Pretprošli tjedan gusti bijeli dim s terminala za rasute terete u luci Ploče iznenadio je i zabrinuo Pločane, stanovnike okolnih mjesta i brojne turiste koji u špici sezone borave na gradskome području. Pokazalo se da je došlo do samozapaljenja dijela ugljena dopremljenog iz Indonezije za potrebe Elektroprivrede Srbije.
Riječ je o tzv. smeđem ugljenu, sklonom samozapaljenju u određenim uvjetima, osobito ako je izložen visokim temperaturama. Nakon dvodnevnog gašenja, situacija je pod kontrolom, iako je ostalo nekoliko nepoznanica.
TROŠE OGROMNE KOLIČINE VODE
– Samozapaljenje je nastalo u kombinaciji visokih temperatura i karakteristika ugljena. Luka Ploče d.d. je tom prilikom organizirala gašenje sa 6 kamiona, tri utovarivača, dva bagera, buldožer, šest prskalica, dvije cisterne i preko 30 ljudi u jednoj smjeni, uz asistenciju vatrogasnih društava Vizir i Florijan, što je rezultiralo uspješnim gašenjem, unatoč nepovoljnim vremenskim uvjetima koji su uključivali visoku temperaturu i vjetar.
-Iako Luka Ploče troši ogromne količine vode koje u ljetnim mjesecima znaju biti višestruko veće, svjesni okruženja u kojem se tvrtka nalazi i dalje ćemo provoditi najviše standarde pri rukovanju teretom te će se pridavati izrazita pozornost zaštiti i očuvanju okoliša i manipulacijama sa teretom, nastavljajući i dalje angažman na razvijanju mjera za suzbijanje ovakvih događaja, odgovorili su iz Uprave Luke Ploče d.d. koja je registrirana za usluge u pomorskom prometu, lučke usluge, skladištenje roba i špediciju te, kako ističu u odgovoru, posluje sukladno propisanim standardima korporativnog upravljanja. Iz Uprave Luke Ploče poručuju kako su svjesni okruženja u kojem se luka nalazi, te da od početka provode najviše standarde pri rukovanju opremom i izrazitu pozornost pridaju zaštiti i očuvanju okoliša.
-Izradili smo i Akcijski plan mjera koji Luku Ploče d.d. pozicionira kao društveno i okolišno odgovornu tvrtku. Unutar Operativno-tehničkog sektora ustrojen je specijalizirani Odjel ekologije koji se na dnevnoj razini bavi ekološkim radnjama, te razvija strategije za daljnja poboljšanja i unaprjeđenja u cilju postizanja standarda “zelene luke“.
U tom smjeru, ističemo da je Luka Ploče ulaganjem u opremu bogatija za dvije specijalizirane četke za prometnice i otvorena skladišta, fiksni sustav prskalica, mobilni sustav prskalica, eko cisternu sa traktorom te cisternu sa prskalicama za polijevanje. Svakodnevno se koristi četka za čišćenje prometnica, uključujući utovarivač na koji je ugrađena, te cisterna s traktorom za polijevanje uskladištenog ugljena s polimerskom emulzijom, koja stvara koru na ugljenu i prevenira prašenje, čime se osim što sprječava prašenje sa lagera, umanjuje mogućnost samozapaljenja – pojašnjavaju iz pločanske luke.
GRADONAČELNIK: “GRAĐANI ZASLUŽUJU INFORMACIJU“
Gradonačelnik Ploča Mišo Krstičević poručuje da Grad želi transparentnost, zbog neminovnog suživota, jer je to prvenstveno u interesu građana, prenosi Dubrovački vjesnik.
-Ne želeći prejudicirati ništa, mi u ovom trenutku i dalje ne znamo okolnosti požara ni eventualne posljedice. Već to je dovoljno za sumnju i nezadovoljstvo građana koji su posebno osjetljivi na događanja na lučkom području i to s pravom. Jasna je gospodarska uloga lučkog područja, ali jasno tražimo transparentnost jer moramo imati suživot, a on ne postoji bez komunikacije. Lučka uprava koja je i nadležna za područje luke vrlo je štura po ovom pitanju a ima najveću, ako ne i isključivu odgovornost.
Građani Ploča zaslužuju znati što se dogodilo i što se inače događa u našoj neposrednoj životnoj okolini. Moraju biti poznate posljedice po zdravlje i okoliš, a i ono što je najvažnije, a to je plan i mjere sprečavanja svih po zdravlje neželjenih posljedica. Grad Ploče poduzima i nastaviti će snažnijim intenzitetom poduzimati sve što je u našoj nadležnosti, iako je ona iznimno ograničena. Očekujemo adekvatniju ulogu Lučke uprave Ploče sukladno nadležnostima i odgovornosti koju ima – ističe gradonačelnik Krstičević.
Treba konstatno mjeriti temperaturu
Pomorac s bogatim iskustvom u prijevoza ugljena kaže kako prije ukrcaja u brod treba stalno mjeriti temperaturu ugljena koja ne bi smjela prijeći 55 Celzija. Ako je prema deklaraciji vidljivo da je ugljen sklon samozapaljenju, potrebno ga je kontinuirano nadzirati za vrijeme ukrcaja i tijekom plovidbe. U slučaju samozapaljenja na brodu preporuča se hlađenja ugljena vodom, potom sprečavanja dotoka kisika ili punjenja brodskih skladišta inertnim plinom ako se njime raspolože. U slučaju samozapaljenja na lučkim skladištima, preporuča se hlađenje vodom, izuzimanje žarišta bagerima i buldožerima te zbijanje ugljena čime se sprječava dotok kisika koji podržava gorenje što je napravljenoi prilikom intervencije u luci Ploče.
Lignit iz Indonezije
Je li se ugljen zapalio stjecajem okolnosti na koje se nije moglo utjecati ili je možda bilo propusta pri njegovu skladištenju, bivši pomorci koji su prevozili ugljen kažu kako će se to teško utvrditi čak i ako se pokrene istraga. Je li do samozapaljenja ugljena došlo još na brodu kroz 20 dana plovidbe iz Indonezije, ili nakon pretovara u pločanskoj luci vjerojatno će ostati bez odgovora, a nema jamstava ni da opet neće doći do samozapaljenja. Ugljen se primarno sastoji od ugljika sa primjesama drugih komponenti koje obilježavaju vrstu ugljena. Porastom kvalitete ugljena, što je posljedica rasta tlaka i temperature kroz više milijuna godina, raste i njegova kalorična vrijednost. Lignit se pretežito koristi za grijanje, proizvodnju električne energije i u kemijskoj industriji, kameni ugljen najčešće u metalurgiji (koksiranje) i za proizvodnju struje dok se najkvalitetniji antracit koristi za kućanstva i grijanje u cementarama i industriji. Ugljen porijeklom iz Indonezije je relativno mladi ugljen. Većina indonezijskog ugljena po svojoj kvaliteti klasificira se kao smeđi ugljen odnosno lignit. Ima nizak sadržaj prašine i sumpora, što je dobro jer kod sagorijevanja nastaje manje sumpornog dioksida. No, ima visoki sadržaj hlapljivih tvari kao i smole što je manje poželjno.
