Upravni odbor Atlantske plovidbe prije desetak dana izvijestio je o odluci da uskoro ide u prikupljanje novog kapitala. U najkraćem, prema objavljenim “gabaritima” broja novih dionica temeljni kapital bi se s 55,5 milijuna eura povećao za najmanje 13,9 odnosno za najviše 27,8 milijuna.
S obzirom na najavljeni raspon cijene novih dionica, od 53,50 do 60 eura, u kompaniju će se sliti najmanje 18,7 milijuna eura svježeg kapitala. Pravo upisa predviđeno je samo za dioničare društva, s tim da je za taj status referentno stanje 28. srpnja. Iz kompanije su najavili izradu prospekta izdanja i njegovo upućivanje na odobrenje Hanfi, piše Poslovni.
Objavom odluke Uprave, međutim, mnogi su dioničari ostali zatečeni, pa i konsternirani. Samo dvadesetak dana prije održana je skupština dioničara, a na njoj navodno nije bilo riječi o tome da se sprema dokapitalizacija.
Za njezinu provedbu UO je, naime, odlučio posegnuti za statutarnim odredbama iz 2019. vezanim uz tzv. uvjetno odobreni kapital, što je institut koji se obično ne koristi u “normalnim okolnostima”.
U cijeloj priči zasad nije ponuđen ni odgovor na ključno pitanje – zašto se uopće prikuplja kapital, to prije što krajem mjeseca slijedi isplata rekordne dividende od pet eura po dionici ili ukupno 6,9 milijuna. Stoga se u redovima iznenađenih dioničara pitaju o stvarnim ciljevima i mogućim privatnim dogovorima i “zakulisnim namjerama” postupka.
Konkretne odgovore prije svega očekuju od čelnog čovjeka Upravnog odbora Atlantske, Igora Bilbije, koji je s 12,65 posto dionica ujedno i pojedinačno najveći dioničar. Na upit Poslovnog o tome s kojim ciljem i/li namjenom se ide na prikupljanje svježeg kapitala te zašto plan nije iskomuniciran na nedugo prije održanoj skupštini (unatrag dva mjeseca održane su zapravo dvije) iz kompanije su se očitovali kratko.
“Povlaštenu informaciju u vidu Obavijesti o povećanju temeljnog kapitala, kao i Odluku u prilogu obavijesti objavili smo odmah po donošenju i zasad nismo u mogućnosti pružiti Vam dodatne informacije. One će biti objavljene nakon odobrenja Prospekta”, naveli su u odgovoru. Atlantska plovidba je, inače, jedna od ne baš brojnih kompanija na domaćoj burzi koje nemaju tzv. kontrolnog dioničara.
Već neko vrijeme dionice su joj među najtrgovanijima na Zagrebačkoj burzi (lani su s 18,3 mil. eura prometa bile treće najaktivnije, a ove godine s 6,8 mililijana sedme), a u vlasničkoj strukturi sve je više angažiranih dioničara.
Već lipanjska skupština dala je naslutiti da među značajnijim vlasničkim blokovima ne vlada baš idila. S jedne strane je onaj koji kontrolira Upravni odbor na čelu s Bilbijom i koji očito nastoji učvrstiti dosadašnju poziciju, a s druge je, čini se, ne baš homogena skupina dioničara, ali koja sve više aktivno propituje odluke upravljačkih struktura, od poslovnih rezultata i iskorištavanja razvojnih potencijala, do transparentnosti i ulaganja u obnovu imovine i proširenje flote.
Na lipanjskoj Skupštini zaiskrilo je po pitanju nagrade članovima UO-a. A premda je odluka na kraju ipak dobila zeleno svjetlo, pitanje je bi li bilo tako da primjerice Upravni odbor nije podržao isplatu dosad najveće dividende.
Referentni 28. srpnja
Drugim riječima, u glasačkom smislu odnosi snaga danas su očito tijesni. Stoga i odluku UO-a o dokapitalizaciji neki tumače na način da je krug dioničara okupljenih oko Bilbije procijenio da više nemaju kontrolu nad kompanijom te su posegnuli za instrumentom odobrenog temeljnog kapitala koji se ne koristi za povećanja kapitala koja za cilj imaju ponuditi postojećim i novim investitorima novu ulagačku i razvojnu priču.
S obzirom na propozicije provedbe predviđene odlukom o dokapitalizaciji spekulira se da je ideja čelnika UO-a zapravo plasman dionica određenim investitorima s kojima će se osigurati upravljačka prevlast. To, hipotetski, uključuje i mogućnost da to bude netko tko će tek postati dioničarom, odnosno tko će u tom statusu postati do 28. srpnja kao referentnog datuma.
“Da je Upravni odbor želio napraviti cijeli posao kako treba, zatražio bi na nekoj od dvije nedavno održane glavne skupštini društva suglasnost dioničara i njihovu podršku u pogledu dokapitalizacije i ključnih strateških odluka o budućnosti Atlantske. Ili bi sazvao novu skupštinu sa točkom dnevnog reda: dokapitalizacija, te pozvao dioničare da se očituju o prijedlogu uprave”, kaže jedan dioničar.
Ovako, gotovo u isto vrijeme imamo isplatu rekordne dividende i prikupljanje kapitala sa zasad nepoznatom namjerom, dodaje. Podsjeća i da Atlantska nije dokapitalizirana ni u najtežim vremenima, prije nekoliko godina, kada je zbog stanja na brodarskom tržištu bila gotovo na rubu ponora. No, nakon toga uslijedio je munjevit oporavak poslovanja, a kompanija se kroz dvije-tri godine značajno razdužila.
Istodobno je pokrenut i proces nabavke dva nova bulk broda (uz mogućnost nabavke još dva opcijska). Sve je to očito povećalo i očekivanja investitora, pa i “senzore” u pogledu konkretnih odluka UO-a, pogotovo s pozicije upravljačkog utjecaja i privilegija. U upravi kompanije trenutačno se bave prospektom izdanja za koji treba ishoditi odobrenje Hanfe, nakon čega je Upravni odbor najavio objavu poziva za upis s detaljima provedbe ponude, uključujući i datum početka i završetka dvotjednog upisa.
Zasad je izvjesno tek da u njemu neće sudjelovati CERP koji koji predstavlja 7,4 posto državnog udjela u najvećem domaćem brodaru za prijevoz rasutih tereta. No, među ukupno nekoliko tisuća dioničara i dobar dio malih obično nije aktivan pa je izgledno da neće ni sudjelovati u dokapitalizaciji. Koliko će ključni dioničari relativno povećati svoje udjele i tko će predvoditi okrupnjavanje, ostaje vidjeti.
Potrebnih 75% glasova
Relativno brzo pokazat će se je li podozrenje prema provedbi povećanja kapitala s uporištem u statutarno odobrenom kapitalu u smislu nakana kruga dioničara oko Bilbije bilo opravdano. U tom slučaju, prema nekim pravnim tumačenjima, ono bi možda moglo zapeti pri upisu u sudski registar, i to iz pomalo bizarnog razloga.
Na skupštini u svibnju, koja se bavila prenominacijama iz kuna u eure, kod spomenute statutarne odredbe, naime, ona nije napravljena, što moguće otvara i pitanje ništetnosti. A izmjene statuta zahtijevaju 75 posto skupštinskih glasova.
Jadranka Dozan / Poslovni
