Vrijedna arheološka baština predstavljena je u Istri: najstariji šivani brod na Mediteranu izvađen je iz uvale Zambratija gdje je ležao tisućama godina.
Riječ je o iznimnoj brodskoj konstrukciji koja datira u vrijeme između posljednje četvrtine 12. i posljednje četvrtine 10. st. pr. Kr, a njime se opet intenzivno zadnjih mjesec dana bavi međunarodna ekipa hrvatskih i francuskih stručnjaka, o čemu piše Jutarnji list.
Drveni brod bio je dugačak deset metara i pokretalo ga je 12 veslača. Nije imao jarbol. Služio je za priobalnu plovidbu, vjerojatno trgovačkog, a možda i gusarskog karaktera. Isto tako, pravi je primjer histarske gradnje brodova te svjedoči o bogatoj pomorskoj i brodograditeljskoj povijesti Istre.
Sve su to predstavili ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo, podvodna arheologinja Ida Koncani Uhač, također iz Arheološkog muzeja Istre, Marko Uhač iz Konzervatorskog odjela u Puli te Giulia Boetto, ravnateljica francuskog Centra Camille Jullian u Žminju gdje se trenutno nalaze ostaci broda u jednom od depoa muzeja. Tamo hrvatski i francuski stručnjaci čiste izvađene ostatke broda nakon tri tjedna intenzivnog ronjenja i pažljivog vađenja ove vrijedne arheološke baštine.
Brod iz Zambratije najstariji je primjer šivanog broda na Mediteranu. Njegova arhitektonska rješenja i gradnja, tehnika šivanja i spajanja dijelova oplate, kao i sustav brtvljenja trupa nemaju paralela na širem području Mediterana.
Ostaci broda otkriveni su 2008. godine na dubini od dva metra, stotinjak metara udaljeni od turističke plaže. Sve je počelo s lokalnim ribarom iz Zambratije koji je za lokaciju drvenih dasaka znao godinama dok njegov prijatelj nije doveo arheologe iz Arheološkog muzeja Istre i Konzervatorskog odjela u Puli koji su u podmorju prepoznali sašivene platice trupa broda, karakteristične za antičke šivane brodove. Našoj sreći tada nije bilo kraja jer smo ispočetka mislili da se radi o rimskom šivanom brodu. Najveće je iznenađenje donijelo radiokarbonsko datiranje brodske konstrukcije iz četiri svjetska laboratorija, obavljeno na kraju dviju arheoloških kampanja, 2011. i 2013., iz četiri uzorka platice, koje je izgradnju broda smjestilo u razdoblje početne faze kulture Histra, odnosno prijelazno razdoblje između kasnog brončanog i željeznog doba. Ta je informacija odjeknula u svim znanstvenim krugovima, kazala je Koncani Uhač.
Dodala je da pronalazak ovog broda upućuje na to da su podrijetlo, razvoj i primjena ovakve gradnje možda bili ukorijenjeni još u protohistarskoj tradiciji, dok tekstovi rimskih pisaca iz kasnijih stoljeća otkrivaju da je najznačajnije obilježje kod Histra bio sustav gradnje brodova šivanjem i vezivanjem ligaturama (brodovi zvani serilla ili serilia).
Dodala je da je ovakav brod za to vrijeme bio pravo tehnološko dostignuće.
– Danas bi se to moglo svrstati u rang gradnje najsuvremenijeg aviona ili rakete. Histri su se upisali u povijesne stranice. Ovo je prototip svih kasnijih histarskih i liburniskih šivanih brodova, kazala je.
Marko Uhač iz Konzervatorskog odjela u Puli kazao je pak da do sedmog stoljeća nije bilo nacrta za izradu brodova. Znanje i umijeće prenosilo se s koljena na koljeno.
– Brod Zambratija je arhetip svih kasnijih brodova koje imamo na Jadranu. A tih dvadesetak šivanih brodova su većinom iz rimskog razdoblja. Zambratija je tisuću godina starija od njih. Ona ukazuje koliko je tradicija brodogradnje ukorijenjena u našem stanovništvu koje je tada živjelo na području Istre.
