Austro-Ugarski ratni brod imena Zrinski (tj. Zrínyi prema mađarskom načinu pisanja) porinut je u more 12. travnja 1910. godine.
Brod je dobio ime po uglednoj hrvatskoj velikaškoj obitelji Zrinskih (nekoć Šubić). Brod Zrinski pripadao je klasi najvećih dotad izgrađenih ratnih brodova Austro-Ugarske mornarice. Imao je istisninu od 14.700 tona, što je znatno više i od današnjih najvećih američkih krstarica u aktivnoj službi. Pokretao ga je motor od 20.000 konjskih snaga, prenosi Povijest.hr.
Glavno oružje Zrinskog činili su topovi kalibra 305 milimetara, koje je proizvodila Škoda iz Češke (Škoda je bila najveće industrijsko poduzeće u Austro-Ugarskoj). Granate su bile teške čak 450 kilograma, a mogle su biti ispucane na udaljenost od čak 20 kilometara. Glavna luka bila mu je Pula, koja je ujedno bila i glavno zapovjedno središte čitave Austro-ugarske mornarice.
Metalni oklop broda bio je na mjestima debeo do 25 centimetara. Paluba je bila prekrivena tikovinom i to je bio jedini materijal koji je Austro-Ugarska morala nabaviti u inozemstvu. Zanimljivo je da je brod imao posadu od čak 890 ljudi. Matična luka bila mu je Pula, koja je ujedno bila i glavno zapovjedno središte čitave Austro-ugarske mornarice.
