Od 2025. godine kapacitet terminala trebao bi biti povećan za gotovo milijardu kubičnih metara prirodnog plina godišnje, završe li se na vrijeme radovi na povećanju kapaciteta samog terminala i transportnog sustava Plinacroa, prenosi Novi list.
Terminal za ukapljeni prirodni plin u Omišlju, kojim upravlja tvrtka LNG Hrvatska, u novu je plinsku godinu 2023./’24. ušao s potpuno zakupljenim postojećim kapacitetima do sezone 2036./’37., potvrdio je direktor te tvrtke Ivan Fugaš. Istodobno, od 1. listopada, kada je započela nova plinska godina, otvorena je mogućnost zakupa slobodnih kapaciteta terminala za plinske godine 2037./’38. i 2038./’39., sukladno Pravilima korištenja terminala za ukapljeni prirodni plin.
Prema tim pravilima, kapacitete terminala zainteresirani subjekti koji imaju odgovarajuće dozvole za poslovanje u trgovini plinom, mogu zakupiti na rok od jedne do maksimalno 15 godina, a zanimljivo, iako je terminal popunjen sa 100 posto kapaciteta u plinskoj godini koja završava 1. listopada 2037., u netom završenoj plinskoj godini nitko se nije javio za zakup u plinskoj godini 2037./’38., pa je u ovoj godini moguće zakupiti kapacitete za tu plinsku godinu, kao i onu nakon nje, koja završava 1. listopada 2039. godine. U svakoj od te dvije godine moguće je zakupiti kapacitet od po 2,6 milijardi kubičnih metara prirodnog plina, što je jednako sadašnjem maksimalnom kapacitetu isporuke uplinjenog prirodnog plina u transportni sustav kojim upravlja Plinacro.
PPD jamči isporuku ugovorenih količina
U PPD-u kažu da ne mogu komentirati zakupljene kapacitete jer se radi o poslovno osjetljivim informacijama.
– Poznato je, međutim, kako PPD od studenoga 2022. godine ne preuzima Gazpromov plin. Istodobno, možemo potvrditi kako je PPD osigurao alternativni dobavni pravac te će u potpunosti ispuniti sve preuzete obveze, a naši kupci mogu biti sigurni da ćemo isporučiti sve ugovorene količine plina. U ovom trenutku ne možemo dati odgovor na pitanje o zakupu kapaciteta LNG terminala nakon 2037. godine jer ne znamo kakva će biti politika EU-a u odnosu na plin, a s obzirom na Europski zeleni plan. PPD je spreman nositi taj rizik do 2037. godine, dok odluke za duže razdoblje u ovom trenutku ne možemo predvidjeti, stoji u odgovoru PPD-a, uz napomenu kako na uvozu plina putem LNG terminala ta tvrtka surađuje s British Petroleumom, a uvozi ukapljeni prirodni plin (LNG) iz Sjedinjenih Američkih Država.
Transportni sustav
Valja naglasiti da su do sad u zakup davani isključivo postojeći kapaciteti terminala koji bi od 2025. godine, do kad će se na FSRU brod LNG Croatia ugraditi dodatni modul za uplinjavanje ukapljenog plina, čime će njegov tehnički kapacitet biti povećan na 6,1 milijardu kubičnih metara prirodnog plina. No u toj godini terminal ipak neće moći isporučiti ni približno toliku količinu prirodnog plina u sustav, jer će Plinacro do tada, izgradnjom dodatnog plinovoda na relaciji Zlobin – Karlovac, svoj kapacitet prihvata povećati na 3,5 milijardi kubičnih metara prirodnog plina, odnosno gotovo milijardu više nego u ovom trenutku. Sukcesivno će se u idućim godinama, prema ranijim najavama Ivice Arara, predsjednika uprave Plinacroa, kapacitet transportnog sustava povećavati, do 6,1 milijarde »kubika« prirodnog plina iz LNG terminala, među ostalim i izgradnjom novih interkonekcija prema susjednim državama, u prvom redu Sloveniji i Mađarskoj, budući da će toliki kapacitet više nego dvostruko nadmašivati domaću potrošnju prirodnog plina.
Od početka rada, do listopada 2027. godine, najveći dio kapaciteta zakupile su tvrtke MFGK Croatia, u vlasništvu mađarskog MVM-a, državne tvrtke te MET Croatia, švicarska tvrtka usko povezana s mađarskim MOL-om, iz kojeg je svojedobno bila vlasnički izdvojena. Ovih dana u medijima se pojavila vijest o tome da je PPD, tvrtka u vlasništvu Pavla Vujnovca, zakupila sve preostale slobodne kapacitete do 2037. godine, što iz PPD-a nisu htjeli potvrditi ni demantirati, navodeći kako je riječ o osjetljivim poslovnim podacima. Isto nije htio potvrditi ni Fugaš, s istim argumentom.
Fugaš pak, ističe, kako Pravila o korištenju terminala vrijede jednako za sve potencijalne zakupce, pri čemu su tarife unaprijed određene još od početka rada terminala, a za svaku od godina u kojoj ima raspoloživih slobodnih kapaciteta za zakup mogu se javiti svi subjekti registrirani za tu djelatnost, dok se zakup dodjeljuje prema redoslijedu pristiglih zahtjeva. Novi potencijalni zakupci moraju uplatiti propisani polog te dostaviti bankovnu garanciju za zakup kapaciteta. Zakup se plaća za svaku od ugovorenih godina, bez obzira na to je li zakupac iskoristio zakupljeni kapacitet u cijelosti ili ne.
Povećanje terminala
Fugaš nije htio govoriti o proporcionalnim udjelima pojedinih zakupaca u ukupno zakupljenim kapacitetima, ali je istaknuo kako su u LNG Hrvatskoj više nego zadovoljni dosadašnjim zakupom.
– Kapaciteti su rasprodani do 2037. godine i ne možemo biti ništa drugo nego zadovoljni. Ne samo time, nego i ugovorenim prekrcajem ukapljenog prirodnog plina na kamione. U ovoj plinskoj godini koja je upravo započela, očekujemo praktički identične rezultate kao i u netom završenoj, rekao je Fugaš.
Potvrdio je da su do 2037. godine zakupljeni isključivo postojeći kapaciteti LNG terminala, od oko 2,6 milijardi kubičnih metara prirodnog plina, koliko terminal može isporučiti u transportni sustav u ovom trenutku.
Na naš upit o tome hoće li se i kada raspisivati dodatni pozivi za zakup, kada na FSRU brod bude ugrađen novi modul za uplinjavanje i kada Plinacro poveća kapacitete plinovoda, odgovorio je potvrdno.
– Očekujemo da bi već za 2025. godinu mogli objaviti dodatne raspoložive kapacitete, rekao je Fugaš.
Od te bi godine kapacitet terminala trebao biti povećan za gotovo milijardu kubičnih metara prirodnog plina godišnje, završe li se na vrijeme radovi na povećanju kapaciteta samog terminala i transportnog sustava Plinacroa, što znači da će svi sadašnji i potencijalni budući zakupci imati dodatnog prostora za nove količine plina.
Vujnovčev PPD je u protekle dvije godine intenzivno surađivao upravo s mađarskim zakupcima kapaciteta LNG terminala, posebno na zamjeni prirodnog plina koji je PPD nabavljao iz Rusije plinovodima, za onaj iz LNG terminala koji je potom plasiran na hrvatsko tržište, čime su i PPD i Mađari smanjivali transportne troškove. Na upit o zakupu, kao i namjeravaju li zakupiti terminal i u iduće dvije dostupne godine, nisu decidirano odgovorili, ali ističu kako zakup nakon 2037. godine ovisi i o europskoj energetskoj politici.
Marinko Glavan / Novi list
