Otkad je Rusija krajem veljače 2022. godine napala Ukrajinu, grčki brodarski sektor nastavio je zarađivati na prevoženju ruske nafte. Međutim, Grci su pronašli još unosniji biznis – prodavanje brodova tajanstvenim kupcima koji su povezani s Rusijom.
Novinski portal TradeWinds objavio je sredinom veljače ove godine da se događa “velika rasprodaja grčkih tankera” te da kupci ne pitaju za cijene. Umjesto plavima, ti bivši grčki brodovi sada plove “sivim” morima i oceanima, piše Foreign Policy, a prenosi Jutarnji.
Grčke tvrtke nisu glavni igrači u mnogim sektorima globalizirane ekonomije, međutim još su uvijek dominantna sila u brodarskom sektoru. Gleda li se nosivost brodova, Helenska je republika prošle godine ponovno bila vlasnik najveće svjetske flote. Onda je Rusija napala Ukrajinu i Zapad joj je uzvratio sankcijama. Grčkim se brodovlasnicima to nije svidjelo. “Sankcije nikada nisu upalile”, rekao je grčki brodarski magnat George Prokopiou prošle godine u lipnju.
Međutim, sankcije su bolje od sjedenja na rukama. Članice skupine G7, Europska unija i Australija uvele su ograničenje cijene koja je tvrtkama iz sankcioniranih nacija zabranila trgovanje ruskom sirovom po cijeni većoj od 60 američkih dolara po barelu. Potražnja za naftom ostala je visoka, međutim ruski tankeri koji su prevažali velike količine iste bili pod sankcija i nisu je mogli transportirati. U pomoć su im pritekli grčki brodari.
Nepoznati kupci
Prema Robinu Brooksu, glavnom ekonomistu Instituta za međunarodne financije, gotovo 50 posto tankera koji izlaze iz ruskih luka otpada na grčke brodove. Taj je postotak prije invazije bio na 33 posto. Tvrtke iz zemalja koje su uvele ograničenje cijene na rusku naftu mogu je prevažati ako poštuju ograničenje. The Wall Street Journal napisao je početkom svibnja da je sedam grčkih tvrtki iz ruskih luka u Baltičkom i Crnom moru prevezlo 50 posto više ruske nafte od najveće ruske brodarske tvrtke Sovcomflota.
Međutim, mnogi su grčki brodovlasnici odlučili da mogu ubrati još veće profite ako prodaju svoje brodove. Prodaja grčkih brodova počela je rasti u veljači 2022. godine, a portal TradeWinds piše da diljem svijeta, a pogotovo u zemljama koje nisu opterećenja sankcijama koje su nametnute Rusiji vlada velika potražnja za tankerima i starim tankerima. U periodu između veljače 2022. i veljače 2023. godine, grčki su brodovlasnici prodali otprilike 125 transportnih brodova i zaradili četiri milijarde dolara. Novinski portal Hellenic Shipping News objavio je u lipnju da su grčke tvrtke tijekom prvih šest mjeseci 2023. godine prodale 97 tankera, 25 posto od ukupnog broja tankera u svijetu.
Prema podacima konzultantske tvrtke VesselsValue koja prati prodaju brodova u svijetu, grčke su tvrtke od početka rata u Ukrajini prodale 290 plovila, najviše od svih zemalja u svijetu. Kina je druga s 221 prodanim plovilom, a Rusija treća s 57, s tim da ih je ona uglavnom prodala drugim ruskim tvrtkama i nepoznatim kupcima.
Vlasnici bez adresa
Prošle je godine 103 tankera klase Suezmax (najveći brod koji može proći kroz Sueski kanal) promijenilo vlasnika, što je dvostruko više nego 2021. godine. Uz to, prošle je godine prodan 121 tanker Aframax (tankeri su to koji mogu nositi između 80 i 120 tisuća metričkih tona tereta), što predstavlja porast od 30 posto. Jedan je direktor iz brodarskog sektora analitičarskoj tvrtki S&P Global Commodity Insights rekao da su to brodovi kojima se prevozi ruski teret te da ne mogu sve ruske luke primiti veće brodove (Suezmax i Aframax treći su i četvrti najveći brodovi za prijevoz nafte).
Unatoč tome što su tvrtke koje su prodale tankere na njima jako dobro zaradile, ne zna tko ih je kupio. Kupci koji se sada žure kupiti rabljene tankere ulažu velike napore da sakriju svoje identitete. Tvrtke iz Ujedinjenih Arapskih Emirata kupili su najviše grčkih tankera. Njih slijede Kina, Turska i Indija. Analitičarska tvrtka S&P Global Market Intelligence objavila je da su 2022. godine pokrenute 864 brodarske tvrtke koje se na neki način mogu povezati s Rusijom. Foreign Policy piše da je više od 24 tvrtki koje su nekoć bile u grčkom vlasništvu sada u vlasništvu osoba koje nemaju čak ni adresu za primanje pošte.
Iako nisu poznati kao sila u svijetu morske i oceanske plovidbe, činjenica da su Ujedinjeni Arapski Emirati kupili značajan broj tankera nikoga ne čudi. Otkad je Rusija napala Ukrajinu, Dubai se pozicionirao kao “nova Ženeva” – sjedište tvrtki koje kupuju i prodaju rusku naftu. Kina je nakon izbijanja rata u Ukrajini povećala uvoz ruske nafte, a Hong Kong je pridružio Ujedinjenim Arapskim Emiratima te postao čvorište za kupovinu i prodaju nafte. Turska je također povećala uvoz ruske nafte, a turska je tvrtka BEKS Ship Management & Trading kupila grčke tankere. Njezini su tankeri potom viđeni u ruskim lukama Visocku, Kavkazu i Novorosijsku, alžirskoj luci Arzewu i turskoj luci Tuzli. Indija je također značajno povećala uvoz ruske nafte, a u Indiji djeluje tvrtka Gatik Ship Management, tvrtka koja je naglo povećala poslovanje s tvrtkama koje se povezuju s trgovinom ruskom naftom. Gatik je od početka rata u Ukrajini kupila 60 brodova te ih potom “proslijedila” mreži povezanih tvrtki. Novinski portal Indian Express piše da je to pokušaj Gatikovih dobročinitelja da otežaju praćenje cijele operacije i svoju aktivnost zadrže netransparentnom. Foreign Policy navodi da je nemoguće utvrditi tko su vlasnici nekih od tih brodova.
‘Grčka tragedija‘
Budući da se Rusiju zbog napada na Ukrajinu polako izbacuje iz svjetske ekonomije, što znači da više ne može tako lako pristupiti kapitalu i osiguranju, Moskva mora uložiti dodatne napore kako bi izvozila svoju naftu. Nekadašnji grčki tankeri sada su dio mutne flote rabljenih brodova koja bez standardnog osiguranja prevozi rusku robu i radi sve kako je nitko ne bi razotkrio.
Što će se dogoditi ako iz jednog od tih tankera počne curiti nafta? Ili ako se sudari s drugim brodom? Ili ako se član posade ozlijedi? U svibnju se jedan tanker iz te tajnovite flote zapalio kod Malezije. Nekoliko je članova posade ozlijeđeno, a trojici se izgubio svaki trag. Tanker je bio vlasništvo tvrtke iz Maršalovih otoka koja u svome inventaru nije imala niti jedan drugi tanker i nije bio osiguran.
“Grčki su brodovlasnici mogli pomoći Ukrajini time što će ograničiti trgovanje ruskom naftom. Umjesto toga, odlučili zaraditi prodavanjem nafte i brodova. To nije ilegalno, ali brodarski moguli time ugrožavaju pomorce, oceane i morske životinje. O Ukrajini da ne pričamo. To je grčka tragedija”, zaključila je kolumnistica Foreign Policyja Elisabeth Braw.
