Školovanje budućih pomoraca nikad nije bilo izazovnije. Svjedoci smo vremena ubrzanog razvoja tehnologije, okretanja ka zelenom brodarstvu i alternativnim gorivima, automatizaciji plovidbe, pravilnicima koji se trebaju brzo prilagođavati novim okolnostima na moru i kopnu, reduciranju broja članova posade u korist profita i bespoštedne utrke brodara za opstanak.
Primjerice, 1991. godine učešće troška posade bilo je oko 40 posto u cijeni dnevnog operativnog troška broda, a danas se to, ovisno od vrsti broda popelo na 60, 70, pa i 80 posto.
Sve je jasnija potreba za očuvanjem radnih mjesta na brodovima, i stvaranjem novih, te se sve više traži usavršavanje i prilagođavanje. Studenti pomorskih fakulteta kod nas najviše su opterećeni svim tim brzim izmjenama, no pravovremena usklađenost i reakcija svih mjerodavnih, može im samo biti benefit u stjecanju novih znanja i vještina kako bi i dalje kao budući pomorci bili konkurentni na tržištu rada.
Upravo na ovu važnu temu časopis Otvoreno more i Slobodna Dalmacija organizirali su ovog petka konferenciju Budućnost pomorskih zvanja održanu na Pomorskom fakultetu u Splitu, gdje su se mogle čuti mnoge aktualnosti i zanimljivosti iz pomorstva.
Nazočne su u uvodnom dijelu pozdravili Miroslav Ivić, direktor Slobodne Dalmacije, Gordan Jelavić, urednik Otvorenog mora, novinar i urednik Jadran Kapor, potonji u ulozi moderatora konferencije, te Stipe Čogelja, zamjenik splitsko-dalmatinskog župana.
Ratko Božić, direktor firme Brodsko upravljanje povukao je paralelu o strukturi posade nekad i danas.
– Nekada je na brodu bilo 36 članova posade, da bi se kasnije broj prepolovio. Napretkom tehnologije došlo je do ukidanja nekih zvanja poput radiotelegrafiste. Danas pak raste potražnja za zvanjima poput elektrotehničara i drugih stručnjaka iz područja elektrotehnike i elektronike. Kako se sve više pažnje polaže i na zaštitu okoliša, u tom području se otvaraju nova radna mjesta na brodu. Konačno, i klasični strojar danas mora više znati elektroniku i automatizaciju nego strojarstvo. Stoga je potrebno stalno provoditi edukacije kako bi držali korak sa zahtjevima svjetske industrije – rekao je Božić, čija firma provodi čak 360 različitih tečajeva kao odgovor na potrebe za novim osposobljavanjima.
Godišnje kroz ovaj edukativni centar prođe oko 4.500 kandidata, od čega je većina stranaca koji imaju ambiciju nastaviti školovanje u Splitu.
– Kao grad i regija imamo sve preduvjete da razvijamo edukacijski turizam – smatra Božić.
Po pitanju praćenja svjetskih trendova, Pomorski fakultet Split nimalo ne zaostaje u obrazovnom sektoru. Dekan Pero Vidan ističe veliku mobilnost studenata, a Split kao mjesto studiranja naročito je poželjan studentima iz Skandinavije zbog ugodne klime i povoljnog standarda boravka. Konačno, fakultet prati svjetske pomorske trendove, pa su već uvedeni kolegiji o autonomnim plovilima, zelenoj tranziciji i slično.
– Revolucije u pomorstvu se odvijaju zbog profita, to je logično. Pomorac je najskuplja stavka na brodu i radi se sve da se smanje ti troškovi. Zato se uvode nova tehnološka rješenja da bi brodar mogao opstati. No, posada neće posve nestati, a mi moramo mijenjati kurikulum i treninge, prihvatiti inovacije, kako bi se prilagodili i osigurali budućnost pomorskih zvanja.
Vremena se mijenjaju, pa primjerice studenti u Norveškoj više ne žele ići na brod jer mogu naći atraktivnija zanimanja na kopnu. Sam ukrcaj kadeta i asistenata financira se iz posebnih fondova u cijeloj Skandinaviji gdje se brodari oslobađaju poreza. U Finskoj, primjerice, uvode nove obrazovne programe za autonomne brodove, a takva zanimanja će i nama trebati. Danas se recimo, traži sve više časnika za rashladne uređaje, brodostrojara i pomorskih električara – ispričao je Vidan putem videolinka iz Norveške.
Dodao je kako je umrežavanje s europskim učilištima poželjno u današnjim vremenima, u čemu splitski fakultet njeguje dobre navike, a po pitanju smjernica oko smanjivanja štetnih emisija i veće sigurnosti brodova u plovidbi, fakultet u tome vidi priliku za nove obrazovne programe koji bi to obuhvatili.
Da među mladima raste interes za pomorskim zvanjima potvrdio je Ivo Smoje, koordinator treninga iz pomorskog učilišta Atlantis.
– Treba naglasiti da se od mladih traži maksimalna ozbiljnost, ulaganje u sebe i usavršavanje znanja i vještina – kazao je dodavši kako su danas najprimamljivi poslovi u yachting sektoru, uz LNG tankere i kruzere, upravo zbog dobrih plaća.
Ognjen Koludrović, rukovoditelj pomorskih kadrova iz Jadrolinije pohvalio se kako ovaj brodar godišnje u floti ima preko 40 kadeta. Vježbenici se sufinanciraju uz podršku ministarstva što je dobar model.
– Jadrolinija je započela sa zelenom tranzicijom, te je u tijeku natječaj za izgradnju tri putnička broda koja bi zamijenila Postiru, Premudu i Tijat. Ti brodovi će imati autonomiju na struju od 40 milja uz rezervni dizelski pogon za svaki slučaj, a posadu će činiti od 6 do 8 ljudi koji će se obučiti na našim učilištima – najavio je Koludrović.
Brodovi za ukapljeni naftni plin spadaju u sam vrh tehnologije današnje trgovačke mornarice. Firma Jadroplov je u Japanu već kupila Marka Marulića i Vis.
– LPG brodovi traže novu strukturu posade, dosta su sofisticirani. Plove na dvojni pogon, naftu i plin pa sami strojari moraju biti upoznati s puno novih stvari, ali i ostala posada. Stoga je edukacija bitna – rekao je Davor Marić, voditelj kadrovske službe Jadroplova.
Resorno Ministarstvo mora prometa i infrastrukture potiče mlade da se okrenu pomorstvu kroz programe osposobljavanja, stipendiranje učenika i studenata, razvojem vojnog pomorstva, subvencioniranjem vježbenika…
– Čitav niz detalja se nameće po pitanju novih tehnologija, autonomnih brodova pa se i zakoni i pravilnici trebaju tome prilagođavati, kao i sam kurikulum. Po pitanju sigurnosti plovidbe, u Hrvatskoj je stanje sve bolje. Dok je nekad broj pomorskih nesreća bio oko 1.300 godišnje, lani je bio oko 580, što je ipak posljedica sve veće razine edukacije, kulture i podizanja svijesti. Tu još imamo prostora za edukaciju u nautičkom segmentu. Moram spomenuti i jedan paradoks: porastom standarda u nekoj državi, sve više ljudi ostaje raditi na kopnu, pa ćemo i mi vremenom imati manjak kadrova. No, naša obveza je ulagati u znanje i promovirati pomorska zvanja – smatra Boško Ercegovac, načelnik sektora Uprave sigurnosti plovidbe Ministarstva mora.
S njim se složio i dekam Pero Vidan poručivši kako svi zajedno trebamo raditi na ukrcaju naših bivših studenata kao kadeta i asistenata.
– Ne treba samo brendirati hrvatskog pomorca nego ga i sačuvati! – naglasio je.
VAUČERI ZA DOMAĆE YACHT MASTERE
– Mi godišnje zapošljavamo osamdesetak kadeta, no bez subvencija jer je stav da nju mogu dobiti samo hrvatski brodari. Zašto svi oni koji imaju hrvatsku matrikulu ne mogu dobiti subvenciju?
Također, jedinice lokalne samouprave bi trebale ponuditi vaučere za polaganje ispita za yacht mastere. Kod nas se primjerice godišnje školuje oko 500 jahtaša od kojih su dvije trećine Mađari. Oni ljetuju na Jadranu i rade na jahtama, a naši ljudi rade po kafićima. Nama su samo tri momka došla s vaučerom od Grada Splita, a nek ih ponudi i Županija – predlaže Ratko Božić.
Merien Ilić / Otvoreno more
