O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Grabežljive orade preko noći potamanile 3,5 tone dagnji

Gotovo 3,5 tone dagnji na uzgajalištu u Malostonskom zaljevu orade su uništile u samo jednoj noći. Problem je to s kojim se školjkari toga područja muče već godinama, ali rijetko se događa ovolika šteta. Školjkare muči i što teško dolaze do traženih državnih potpora u slučaju takvih velikih gubitaka u uzgoju.

Malostonskog školjkara Jakšu Mekišića jutros je, pri obilasku uzgajališta, zatekao šokantan prizor. Tijekom noći orada mu je uništila gotovo petinu uroda dagnji – 230 pergolara s po 15 do 18 kilograma na svakome, javlja HRT.

– Ovaj jedan red nosi oko 3,5 tone dagnje. Konzumne, koja je trebala sad u petom mjesecu ići u prodaju, govori.

Kilogram se prodaje po dva eura, a imao je i kupca.

– Sada, koja je financijska šteta, o tome ne mogu razmišljati uopće.Jer meni je najveća šteta što ja sad nemam što prodati.

– A već je bilo i dogovoreno sve?

– A već je bilo i dogovoreno da ide sad u petom mjesecu u prodaju. Zvao sam baš čovjeka da je ovo uništeno, a za ovu drugu mlađ ćemo vidjeti, poručuje.

Orade im već godinama nanose štetu, češće u manjim količinama, ali zaštite nema.

– Ljudi su probali svašta raditi. Ograđivali su mrežama, tu su velike struje, to ne može opstati na toj struji, ističe Pasko Franušić, malostonski školjkar.

Prije tri godine je Ministarstvo poljoprivrede donijelo pravilnik za dodjelu državne potpore u ovakvim slučajevima.

– Šalju se zahtjevi, već 2 ili 3 zahtjeva su poslana znači za štete na uzgajalištima od ovrate, međutim nemamo još nikakve povratne informacije od samoga ministarstva. Nema ni rješenja. Evo nadamo se da će se i to uskoro početi vraćati, pojašnjava Marija Radić, predsjednica Udruge Stonski školjkari.

U međuvremenu školjkari od dagnje odustaju, proizvodnja pada, što bi joj moglo i povećati cijenu.

– Ja sam prestao raditi mušulu baš radi ovih razloga. Jer dođeš, radiš i nemaš što prodati na kraju sezone i ništa. Sad sam se bazirao na kamenicu, dodaje Franušić.

Jer kamenica je otpornija, tvrđa, a mlađ se može zaštititi. Dagnje su najugroženije u konzumnom stadiju, a ove netaknute će to postati u srpnju. Ako ga dočekaju.

Gotovo 3,5 tone dagnji na uzgajalištu u Malostonskom zaljevu orade su uništile u samo jednoj noći. Problem je to s kojim se školjkari toga područja muče već godinama, ali rijetko se događa ovolika šteta. Školjkare muči i što teško dolaze do traženih državnih potpora u slučaju takvih velikih gubitaka u uzgoju.

Malostonskog školjkara Jakšu Mekišića jutros je, pri obilasku uzgajališta, zatekao šokantan prizor. Tijekom noći orada mu je uništila gotovo petinu uroda dagnji – 230 pergolara s po 15 do 18 kilograma na svakome, javlja HRT.

– Ovaj jedan red nosi oko 3,5 tone dagnje. Konzumne, koja je trebala sad u petom mjesecu ići u prodaju, govori.

Kilogram se prodaje po dva eura, a imao je i kupca.

– Sada, koja je financijska šteta, o tome ne mogu razmišljati uopće.Jer meni je najveća šteta što ja sad nemam što prodati.

– A već je bilo i dogovoreno sve?

– A već je bilo i dogovoreno da ide sad u petom mjesecu u prodaju. Zvao sam baš čovjeka da je ovo uništeno, a za ovu drugu mlađ ćemo vidjeti, poručuje.

Orade im već godinama nanose štetu, češće u manjim količinama, ali zaštite nema.

– Ljudi su probali svašta raditi. Ograđivali su mrežama, tu su velike struje, to ne može opstati na toj struji, ističe Pasko Franušić, malostonski školjkar.

Prije tri godine je Ministarstvo poljoprivrede donijelo pravilnik za dodjelu državne potpore u ovakvim slučajevima.

– Šalju se zahtjevi, već 2 ili 3 zahtjeva su poslana znači za štete na uzgajalištima od ovrate, međutim nemamo još nikakve povratne informacije od samoga ministarstva. Nema ni rješenja. Evo nadamo se da će se i to uskoro početi vraćati, pojašnjava Marija Radić, predsjednica Udruge Stonski školjkari.

U međuvremenu školjkari od dagnje odustaju, proizvodnja pada, što bi joj moglo i povećati cijenu.

– Ja sam prestao raditi mušulu baš radi ovih razloga. Jer dođeš, radiš i nemaš što prodati na kraju sezone i ništa. Sad sam se bazirao na kamenicu, dodaje Franušić.

Jer kamenica je otpornija, tvrđa, a mlađ se može zaštititi. Dagnje su najugroženije u konzumnom stadiju, a ove netaknute će to postati u srpnju. Ako ga dočekaju.

HTML Code here

Što nas pokreće

HTML Code here