O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Nevladine organizacije u Crnoj Gori ne žele izgradnju LNG terminala u Baru

IZVORSEEbiz
IZVORSEEbiz

Crnogorske nevladine organizacije, njih 27, su poslale zajedničko pismo predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, pozivajući je da ne podrži projekt izgradnje LNG terminala u luci Bar, piše SEEbiz.

U pismu se navodi da Crna Gora nije povezana na međunarodne plinske mreže i da koristi samo male količine fosilnog goriva, što je stavlja u povoljniji položaj za dekarbonizaciju za razliku od EU, koja se bori da se oslobodi uvoza fosilnog plina nakon rata u Ukrajini.

Nedavno je Europski povjerenik Olivér Várhelyi priopćio kako će EU pomoći Crnoj Gori da izgradi LNG terminal u luci Bar.

– Zemlje Zapadnog Balkana u cjelini su mnogo manje ovisne o plinu nego što je to slučaj u EU i obvezale su se da će postepeno ukinuti upotrebu fosilnih goriva do 2050. godine. Ako LNG terminal bude izgrađen, otežat će i onemogućiti dekarbonizaciju zemlje do 2050. godine – objašnjeno je u pismu NVO sektora.

Kako SEEbiz prenosi, NVO su istaknule da bi trebalo izgraditi čitavu mrežu novih plinovoda te da će Vlada predložiti i tri nove plinske elektrane.

– Nerealno je da bi Crna Gora, na osnovu svoje veličine i ograničenih institucionalnih kapaciteta, bila u stanju da napravi još jednu tranziciju s plina na obnovljive izvore energije do 2050. Ipak, Europska komisija je posljednjih godina aktivno poticala povećanje potrošnje fosilnog plina širom Zapadnog Balkana – dodaje se u pismu.

Nataša Kovačević iz CEE Bankwatch-a rekla je da se nada da izjava Europskog povjerenika Várhelyia ne predstavlja stav Europske komisije o crnogorskom LNG projektu – on je i nedavno govorio i iznosio stavove bez prethodnog konzultiranja sa svojim kolegama, istaknula je.

– Ostaje činjenica da je podrška Komisije za povećanje upotrebe fosilnog plina na Zapadnom Balkanu neodgovorna i kontraproduktivna. Naša niska ovisnost o plinu je plus, a ne minus, za budućnost zasnovanu na elektrifikaciji grijanja i transporta – navela je Kovačević.

Diana Milev Čavor iz Eko-Tima ocijenila je da nema smisla povećavati ovisnost o uvozu energije, bez obzira na izvor plina.

– Kao što EU konačno shvaća da se njezin energetski sistem ne može zasnivati na uvozu fosilnog plina, Komisija mora hitno pomoći i spriječiti da Zapadni Balkan ponovi ovu skupu grešku. Nova infrastruktura će završiti ili kao nasukana sredstva ili kao fosilni plin koji će ometati razvoj obnovljivih izvora u regiji – objasnila je Milev Čavor.

Zenepa Lika iz organizacije Martin Schneider-Jacoby (MSJA) navela je da se energetski efikasan prelazak na 100% obnovljive izvore energije može relativno brzo desiti u Crnoj Gori, ako postoji politička volja.

– Europska komisija i drugi međunarodni donatori se moraju usredotočiti na rješavanje gubitaka u distribuciji električne energije, povećanje upotrebe toplinskih pumpi i solarne energije, inovativne tehnologije skladištenja topline i dubinsko renoviranje stambenih zgrada umjesto da financiraju fosilni plin – zaključila je Lika.

Crnogorske nevladine organizacije, njih 27, su poslale zajedničko pismo predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, pozivajući je da ne podrži projekt izgradnje LNG terminala u luci Bar, piše SEEbiz.

U pismu se navodi da Crna Gora nije povezana na međunarodne plinske mreže i da koristi samo male količine fosilnog goriva, što je stavlja u povoljniji položaj za dekarbonizaciju za razliku od EU, koja se bori da se oslobodi uvoza fosilnog plina nakon rata u Ukrajini.

Nedavno je Europski povjerenik Olivér Várhelyi priopćio kako će EU pomoći Crnoj Gori da izgradi LNG terminal u luci Bar.

– Zemlje Zapadnog Balkana u cjelini su mnogo manje ovisne o plinu nego što je to slučaj u EU i obvezale su se da će postepeno ukinuti upotrebu fosilnih goriva do 2050. godine. Ako LNG terminal bude izgrađen, otežat će i onemogućiti dekarbonizaciju zemlje do 2050. godine – objašnjeno je u pismu NVO sektora.

Kako SEEbiz prenosi, NVO su istaknule da bi trebalo izgraditi čitavu mrežu novih plinovoda te da će Vlada predložiti i tri nove plinske elektrane.

– Nerealno je da bi Crna Gora, na osnovu svoje veličine i ograničenih institucionalnih kapaciteta, bila u stanju da napravi još jednu tranziciju s plina na obnovljive izvore energije do 2050. Ipak, Europska komisija je posljednjih godina aktivno poticala povećanje potrošnje fosilnog plina širom Zapadnog Balkana – dodaje se u pismu.

Nataša Kovačević iz CEE Bankwatch-a rekla je da se nada da izjava Europskog povjerenika Várhelyia ne predstavlja stav Europske komisije o crnogorskom LNG projektu – on je i nedavno govorio i iznosio stavove bez prethodnog konzultiranja sa svojim kolegama, istaknula je.

– Ostaje činjenica da je podrška Komisije za povećanje upotrebe fosilnog plina na Zapadnom Balkanu neodgovorna i kontraproduktivna. Naša niska ovisnost o plinu je plus, a ne minus, za budućnost zasnovanu na elektrifikaciji grijanja i transporta – navela je Kovačević.

Diana Milev Čavor iz Eko-Tima ocijenila je da nema smisla povećavati ovisnost o uvozu energije, bez obzira na izvor plina.

– Kao što EU konačno shvaća da se njezin energetski sistem ne može zasnivati na uvozu fosilnog plina, Komisija mora hitno pomoći i spriječiti da Zapadni Balkan ponovi ovu skupu grešku. Nova infrastruktura će završiti ili kao nasukana sredstva ili kao fosilni plin koji će ometati razvoj obnovljivih izvora u regiji – objasnila je Milev Čavor.

Zenepa Lika iz organizacije Martin Schneider-Jacoby (MSJA) navela je da se energetski efikasan prelazak na 100% obnovljive izvore energije može relativno brzo desiti u Crnoj Gori, ako postoji politička volja.

– Europska komisija i drugi međunarodni donatori se moraju usredotočiti na rješavanje gubitaka u distribuciji električne energije, povećanje upotrebe toplinskih pumpi i solarne energije, inovativne tehnologije skladištenja topline i dubinsko renoviranje stambenih zgrada umjesto da financiraju fosilni plin – zaključila je Lika.

HTML Code here

Što nas pokreće

HTML Code here