Uprava Jadrolinije modificiranim uvjetima novog natječaja za gradnju brodova na električni pogon natjerala je brodogradilišta iz Nizozemske, Italije, Španjolske i Estonije da odustanu, doznaje Nacional
Jadrolinija je raspisala neobičan novi natječaj za gradnju triju putničkih brodova na električni pogon koji je okončan 1. kolovoza 2023. godine, nakon što je 7. lipnja 2023. godine Uprava na čelu s Davidom Soptom poništila taj natjecateljski postupak na koji su se prijavila četiri europska i tri hrvatska brodogradilišta. Prilikom otvaranja ponuda postalo je jasno da je Uprava Jadrolinije uspjela – novim je uvjetima natječaja za gradnju tri putnička broda na električni pogon sredstvima EU fondova, praktički otjerala i natjerala na odustajanje četiri europska brodogradilišta koja su se prijavila na prijavila na natječaj. I to brodogradilišta iz Nizozemske, Italije, Španjolske i Estonije, sve redom uspješna brodogradilišta sa boljim referencama za gradnju brodova od hrvatskih, doznaje Nacional.
Tako su u natječaju za gradnju brodova na čisti, električni pogon, ostala samo dva hrvatska brodogradilišta, „Dalmont“ iz Kraljevice, po ocjenama neovisnih stručnjaka i predstavnika stranih brodogradilišta, favorizirani kandidat Uprave „Jadrolinije“ i brodogradilište „Iskra“ iz Šibenika, koje se zbog uvjeta natječaja moralo prijaviti na drugi natječaj, pojačano snagama i referencama partnerskog brodogradilišta iz Nizozemske.
U siječnju 2023. najveći hrvatski brodar riječka Jadrolinija raspisala je natječaj „Gradnja putničkih brodova na električni pogon sufinanciranje iz EU fondova“, procijenjene vrijednosti za sva tri broda u iznosu od 45 milijuna eura. Tako je bilo zapisano u Zahtjevima za izgradnju brodova koji bi primali po 389 putnika, od kojih je 150 putnika u zatvorenim prostorima, koji bi bili maksimalne dužine 52 metra i doplovom od najmanje 40 nautičkih milja pri brzini od 12 čvorova. Brodovi su planirani za održavanje državnih linija Mali Lošinj – Susak, Šibenik -Vodice i Suđurađ – Dubrovnik. Iako je u Zahtjevima zapisano da „osnovni pogon broda treba biti električni s korištenjem električne energije pohranjene u baterijama, Jadrolinija je u tim istim službenim Zahtjevima “modificirala” europske ekološke kriterije i zatražila da brod mora imati i rezervni izvor energije u obliku dvaju dizelskih generatora za opasne i iznenadne situacije. Time su, istaknuo je pomorski stručnjak upoznat s uvjetima natječaja, u Jadroliniji zapravo izigrali uvjete obvezne upotrebe čiste energije i zelene tranzicije u korištenju sredstava EU fondova, pa Jadrolinijin natječaj i u ponovljenom izdanju nije u sladu s odlukama Europske komisije i hrvatske vlade.
Nacional je tim povodom kontaktirao i Upravu Jadrolinije na čelu s predsjednikom Uprave Davorom Soptom, ali i nadležnog ministra mora, prometa i infrastrukture i potpredsjednika Vlade Olega Butkovića, ujedno i predsjednika Skupštine Jadrolinije, koji je poručio:
“Doista ne mogu, a niti smijem komentirati uvjete natječaja. Znam da kroz Nacionalni program oporavka želimo krenuti u izgradnju novih brodova. Treba nam obnova Jadrolinijine flote. Htio bih da što prije ugovorimo gradnju brodova i da se postojeća flota počne napokon obnavljati. Ukoliko se neki uvjeti natječaja pokažu neprimjereno eliminatornima ili, kako ste vi pitali, moguće diskriminativnima, uvijek postoji mogućnost da svatko nezadovoljan uloži prigovor ili žalbu na natječaj. A o žalbama odlučuje Državna komisija za javnu nabavu. Ništa više od toga vam ne mogu komentirati.”
Iz Uprave Jadrolinije na Nacionalov vrlo konkretan upit o tome zašto su mijenjani natječajni uvjeti, želi li se time eliminirati iz natječajnog postupka neka europska, ali i neka hrvatska brodogradilišta, te želi li se time pogodovati hrvatskom brodogradilisu Dalmont iz Kraljevice, dali su tek uopćeni odgovor:
“Kod raspisivanja drugog natječaja za gradnju brodova na električni pogon uzeli smo u obzir da niti jedan natjecatelj nije zadovoljio minimalne tehničke uvjete natječajne dokumentacije. Iz tog razloga, izmjenjen je dio dokumentacije kako bi dobili što veći broj valjanih ponuda, a u cilju izgradnje brodova traženih karakteristika. Nadamo se pozitivnom ishodu ove runde natječaja koja sama po sebi dokazuje kako je prvotni natječaj u potpunosti bio nepristran. “
Uprava je, potpisima predsjednika Sopte i dvaju članova, 7. lipnja 2023. poništila natjecateljski postupak javne nabave uz pregovore za gradnju putničkih brodova na električni pogon „s obzirom na to da nema niti jednog sposobnog natjecatelja“.
“Konstatacija je vrlo zanimljiva jer je Jadrolinija njime ustvrdila da nitko od triju hrvatskih brodogradilišta (Brodotrogir Cruise; Iskra iz Šibenika i Dalmont iz Kraljevice) i nitko od četiriju prijavljenih brodogradilišta iz država Europske unije, Španjolske, Nizozemske, Italije i Estonije, unatoč vidljivim referencama, nije sposoban sagraditi takve putničke brodove na električni pogon kakve traži Jadrolinija. Nitko nije povjerovao da je to doista tako, čak ni Uprava Jadrolinije, o čemu svjedoči daljnji razvoj ove neobične, ali za hrvatske prilike potpuno očekivane priče. Naime, u Hrvatskoj nije nikakva novost da se u javnim natječajima uvjeti prilagođavaju pojedinim prijaviteljima ili se postavljanjem nekad spornih, nekad i vrlo prozirno smiješnih uvjeta nastoje iz utrke isključiti neki bolji, moćniji ili kvalificiraniji natjecatelji. Je li to slučaj i ovom prigodom, vidjet će se uskoro”, komentirao je Nacionalov sugovornik, ekspert za pomorstvo i brodogradnju.
“Dojam je”, ističe isti izvor, “da je čak sedam prijavljenih kandidata kod prvog natječaja iznenadio vodstvo Jadrolinije koje je vrlo izvjesno imalo svoga favorita za gradnju.” No, poništavanje prvog natječaja nije značilo i odustajanje od gradnje triju novih brodova na električni pogon sredstvima iz fondova EU-a. Već nakon desetak dana Jadrolinija je objavila novi natječaj, s okončanjem i datumom otvaranja ponuda zakazanim usred ljeta, 1. kolovoza 2023. Ali novi natječaj je donio izmijenjene uvjete koje brodogradilišta moraju ispuniti kako bi njihova prijava mogla biti prihvaćena.
“Izmjene su napravljene na način”, kazali su nam izvori bliski čak četiri brodogradilišta koja su potencijalni sudionici natječaja, “da se što lakše eliminira što više ponuditelja iz prethodnog kruga prijave, a moguće da se i nekome od ponuditelja i pogoduje.”
U novom natječaju se traži da je referentni putnički brod izgrađen baš od 2017. do 2022. Jesu li godine gradnje broda slučajno odabrane? U novom natječaju traži se minimalni unutrašnji kapacitet od 300 putnika u zatvorenom prostoru, dok se u prethodnom natječaju tražilo 150 putnika. U novom natječaju dokumente dostavljene iz brodogradilišta izvan RH mora na hrvatski jezik prevesti isključivo ovlašteni sudski tumač.
U prethodnom natječaju bio je dovoljan prijevod osobe koja je u svojoj državi nadležna za prevođenje. Za razliku od ovih dodatnih zahtjeva, prema novom natječaju brodogradilišta više ne moraju imati certifikat ISO 14001. Vrlo čudno ako se zna da je taj certifikat poznat pod nazivom „Upravljanje okolišem“, dakle „zeleni certifikat“ koji jamči poštovanje dostignutih ekoloških standarda brodograditelja na nizu područja, od smanjivanja potrošnje energije i vode do sustavnih pristupa poštovanju zakona i poboljšanju cjelokupne ekološke učinkovitosti uprava i zaposlenika brodogradilišta u sustavu upravljanja okolišem.
“Ne čini se logičnim u projektu izgradnje brodova na čistu energiju isključivati iz uvjeta koje moraju zadovoljiti sva ozbiljna brodogradilišta upravo onaj najvažniji – certifikat ISO 14001”, upozorava pomorski stručnjak.
Nakon otvaranja ponuda poznato je da se na novi natječaj nisu odlučila prijaviti sva četiri europska brodogradilišta, a samo je odustalo brodogradilište „Brodotrogir Cruise“. U konkurenciji su ostala dva hrvatska brodogradilišta – „Dalmont“ iz Kraljevice i „Iskra“ iz Šibenika.
Nizozemsko brodogradilište Holland Shipyards Group isporučilo je više od 20 putničkih brodova s akumulatorskim postrojenjima. Od njih jedan ima najveću duljinu od 50 metara, što nije Jadrolinijinih traženih 52 metra. Jedan drugi brod nizozemskog brodograditelja ima najveći putnički kapacitet od 400 putnika. No ni to ne zadovoljava Jadrolinijin uvjet o brodu s kapacitetom 300 putnika. Drugim riječima, nijedan brod izgrađen u nizozemskom brodogradilištu ne zadovoljava uvjete Jadrolinijina natječaja. Što je sa Španjolcima? Španjolsko brodogradilište Astilleros Armon gradi brodove do 180 metara duljine, ima potrebne reference u izgradnji putničkih brodova, trajekata, ribarica, remorkera, istraživačkih brodova, patrolnih brodova, ali čini se, nema baš to što bi trebali imati Jadrolinijino 52-metarsko plovilo. Estonsko brodogradilište Baltic Workboats gradi trajekte, remorkere, pilotine, radne brodice, patrolne brodove. Izgradili su dva trajekta duljine 100 metara, što nije primjereno ovoj potrebi. Ali i broj putnika na tim trajektima na električni pogon ne zadovoljava.
Kapacitet im je 297 putnika, a Jadrolinijini uvjeti novog, ponovljenog natječaja traže najmanje 300 putnika. “Tri putnika manje znači eliminaciju”, pojašnjava pomorski stručnjak s kojim smo razgovarali. I Estonci su izgradili i tri trajekta na električni pogon duljine 45 metara, ali za „samo“ 200 putnika.
“Pa se slijedom rigoroznih uvjeta natječaja kao ozbiljna postavlja dvojba znaju li oni izgraditi trajekt na električni pogon dužine 52 metra za najmanje 300 putnika”, ističe Nacionalov izvor blizak estonskim i nizozemskim brodograditeljima.
I na koncu talijansko brodogradilište Cantiere Navale Vittoria gradi brodove do 100-tinjak metara duljine, ima u referencama izgrađene putničke brodove, naravno i na električni pogon, usto i jaružala, ratne brodove, off-shore brodove, istraživačke brodove. “Ni Talijani baš nemaju izgrađen brod od 52 metra dužine i kapaciteta 300 putnika, pa izvjesno ni oni baš ne zadovoljavaju Jadrolinijine uvjete”, ističe Nacionalov izvor, pomorski stručnjak koji je nekad surađivao na projektima koje su gradili talijanski brodograditelji.
Brodotrogir Cruise vrlo izvjesno ne ispunjava uvjete postavljene novim natječajem pa se na drugi natječaj nije ni javio. To, recimo, nije slučaj s uglednim i respektabilnim brodogradilištem Iskra iz Šibenika, u većinskom vlasništvu slovenskog kapitala. Iskra je vrlo uspješno sagradila desetke radnih brodica, dužine 15-ak metara s akumulatorskim postrojenjima. Brodice su isporučene Norvežanima, a služe za opsluživanje ribogojilišta. Iskusne šibenske brodograditelje koji rade brodove na električni pogon, ističe izvor blizak ovom hrvatskom brodogradilištu, muči nedostatak referenci za gradnju putničkih brodova s 300 putnika, pa je njihova prijava na Jadrolinijin natječaj ovisila o pronalaženju inozemnog partnera, brodogradilišta koje ima baš takvo iskustvo. Takvog je partnera našla u Nizozemskoj.
Tko bi od pretendenata na gradnju iispunjavao Jadrolinijin uvjet da natjecatelji moraju imati jedan isporučeni putnički brod baš između 2017. i 2022., teško je reći, pogotovo među europskim brodogradilištima. “No, čini se da taj uvjet ispunjava samo Dalmont iz Kraljevice. Uvjet najmanje jednu isporuku broda na električni pogon ispunjavaju sva europska brodogradilišta i šibenska Iskra. Ono što sigurno znamo jest da je Dalmont iz Kraljevice isporučio jedan trajekt baš 2018. i da također ima dva isporučena brodića na električni pogon”, ističe naš sugovornik, stručnjak za pomorstvo i brodogradnju. Zapravo, iz referenci je vidljivo da je prije 15 godina Dalmont izgradio tri ribarice duljine do 20 metara te 2018. jedan trajekt „Četiri zvonika“ za Rapsku plovidbu s 595 putnika. Nakon toga Dalmont je izgradio samo dva mala električna putnička katamarana duljine 14 metara za Nacionalni park Krka.
“Iz svega toga može se zaključiti da Dalmont ima skromnije, ako ne i najskromnije reference za gradnju triju brodova na električni pogon od svih kandidata. Dalmont je jedino od spomenutih brodogradilišta koje nema certifikat ISO 14001 „Upravljanje okolišem“. Dakle, sve ovisi kome će svojim tumačenjem novih, modificiranih uvjeta natječaja, veliko povjerenje za gradnju triju putničkih brodova na električni pogon, sredstvima iz EU fondova, ukazati tročlana Uprava Jadrolinije na čelu s Davidom Soptom”, upozorava Nacionalov izvor.
Najava koju smo primili iz izvora bliskih upravama četiriju europskih brodogradilišta neposredno prije 1. kolovoza, nakon otvaranja ponuda pokazala se točnom:
“Talijani, Nizozemci, Španjolci i Estonci odustaju, ne žele sudjelovati u natječaju za kojeg smatraju da su postavljeni uvjeti igre eliminacije, i da su namjerno tako postavljeni. Igre u kojoj se pobjednik već zna.”
Cijeli članak pročitajte >>OVDJE<<.
Željko Rogošić / Nacional
