Luka Split je od osobitog međunarodnog i gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku, a u posljednje vrijeme suočava se s brojnim izazovima, koje nameće porast prometa i turistički pritisak u sezoni.
Lučka uprava Split kontinuirano ulaže u lučku infrastrukturu, s ciljem pružanja izvrsnih uvjeta i usluga u putničkom prometu, kao i povećanja konkurentnosti teretne luke i robnog prometa. Također, zahvaljujući svojoj strateškoj poziciji na Mediteranu (između Venecije i luka Egejskog mora), luka Split je jedna od najvažnijih luka ticanja brodova na kružnim putovanjima u Jadranu, a njezina duga povijest i brojne znamenitosti privlače tisuće turista.
U razgovoru za Morski HR, njen ravnatelj Vice Mihanović osvrće se na razdoblje posljednjih nekoliko godina, koliko i sam upravlja ovom institucijom.
– Imao sam sreću i privilegiju da sam uspješno završio jedan naš veliki projekt, izgradnje tzv. vanjskih vezova, koji nisu samo namijenjeni kruzerima, već su multifunkcionalni. U svom sastavu imaju dvije ro-ro rampe i mi ih često koristimo za domaći linijski promet, posebno na Vis, kako bi na taj način smanjili pritisak na ulaz u luku, odnosno gat Svetog Petra, s kojeg inače ide linija za Hvar i Vis.
Napominje da se radi o projektu vrijednom 270 milijuna kuna koji je uspješno priveden svrsi i od kad je završen, niti jedan brod za kružna putovanja nije završio na sidru.
Projekt ribarske luke Brižine dobio međunarodne nagrade, a istočna obala se obnovila nakon 150 godina od izgradnje
– Nakon toga uspješno smo završili novu ribarsku luku Brižine, koju smo aplicirali na Operativni program za razvoj pomorstva i ribarstva Europskih fondova. Dobili smo jednu odličnu luku, sa svim pratećim sadržajima, od popravaka ribolovnih alata, proizvodnje leda, skladišta, itd. Za taj projekt mogu se zahvaliti i projektantima jer je dobio i neke međunarodne nagrade po pitanju estetike i funkcionalnosti – kaže Mihanović.
Sljedeći uspješan projekt kojeg smo realizirali je Istočna obala. Treba naglasiti da je to projekt koji je realiziran nakon 150 godina od izgradnje obale, za vrijeme Austro-ugarske. Kad se kopao usjek pruge, višak materijala se koristio za nasip, kako je i nastala ta obala. Sad možete misliti kakve su tada bile lučke potrebe, a kakve su danas stoljeće i pol nakon toga. Osim operativnih sadržaja, dovršetkom ove obale, dobili smo i jednu prekrasnu šetnicu koju koriste, ne samo putnici i turisti, nego i naši građani. Tako da smo napravili i logičan slijed splitske rive. Posebno je pohvalno kod tog projekta da je i on realiziran iz EU fondova, dakle Operativnog programa konkurentnosti i kohezije. Mogu sa zadovoljstvom kazati da je taj projekt u vrijednosti 50 milijuna kuna, niti jednu kunu nije koštao ni Lučku upravu, ni Grad Split, ni Splitsko-dalmatinsku županiju. Pritom se moram zahvaliti resornom ministarstvu i Vladi RH koji su prepoznali potrebe luke Split kao najveće putničke luke i jedne od većih u Europi. Podsjećam da smo 2019. godine imali 5,6 milijuna putnika i 800 tisuća vozila, od kojih 200 tisuća kamiona.
Split nagodinu čeka novi putnički terminal
– Upravo traje natječaj za gradnju novog međunarodnog putničkog terminala. Vrijednost projekta je 111 milijuna kuna, a rok za završetak radova je 15 mjeseci. Stoga se nadamo da bi u drugoj polovici ljeta 2024. godine taj terminal mogli imati u funkciji. Posebno veseli da se i ovaj projekt s više od polovine sredstava financira iz EU fondova, odnosno iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok će drugi dio financirati državni proračun.
Mijenjao se zakon, pa je ukinuta i opcija vlasništva na pomorskom dobru i ostali su nam neki repovi od ranije. Zahvaljujući i Vladi RH i DORH-u koji su zaduženi da rješavaju situacije na pomorskom dobru i lučkom području, uspješno smo priveli kraju imovinsko-pravne odnose koji su nam bili prepreka za realizaciju novog terminala. Više prepreka za gradnju nema, u tijeku je natječaj za izvođača radova i nadzor i nadam se skorom početku – kaže Mihanović.
Kreću planovi za Sjevernu i Luku Resnik
– Naš najveći projekt, čak u povijesti luke Split je tzv. luka Stinice, odnosno Sjeverna luka Vranjičko-solinskog bazena, vrijednosti 50 milijuna eura. Ovo također mislimo aplicirati na EU fondove. Imamo već gotove maritimnu i studiju izvodivosti. Dobili smo lokacijsku, a u lipnju očekujemo i građevinsku dozvolu. Tako da ćemo biti spremni kad krene novi Operativni program konkurentnosti i kohezija za aplikaciju.
Imamo potpuno spremnu dokumentaciju za dogradnju luke Resnik koja se nalazi ispod zračne luke. Naime, nakon velikog sastanka s hotelijerima, Ministarstvima turizma i mora, dobili smo veliki zadatak da stavimo tu luku u funkciju. Prvu fazu smo stavili za sljedeću sezonu, a sad je na redu druga faza za koju smo potpuno spremni. Cilj je rasteretiti prometnice i olakšati putnicima prijevoz, tako da direktno iz zračne luke idu na brza plovila do svoje otočne destinacije. Vrijednost ovog projekta je oko 4 milijuna eura – nabraja Mihanović.
U planu i ribarska luka Komiža – najveći problem je kamen!
– Osim ovoga, imamo u planu i ribarsku luku Komiža, koja je složenija priča, jer je ne možemo realizirati bez suradnje s Hrvatskim cestama koje moraju napraviti cestu do nje, te Gradom Komiža koji bi osigurao svoje poslovne zone. Najveći problem na otoku je kamen.
U novom operativnom razdoblju za razvoj pomorstva i ribarstva EU, vidjet ćemo koliko će biti sredstava, jer su posljednjih godina značajno poskupili radovi na kopnu, a posebno na otocima. Ali dat ćemo sve od sebe da ovaj pučinski otok koji ima ribarsku tradiciju, dobije i svoju ribarsku luku koju zaslužuje.
Sve ove investicije koje su u tijeku ili su završene, od kad sam na čelu ove lučke uprave su u vrijednosti od preko milijardu kuna ili 130 milijuna eura. Jedna mala ustanova s 40-ak zaposlenih, od čega je pola zaposleno na operativnim poslovima, jer smo mi luka koja radi 24 sata, tek nekoliko ljudi realizira projekte teške milijarde kuna! Nakon zračnih luka, bili smo najpogođeniji Covidom, a nismo dizali kredite i projekti su se nastavljali – kaže Mihanović i upućuje i druge javne institucije da idu tim smjerom.
Sigurnost u splitskoj luci
– I na ovome radimo jer je u izradi Studija sigurnosti plovidbe za cijelo splitsko područje. Radi je Splitsko sveučilište i ona je u završnoj fazi. Ovaj dokument bi trebao definirati sve kritične stvari, od broja privezanih brodova, uplovljavanja, tegljača, opasnog tereta i sve ono što nismo imali definirano, nakon čega ćemo imati i jasnije propise. Iz ove Studije će proizići novi Pravilnik u redu u luci. Ovo će biti važno za zapovjednike brodova, da ne bude sve prepušteno nekakvoj slobodnoj procjeni.
Što se Zapadne obale tiče, gdje se vezuje kako tko hoće i to besplatno, još 2021. godine ukazivali smo gradonačelniku Puljku da je to krivi smjer. On je govorio da je to gradsko i da neće dozvoliti da se u to miješaju županija i državne firme. Pritom ne shvaća ključni problem, gdje misli da će gradska tvrtka upravljati time, no kako to ide proceduralno da su najprije trebali izmijeniti GUP, pa Županija raspisuje natječaj, pri čemu nema jamstva da će koncesiju dobiti Grad Split, već to može biti i privatna tvrtka. A to je toliko atraktivno da će interesa itekako biti, a gradska firma ne može konkurirati privatniku. No tada smo predlagali da zapadnom obalom upravlja Državna lučka uprava i zbog jednog bitnog aspekta sigurnosti, jer mi jedini imamo 24 sata dežuran Lučki operativni centar.
S obzirom na značajno povećanje prometa unutar gradskog lučkog akvatorija, pitanje je trenutka, a to se potvrdilo ovo ljeto kad je jedan brod udario tamo u benzinsku postaju i potopio se, kad će se to morati kontrolirati s jednog mjesta. A i sramota je da kad dođu nautičari na jednu takvu reprezentativnu rivu, kažete im: „Niti ćete ovdje što moći dobiti, a niti ćete išta platiti.“ Pa to nema nigdje u svijetu! – zaključuje Mihanović.
