Vlada je u rujnu prošle godine zabranila Ini izvoz plina proizvedenog u Hrvatskoj i naložila joj da ga prodaje HEP-u, a u Uredbu o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije ugradila je i odredbu u kojoj stoji da će Ina, sukladno svojim tehničkim i tehnološkim mogućnostima, povećati za deset posto planiranu proizvodnju plina od 1. listopada 2022. godine do 31. ožujka 2023. godine.
Ponovila je Vlada u istoj Uredbi donesenoj na prošlotjednoj sjednici istu preporuku Ini, samo sada se povećanje proizvodnje od deset posto odnosi na razdoblje od 1. travnja ove godine do 31. ožujka sljedeće godine, piše Novi list.
Prolazno vrijeme
Ako je suditi prema odgovorima koje je Novi list dobio iz same Ine i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, domaća naftna kompanija doista je povećala proizvodnju prirodnog plina u Hrvatskoj. U cijeloj prošloj godini, tvrde Ministarstvo i Ina, ta je kompanija povećala proizvodnju plina za 5,9 posto. U razdoblju od kad je na snazi Vladina uredba, a to je posljednjih pola godine, Ina je, odgovaraju nam iz te kompanije, proizvela osam posto više plina nego što je planirala. To bi značilo da Ina ima dobro prolazno vrijeme u postizanju cilja, s obzirom na to da je Uredba, ako se ne produži njezino trajanje, na snazi još godinu dana. No, iz Ine napominju da su ulaganja koja su rezultirala povećanjem proizvodnje pokrenuli 2020. godine, dakle dvije godine prije Vladine uredbe, te upozoravaju da je preduvjet za povećanje proizvodnje brže odobravanje nužnih dozvola.
Iako se u Vladinoj uredbi, i rujanskoj i prošlotjednoj, spominje povećanje proizvodnje sukladno tehničkim i tehnološkim mogućnostima, iz Ministarstva gospodarstva sada tvrde da je to zapravo bila interventna mjera u slučaju nestašice i da Ina nije imala obvezu povećanja proizvodnje, jer od trenutka donošenja spomenute Uredbe do danas Hrvatska nije imala potrebe za aktivacijom navedene mjere. U uredbi se, osim svojevrsne preporuke Ini da poveća proizvodnju, nigdje ne navodi pod kojim će se uvjetima aktivirati ta »interventna mjera«.
– Ina je na razini 2022. godine povećala proizvodnju plina za 5,9 posto u odnosu na planirano. Planirana ukupna proizvodnja iznosila je 702,182 milijuna četvornih metara, a realizirana proizvodnja u 2022. godini iznosila je ukupno 743,691 milijun četvornih metra, odgovaraju iz Ministarstva gospodarstva.
Dodaju i da su povećanju proizvodnje pridonijela nova ulaganja na sjevernom Jadranu i nove bušotine, te da je Ina u prošloj godini privela proizvodnji dvije nove bušotine za proizvodnju plina – Ika-B, te bušotinu Marica. S te dvije bušotine Ina proizvodi novih 200.000 m3 plina dnevno, što je 10 posto trenutačne proizvodnje u Hrvatskoj.
– Edison, koji je ostao prisutan na Jadranu, s Inom ima zajednički projekt Irena, koja kreće s proizvodnjom krajem 2024. godine, a procjenjuje se da će Irena dnevno proizvoditi 550.000 m3 plina, što s prethodno navedenim bušotinama čini 25 posto ukupne proizvodnje plina u Hrvatskoj, pojašnjavaju iz Ministarstva.
Tri nova ugovora
Iz Ine pak objašnjavaju da su i prije donošenja Uredbe pokrenuli aktivnosti u koje namjeravaju uložiti oko 250 milijuna eura u idućem razdoblju, s ciljem ostvarivanja nove proizvodnje nafte i plina. Podsjećaju da su pokrenuli »Razradni program sjeverni Jadran« kako bi preokrenuli trendove proizvodnje plina s Jadrana te da je provedba pojedinačnih projekata započela u rujnu 2020., kada je izbušena bušotina Irena-2, prva u nizu od potencijalno jedanaest bušotina koje se planiraju izbušiti u sklopu tog programa.
– Dosad je izrađeno pet novih bušotina, od kojih su Ika B-1R-DIR i Marica-D-DIR već puštene u proizvodnju. Rezultati toga su već vidljivi jer je u 2022. godini, nakon nekoliko godina, ponovo zabilježen rast proizvodnje plina iz podmorja za šest posto, a i ukupne rezerve kompanije su ostale na istim razinama, poručuju iz Ine.
Na kopnu je Ina s Vladom 2020. godine potpisala tri nova ugovora o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika za istražne prostore Sjeverozapadna Hrvatska-01, Drava-03 i Dinaridi-14 i time povećala svoj istražni prostor na kopnu u Hrvatskoj na 8.400 četvornih kilometara. Kažu iz Ine da su već sada ispunili sve ugovorene uvjete na istražnom području Drava-02 i da je to rezultiralo komercijalnim otkrićem plinskog ležišta pokraj mjesta Severovci i manjim nalazištem nafte kod mjesta Jankovac koji će u sljedećem razdoblju biti privedeni proizvodnji. Pohvalili su se i time da su na istražnom području Drava-03 proveli seizmičko snimanje podzemlja na površini od 600 četvornih kilometara, što je najveće izvedeno pojedinačno snimanje u Republici Hrvatskoj.
– Samo u posljednjih pet godina u aktivnosti istraživanja i proizvodnje nafte i plina investirali smo tri milijarde kuna, što je rezultiralo ublažavanjem očekivanog prirodnog pada proizvodnje zbog starosti polja. Osim uspješnih istražnih aktivnosti, preduvjet za povećanje proizvodnje je i ubrzavanje procesa ishođenja dozvola od javnopravnih tijela RH, kažu iz Ine, čime zapravo poručuju da baš i nisu zadovoljni vremenom koje administraciji treba da im odobri dozvole, piše Novi list.
