sjećanje na vrijedne ljude Vranjica bila je i ostala njihova misija.
Bartul Grgić, Leo Benzon, Ivica Grgić, Marin Jurić zvani Kapelanić, Tomislav Mandić Gobo, Maja Ercegović, Ivica Mikelić Pelišev…. Ovo je tek dio dugog popisa imena svih Vranjičana i Vranjičanki, pomoraca, kapetana, brodograditelja, ribara, kalafata, časnika stroja, svih onih koji su za more i s morem živjeli i žive još uvijek. Ljubav prema moru, poznato je, poput svih ljubavi na svijetu, ide prirodnim putem; prenosi se generacijama i bezuvjetna je. More je život, more se bira srcem i tako se kroz stoljeća živi od ‘kruha sa sedam kora’, ali i njeguje bogata pomorska baština ovoga maloga mista velikih ljudi.
Zato je i autorica, kako nam kaže, monografiju i nazvala ‘Mali Vranjic velikoga svita’ želeći i na ovaj način od zaborava sačuvati veliki svit maloga Vranjica, a time i dio bogate vranjičke povijesti. -U tom malom Vranjicu je od 1900. godine do danas bilo više od 130 pomoraca, a ono što posebno veseli je to što se pomorska tradicija nastavlja, mnogo je mladih ljudi koji biraju pomorska zvanja. –kaže autorica.
Ploveći kroz vranjičku povijest sve od antike do ovih, modernih vremena, saznat ćete da je Vranjic bio dio antičke Salone, pročitati o padu Dalmacije u 7.stoljeću pred naletima Avara i Slavena, ali i doznati kakva je veza Vranjica i antologijske pjesme ‘Leute moj’ legendarnog Tome Bebića, te doznati da su među pomorcima čak tri žene … Tu su i brojne fotografije ne tako davne prošlosti, vranjičkih obitelji, onih koji su s prvim zrakama sunca, ali i po neveri i buri dizali sidro, ostavljali familije pa se opet vraćali s navigavanja, s panulavanja, s punim i praznim mrežama i tako godinama, desetljećima, cijeli život i tu ljubav prema moru prenosili sinovima, kćerima, unucima ….
Njima u spomen i čast, a onima koji Vranjic gledaju u prolazu s mora ili na putu iz Splita, u Split, kao podsjetnik da posjete ovo malo misto velikoga svita, prođu kalama i kaletama, prošeću rivom i vrate se nakratko u bogatu pomorsku prošlost vrijednih Vranjičanki i Vranjičana. Oni to itekako zaslužuju! – piše Ojdana Koharević.
