Vjetroelektrane s više od 1.000 megavata instalirane snage jedan su od najznačajnijih obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, a s obzirom na potencijal koji pruža Jadran za takve energetske projekte, prilike za dodatni razvoj energije vjetra u našoj zemlji s tzv. offshore vjetroelektranama još su veće.
Pučinske vjetroturbine u plitkim morima usidrene su na dnu, no u dubljim morima one mogu biti postavljene i na plutajuća postolja. Niz tvrtki razvija inovativne plutajuće pučinske platforme za instalacije vjetroelektrana u dubokim vodama. Hrvatska spada među zemlje s dubljim morima, ali i vjetrovima koji su povoljni za razvoj pučinskih vjetroelektrana.
Svaki novi instalirani megavat projekta obnovljive energije približava nas ciljevima energetske samodostatnosti te su sve glasniji zahtjevi da i Hrvatska započne razvijati vjetroelektrane na moru, kažu iz udruge Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH). Hrvatska u svojim strateškim dokumentima nema eksplicitne ciljeve kapaciteta za OIE na moru, dok zemlje poput Francuske, Grčke, Italije i Španjolske imaju zacrtane ciljeve za razvoj projekata OIE na moru do 2030. godine.
“Kako bi se iskoristio njihov potencijal na moru u Hrvatskoj, važno je što prije početi s razvojem zakonodavnog okvira za obnovljive izvore energije na moru. Zato je OIEH pokrenulo projekt izrade studije Akcijski plan za obnovljive izvore na moru u Hrvatskoj. Dovršena studija daje pregled i analizu mogućnosti iskorištavanja obnovljivih izvora energije u moru u Hrvatskoj te predlaže akcijski plan za njihov razvoj. Izradu studije financirala je Europska banka za obnovu i razvoj, a OIEH je za izradu studije okupio stručnjake Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, OIKON – institut za primijenjenu ekologiju i Pokret otoka”, navode iz OIEH.
Kako bi se pokrenuo razvoj obnovljivih izvora energije na moru, navode, postoji niz točaka koje Vlada mora inicirati. Najvažnija je izrada Državnog prostornog plana morskog područja, što je prvi korak u uspostavljanju područja za obnovljive izvore energije na moru. Važno je planirati višenamjenski razvoj obnovljivih izvora energije na moru (npr. kolokacija s proizvodnjom vodika, korištenje postojeće infrastrukture za naftu i plin, proizvodnja hrane iz aktivnosti marikulture itd.).
“Kako bismo vidjeli prve obnovljive izvore energije na moru puštene u rad početkom idućeg desetljeća, važno je da se što prije utvrde državna tijela koja bi počela kontinuirana mjerenja i praćenja skupova podataka na moru, kao što su brzina i učestalost vjetra na većim nadmorskim visinama, hidrografska istraživanja i istraživanja okoliša”, ističu iz OIEH.
Dodaju da, nakon analize glavnih sektora na koje bi utjecao razvoj obnovljivih izvora energije na moru, ova studija je identificirala više od 29.000 četvornih kilometara raspoloživog područja za obnovljive izvore energije na moru.
To uključuje područja za vjetroelektrane i za plutajuće fotonaponske elektrane. Projekti obnovljivih izvora energije na moru imaju znatno dulje vrijeme gradnje u usporedbi s kopnenim projektima zbog svoje veličine i složenosti.
Stoga je Europska komisija utvrdila glavne izazove i prijedloge za usvajanje OIE na moru. Akcijski plan za obnovljive izvore na moru u Hrvatskoj donosi prvu takvu analizu za našu zemlju. Vlade diljem EU obvezale su se na razvoj 150 GW pučinskih vjetroelektrana do 2030. dok bi ih do 2050. trebalo biti instalirano čak 450 GW.
