U ponedjeljak u Belgiji sastali su se čelnici devet europskih zemalja, koji su potvrdili zajednički plan o povećanju kapaciteta vjetroelektrana na Sjevernome moru, što je golem industrijski izazov za ubrzanje zelene tranzicije Europe.
Na dnevnom redu skupa u Ostendeu, gdje su se sastali čelnici sedam zemalja Europske unije (Francuske, Njemačke, Nizozemske, Belgije, Irske, Danske i Luksemburga – glavni ulagači u projekt) te lideri Norveške i Velike Britanije, između ostalog raspravljalo se i o razvoju polja vjetroelektrana, priključne infrastrukture i industrijskih mreža te projektima tzv. zelenog vodika, piše AFP, a prenosi GeopolitikaNews.
Zajednički cilj u vezi s energijom vjetra na Sjevernom moru je 120 gigavata do 2030. i barem 300 gigavata do 2050., kazali su čelnici devet zemalja u kolumni objavljenoj jučer za Politico. Sadašnji skupni kapaciteti su oko 30 GW.
“Naš put je jasno zacrtan. Sada samo trebamo ubrzati ritam”, rekli su. U praksi to znači da će se ubrzati postupak odobravanja, bolje koordinirati javni natječaji, jačati proizvodne mreže, diversificirati opskrba važnim sastavnim dijelovima kako bi se smanjila ovisnost o Kini.
“Vjetroelektrane na moru bit će glavni izvor proizvodnje obnovljive energije, daleko više od solarne energije i vjetroelektrana na kopnu”, poručili su iz Elizejske palače. U Sjevernome moru, koje nije toliko duboko, vjetroelektrane se mogu postaviti u velikom broju, nedaleko od obale, “u uvjetima gdje vjetar omogućuje proizvodnju velike količine zelene energije po iznimno konkurentnoj cijeni”, dodao je isti izvor.
No da bi se ostvarili ciljevi iz Ostendea, “potrebna su nova velika ulaganja u proizvodne kapacitete i u pomoćnu infrastrukturu (…). Planirane politike zasad nisu dovoljne”, reagiralo je u zajedničkom priopćenju stotinjak kompanija u tom sektoru.
Ukupni troškovi mogli bi biti ogromni: krajem 2020. Bruxelles je ocijenio da mu treba 800 milijarda eura ako EU želi proizvodnju električne energije iz morskih vjetroelektrana povećati na 300 GW do 2050.
