Jadroplov je lani zaradio gotovo 120 milijuna kuna (16 milijuna eura), a do danas i proširio flotu dvama potpuno novim brodovima, pogođenih plinskim (LPG) tankerima Markom Marulićem i Visom. Da bi sve bilo održivo na dulji rok, splitskoj brodarskoj kompaniji potreban je svježi kapital, barem 20 ili 30 milijuna dolara.
Redovita Glavna skupština društva sazvana je 31. kolovoza, a dokapitalizacija tvrtke koja je još pod većinskim državnim nadzorom ipak nije još na rasporedu:
“Istina je, pa već se i govorilo da nam treba od 150 do 300 milijuna kuna novog kapitala kako bi se kompanija razvijala i mi o dokapitalizaciji dugo razmišljamo. Ali nećemo srljati dok ne nađemo pravi model ili investitore. Teško je govoriti o terminima, za sada ipak nije izvjesno da će to biti do kraja godine. Još nije pravi trenutak…”
Tako kaže kap. Ivan Pavlović, predsjednik Uprave Jadroplova, prenosi Otvoreno more.
Interes Tankerske
U međuvremenu, u pomorskoj javnosti ponovno se govori o dokapitalizaciji tvrtke sa Zapadne obale, pa tako i čelnici zadarske Tankerske plovidbe ovih dana iskazuju potencijalni interes za ulaganje. Nije to nešto novo ni iz vedra neba. “Ako bi”, poručuje Mario Pavić, čelnik TP-a, “natječaj za dokapitalizaciju Jadroplova bio transparentan i ako vidimo interes Tankerske plovidbe, ne isključujemo opciju da ćemo se na njega javiti ponudom.”
“Svrha dokapitalizacije je, naravno, prikupljanje kapitala, ali koliko shvaćamo, na taj način se zadovoljava i kriterij da država padne ispod postotka dominantnog vlasnika, što je postao uvjet kada je Jadroplov svojevremeno dobio proračunska sredstva za konsolidaciju poslovanja. Radi se o kompaniji koja je na sat i pol vožnje od Zadra, tako da je prirodno i logično da načelni interes postoji već toliki niz godina.”
Jasno, samo iskazivanje interesa za ulaganje u Jadroplov ne znači još ništa konkretno, ali ohrabruje da zainteresiranih ima. A projekt prikupljanja kapitala tek treba kalibrirati na pravi način i u pravo vrijeme, pa će i zanimanje investitora biti veće.
Na najavljenoj Glavnoj skupštini 31. kolovoza trebalo bi izglasati da se lavovski dio dobiti iz 2022. godine – čak 109 milijuna kuna – iskoristi za pokriće prenesenih gubitaka iz vremena prije uprave kap. Pavlovića.
Pripremljena je i odluka o smanjenju temeljnog kapitala tvrtke, ali ne zato da bi se pokrili gubici ili slično, već isključivo radi njegova usklađenja, budući da je dosad bio izražen u kunama, a od Nove godine Hrvatska je članica eurozone, tumače u Jadroplovu. Temeljni kapital iznosi 16.366.740,00 kuna, što je 2.172.239,70 eura. Kada se taj iznos podijeli ukupnim brojem izdanih redovnih dionica (1.636.674), dobije se nominalna vrijednost jedne dionice od 10 kuna. Odnosno 1,33 eura.
Nije baš okruglo, očito.
Temeljni kapital
Da bi život bio lakši, Skupštini se predlaže da smanji temeljni kapital Jadroplova za 535.565,70 eura. Nešto više od pola milijuna. Pa bi novi iznos temeljnog kapitala bio 1.636.674 eura. Drugim riječima: jedna dionica ubuduće bi trebala imati nominalnu vrijednost od jednog eura.
A što ćemo s onih prekobrojnih 535.565,70 eura iz aktualnog temeljnog kapitala?! E, sukladno najavi Glavne skupštine i predloženim odlukama, tih pola milijuna eura bit će uneseno u rezerve kapitala društva.
Ovako se to objašnjava u pozivu skupštinarima: “Usklađenjem temeljenog kapitala Društva smanjenjem ne mijenjaju se odnosi između prava iz dionica, tj. dioničarima pripadaju dionice smanjene nominalne vrijednosti razmjerno njihovom dotadašnjem sudjelovanju u temeljenom kapitalu, u smislu odredbi 333. članka Zakona o trgovačkim društvima.”
Ukratko, radi se tek o knjigovodstvenim izmjenama, a najbitnija je ipak tržišna kapitalizacija, odnosno stvarna vrijednost koju dionica postiže na tržištu. Primjera radi, na Zagrebačkoj burzi je dionica u posljednjih godinu dana varirala od 8,5 do 9 eura proteklog ljeta, pa do 10 ili 11 proljetos, do aktualnih devet eura, koliko je zabilježeno proteklih dana.
