Brodovi su, kao i automobili, iako plove velikim morskim prostranstvima, često sudionici sudara manjeg ili većeg intenziteta.
Neki prolaze samo s ogrebotinama, a neki završe na dnu mora. Izabrali smo samo neke od sudara koji su se dogodili.
Možda najdramatičniji sudar doživio je brod “Makarska” 29. srpnja 1979. kad se sudario s kontejnerskim brodom “Sydney Express” oko sedam milja sjeverozapadno od Cabo de Gata kod Almerije. Stradala su tri člana posade. Pramac “Sydney Expressa” ušao je čak sedam metara u nadgrađe “Makarske” – piše Danilo Prestint za Novi list.
Trgovački brodovi
Parobrod »Hrvatska«, izgrađen 1904. godine u brodogradilištu Ditta Giovanni Poli u Chioggi za Hrvatsko parobrodarsko društvo Senj, u rujnu 1917. godine, dok je bio rekviriran za potrebe K.u.K. Kriegsmarine kao peljarski brod u luci Zelenika, sudario se s tegljačem »Issa« koji je potonuo.
Putnički motorni brod male obalne plovidbe drvene gradnje »Marin Držić« izgrađen je 1954. godine u Brodogradilištu Zadar za Pomorsko transportno poduzeće Dubrovnik. Tri godine kasnije prepušten je Jadroliniji, a 1978. prodan je Goranu Bačiću iz Rijeke. Petog ožujka 2002. godine u 17.30 minuta, dok je bio vezan na lukobranu u Rijeci, udario ga je krmom turski brod »Ahmet Erdoglu« kojemu je otkazao stroj. Brodu »Marin Držić« teže su oštećeni lijevi bok i nadgrađe, ali nitko nije nastradao. Nakon toga je prodan Jerolimu Nazoru iz Krila koji ga je preinačio u putnički brod za turistička putovanja – »Jerolim«.
Šestog srpnja 1930. godine oko 3,5 nautičke milje zapadno od Biograda sudarili su se parobrodi »Karađorđe« (Ungaro-Croata) pod zapovjedništvom kapetana Romana Prodana iz Bakra, i talijanski »Francesco Morosini« (San Marco, Venecija). Stradali su Ljudmila Novotny, Marija Švejdova-Františkova, Rihard i Ana Federer te Juraj Mihajlović.
Sedmog listopada 1934. godine putnički parobrod »Topola« (Jadranska plovidba d.d., Sušak) izgrađen 1914. u Malom Lošinju (M.U. Martinolich SA) kao »Lomnicz« (porinut tek 1918. godine) pri izlasku iz sušačke luke sudario se s talijanskim parobrodom »Numidia«. Tom prilokom oštećeni su i parobrodi »Plav«, »Soča« i »Zagreb«.
Pomorska katastrofa
Mali putničko-teretni parobrod »Ika« izgrađen je 1885. godine u Trstu (Stabilimento Tecnico Triestino) za riječkog brodovlasnika Matu Švrljugu, a 1891. je u floti Mađarsko-hrvatskog parobrodarskog društva iz Rijeke. Deset godina kasnije, 21. rujna 1897., parobrod je potonuo u riječkoj luci nakon sudara s britanskim parobrodom »Tyria« (Cunard), pod zapovjedništvom kapetana Williama H. Beacona, a na tom brodu je bio lučki peljar Ivan Franko. Bila je to najveća nesreća te kompanije u njenom tridesetogodišnjem postojanju i najveća pomorska katastrofa 19. stoljeća na Jadranu. Od 42 putnika i deset članova posade spasio se samo zapovjednik, kapetan Romano Forempoher iz Bakra i sedmero ukrcanih. Kapetan Forempoher je uhićen, dok engleski nije… U svibnju 1900. godine održano je suđenje na riječkom kraljevskom sudu glavnom optuženom Romanu Augustinu Forempoheru, starom 50 godina, zbog kažnjivog djela iz paragrafa 445 ugarskog kaznenog zakonika. Saslušan je najprije zapovjednik »Ike«, a tek trećeg dana zapovjednika »Tyrie«. Peljar nije bio na suđenju, jer je poslan u Pariz na izložbu kako ne bi svjedočio. Odvjetnik kapetana Forempohera je ustvrdio da je peljar Franko zanemario sve okružnice i naredbe lučkog ureda… Osuda je pročitana 19. svibnja: kap. Forempoher je proglašen krivim te je osuđen na četiri mjeseca zatvora. Sud je stao na stanovište da do katastrofe ne bi došlo da kap. Forempoher nije dao naređenje »svom snagom naprijed« (to naređenje nije priznao) vidjevši da ne može izbjeći sudar. No, to nije bio kraj – četiri mjeseca kasnije Viši sud u Budimpešti je usvojio njegovu žalbu te je potpuno oslobođen krivnje za sudar. Godinu dana kasnije kraljevska kurija je telegramom potvrdila rješenje suda u Budimpešti. Cunard Line je u studenom 1902. godine isplatilo Ungaro-Croati 50 tisuća kruna odštete za parobrod na osnovu presude koja je svu krivnju našla na engleskoj strani. Istog mjeseca je »Ika« izvađena, privremeno popravljena i raspremljena u Mrtvom kanalu. Kasnije je prodana na dražbi za devet tisuća forinti u Grčku, a isporučena je nakon temeljitog popravka u brodogradilištu u Brgudima, 26. srpnja 1898. godine. Kap. Forempoher se ponovno ukrcao na brod, ali veoma brzo je odustao od plovidbe, povukao se u Bakar i nakon nekoliko godina umro.
Nesreće parobroda
Putničko-teretni parobrod »Beograd« (Jadranska plovidba d.d., Sušak), izgrađen 1916. u Malom Lošinju, ali dovršen tek 1923. kao »Beograd«, imao je dva sudara: 5. listopada 1926. pri isplovljavanju iz sušačke luke u njega udara parobrod »Solun«, a 8. veljače 1927., zbog havarije na kormilu udara u parobrod »Split« na Sušaku.
Parobrod »Hegedus Sandor« izgrađen je 1900. godine u brodogradilištu Oderwerke Maschinenfabrik & Schiffsbauwerft A.G, u Stettin-Grabowu (u ono doba u Njemačkoj, a danas je to Szczecin u Poljskoj) za Leopolda Schwarza iz Rijeke. No, već sljedeće godine je u floti Ungaro-Croate. Za vrijeme Prvog svjetskog rata brod je rekviriran u K.u.K. Kriegsmarine te je 1917. stacioniran u luci Zelenika. Sredinom veljače 1918. godine u plovidbi iz Bara za Drač sudario se s torpiljarkom Tb-15. Oba broda su pretrpljela manju štetu te su nastavila plovidbu.
Putnički parobrod »Salona« (Ungaro-Croata), izgrađen 1904. godine u engleskom brodogradilištu Swan Hunter & Wigham Richardson Ltd. u Newcastleu, 1908. godine imao je sudar u blizini Splita s parobrodom »Jadran«…
Putničko-teretni parobrod »Drava« (Ungaro-Croata), izgrađen 1913. u Malom Lošinju (M.U. Martinolich SA), 4. lipnja 1927. se u Selcu, zbog nesporazuma u manevriranju oba zapovjednika, sudario s parobrodom »Frankopan« (Ungaro.Croata).
Parobrod »Kostrena« (Brodarsko G. A. Šodić, Kostrena) izgrađen 1902. u brodogradilištu Napier & Miller (Yoker), 10. veljače 1907. godine u balastu (Dunkerque-Methil) pod zapovjedništvom kap. Andra Kopajtića iz Kostrene, sudario se s parobrodom »James Joyce« u magli. Trup je probijen te je popravljen u Leithu.
U siječnju 1901. godine spominje se sudar bracere »Zbogom mila« iz Jesenica s bragocom »Paron Checco« iz Chioggie, ali bez težih posljedica za oba jedrenjaka. U kolovozu 1908. zabilježen je neobjašnjivi sudar – mala bracera »Jurka« iz Lukova udarila je kod Ražanca u neki nepoznati predmet. Dolaskom u luku, otkriven je prodor mora, a zapovjednik je u Lučkoj kapetaniji tvrdio da su se sudarili s nekom golemom ribom!
U veljači 1935. godine, kod ušća rijeke Piave, teretni parobrod »Vila« (Brodarsko a.d. Oceania, Sušak) izgrađen 1914. godine u Greenocku, u gustoj magli sudario se s talijanskim parobrodm Rodi, pri čemu su stradala četiri člana brodske posade.
U novije vrijeme bilježimo da se bulk carrier Atlantske plovidbe AP Revelin od 38.000 tona nosivosti je 22. kolovoza 2022. pri izlasku iz luke Port Arthur u Teksasu sudario s teretnim brodom Damgracht od 18.000 tona nosivosti pod nizozemskom zastavom te je pretrpio značajnu materijalnu štetu. Srećom, bez ljudskog stradanja i bez posljedica za okoliš.
Možda najdramatičniji sudar doživio je brod »Makarska« (Jadroplov, Split) izgrađen u Brodogradilištu Split 1968. godine. Dana 29. srpnja 1979. godine sudario se s kontejnerskim brodom »Sydney Express« (Hapag Lloyd) oko sedam milja sjeverozapadno od Cabo de Gata kod Almerije. Stradala su tri člana posade (prvi časnik Antonije Planinšek, drugi časnik Ivan Čerina i telegrafist Ilija Čačija), a posadu i 42 putnika spasio je kontejnerski brod. Splitski brod je potonuo 31. srpnja u pokušaju tegljenja tegljača »Tempest« i »Biscay Star«. Pramac »Sydney Expressa« ušao je čak sedam metara u nadgrađe broda koji je plovio iz Tangera za Valenciju u redovitom servisu za Velika jezera.
Potopio ratni brod
Zanimljiv je slučaj u kojem kontejnerski brod u sudaru potopi ratni brod: dogodilo se to krajem siječnja 2011. godine u luci Mumbai. Zašto je zanimljiv? Jer je zapovjednik kontejnerskog broda koji je plovio pod ciparskom zastavom bio iz – Rijeke i jer je ovo prvi put da se objavljuje priča o tom slučaju. Nećemo navesti ime zapovjednika (zaštita privatnosti), ali je autoru napisa njegov identitet poznat. Štoviše, čak je i plovio s njime na brodu Jugolinije.
Kontejnerski brod »Nordlake« je pri izlasku iz luke udario u indijsku fregatu »Vindhyagiri« (Niigiri Class frigate) u plovnom kanalu na ulazu u luku Mumbai. Prve tiskane vijesti u Indiji navele su da je zapovjednik kontejnerskog broda iz neke sjevernoeuropske zemlje bez navođenja imena. Na fregati je bilo oko 400 osoba, uključujući posadu i njihove obitelji, obilježavajući Dan mornarice, koje su uspješno evakuirane prije nego je izbio veliki požar na brodu oko 12 sati kasnije. U sudaru je na ratnom brodu nastao prodor mora u prostorije kotlova, a tu je i izbio požar. No, kako je kopno bilo vrlo blizu, nitko nije stradao. Na nesreću, požar nije mogao biti ugašen te je brod potonuo na dubinu manju od sedam metara, a na brodu je bilo oko 300 tona goriva koje je uzrokovalo manje onečišćenje.
Prvi rezultati istrage su pokazali da je »Nordlake«, izlazio iz luke, a da je fregata dolazila iz suprotnog smjera. »Nordlake« je naglo skrenuo kako bi izbjegao jedan brod, te je udario u fregatu. Indijska mornarica je potonuće fregate progasila najvećom mirnodopskom nesrećom, napominjući da ju je potopio civilni brod. Indijska fregata izgrađena je 1981. godine i u sudaru i požaru pretrpjela je veliku štetu, ali je zapovjedništvo mornarice objavilo da je brod moguće popraviti i eventualno vratiti u službu.
Kontejnerski brod »Nordlake«, koji je plovio pod zastavom Cipra, nije pretrpio nikakvu ozbiljnu štetu, na njemu je bila mješovita međunarodna posada. Peter Rybarczyk, izvršni direktor kompanije Klaus E. Oldendorff iz Hamburga, izjavio je da je sreća da nesreća nije uzročila ljudske žrtve niti onečišćenje. Generalni direktor luke Mumbai naredio je provođenje istrage, dok je mornarica odmah uložila žalbu tvrdeći da se ciparski brod nije pridržavao standardnih procedura. Zapovjednik i posada trgovačkog broda su optuženi prema indijskom kaznenom zakonu: sekcija 280 (sudar), 337 (ugrožavanje života) i 427 (uzrokovanje štete). Istražna komisija koja je istraživala uzroke nesreće zaplijenila je službene videosnimke te fotografije gostiju na fregati. Potopljena fregata, najavljeno je, bit će podignuta s dna, nakon što istražna komisija utvrdi štetu i utvrdi je li fregatu moguće popraviti.
Tek 17. siječnja 2016. godine nadležni sud iz Londona je objavio presudu po kojoj je najveći krivac za nesreću kontejnerski brod »Nordlake« i to 60 posto, indijska fregata 20 posto, trgovački brod »Sea Eagle« i još jedan ratni brod po deset posto. Što je, prema sudu, skrivio kontejnerski brod pod zapovjedništvom riječkog zapovjednika? Kršenje pravila plovidbe u uskom kanalu i nepridržavanje propisane brzine plovidbe, odnosno nepridržavanje propisanog razmaka. Samo su brodovi »Nordlake« i »Sea Eagle«, prema mišljenju suda, krivcima, a brod indijske mornarica nije odgovoran za nastalu štetu. Prema mišljenju suda, nesreća je nastala kao rezultat konfuzije u pridržavanju pravila plovidbe: poslijepodne 30. siječnja 2011. godine indijska fregata »Vindhyagiri« ulazila je u luku Mumbai nakon što je na brodu održana zakuska za goste, slijedio ju je brod »Sea Eagle«. Zbog cijele serije nesporazuma oko plovidbene situacije, fregata i brod »Nordlake« koji je odlazio iz luke su se sudarili. U prvom izvještaju, indijska mornarica je za nesreću optužila »Nordlake« tvrdeći da je skrenuo s kursa i udario fregatu. Zapovjednik broda Nordlake iz Slovačke (!) odbacio je kategorično svaku krivicu. Sudar je uzrokovao prodor mora i požar na fregati te je privezana u dijelu ratne luke, municija s broda je iskrcana, a posada evakuirana, ali, unatoč naporima, brod je potonuo.
Nakon nesreće, sud u Mumbaju je odredio zabranu isplovljenja brodu »Nordlake« na zahtjev ratne mornarice, zbog štete koja je procijenjena na 150 milijuna dolara. Nakon žalbe, sud je početkom 2012. godine utvrdio da zatražena svota za puštanje broda ne može prijeći vrijednost samoga broda, pa je odredio da to bude samo sedam milijuna dolara. Indijska fregata nikad više nije zaplovila te je završila u rezalištu.
Još neki sudari
26. listopada 1897. – parobrod »Jokai« (Adria Royal Hungarian Sea Navigation Co., Rijeka) sudario se s parobrodom »Baron Ardrossan« kod rta Dungeness i potonuo (stradala četiri člana posade)
17. studenoga 1892. – parobrod »Stefanie« (Adria Royal Hungarian Sea Navigation Co., Rijeka) sudario se s dubrovačkim parobrodom »Arrigo« (Adria Royal Hungarian Sea Navigation Co., Rijeka) kod Molfette (stradalo osam članova posade)
23. travnja 1902. – parobrod »Buda« (Adria Royal Hungarian Sea Navigation Co., Rijeka) sudario se i potonuo s nizozemskim parobrodom »Ariadne« kod Cabo de Gata
22. srpnja 1916. – parobrod »Carola« (rekviriran od Adria Royal Hungarian Sea Navigation Co., Rijeka) potonuo u sudaru s parobrodom »Matyas Kiraly« između Bara i Shengjina
6. ožujka 1910.- parobrod »Nador« (Ungaro-Levante, Rijeka) potonuo u sudaru s grčkim parobrodom »Aghios Georgios« u Constantinople
14. lipnja 1931. – parobrod »Ungheria« (Societa di Navigazione Fiumana, Rijeka) potonuo u sudaru s francuskim parobrodom »Rochembeau« kod Ouessanta
20. veljače 1935. – parobrod »Vila« (Oceania, Sušak) potonuo nakon sudara s talijanskim brodom »Rodi« kod ušća rijeke Piave (stradala četiri člana posade)
10. veljače 2001. – motorni brod »Zamet« (Lošinjplov) sudario se s panamskim bulkom »Eupo Agnik« kod Mahajanga
14. prosinca 1960. – tanker »Petar Zoranić« (Jugotanker) sudario se s tankerom »World Harmony« u Bosporu
Sudari brodova Jugolinije
6. veljače 1948. – p/b »Gorica« sudara se s brodom »Baltic« u Kielskom kanalu
14. listopada 1961. – turbinaš »Hrvatska« sudario se s talijanskim brodom »FINA Canada« oko 200 Nm od New Yorka
1963. – t/p »Hrvatska« sudario se s trajektom »Messina« u Mesinskom tjesnacu
2. srpnja 1966. – m/b »Viševica« sudario se s turbinskim brodom »Pioneer Myth«
19. travnja 1967. – m/b »Romanija« sudario se s američkim brodom »Globe Explorer« u Sueskom kanalu
12. veljače 1971. – sudarili su m/b »Sloboda« i m/b »Matko Laginja« kod Bresta
15. rujna 1972. – m/b »Rijeka« sudario se sa švedskim brodom »Brasilia« kod Flushinga
4. siječnja 1973. – m/b »Tuhobić« sudario se s liberijskim brodom »Sanovia« pred New Yorkom
14. kolovoza 1985. – m/b »Triglav« sudara se s LNG tankerom »Ramdane Abane« kod Gibraltara
20. rujna 1987. – m/b »Makedonia« sudara se norveškim brodom »Bajka« kod Ushanta (stradala dva člana posade: Ivan Torić i Milorad Ban)
3. srpnja 1989. – m/b »Vojvodina« sudario se s filipinskim brodom »Ballena« u Panamskom kanalu
21. siječnja 1990. – u m/b »Kvarner« udario češki brod »Labe« na sidrištu Balboa
