O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Kriljanska flota ide u zimski san: Pogodite koliko košta flota od 126 manjih kruzera kapetana Kriljana?

Tramak se to zove. A kad je tramak, onda nije dobro. Muka je to i napor. Tlaka. Svugdje osim u Jesenicama, na Krilu, među brodima. I ljudima koji s brodima, kao sa svojom vjerom, križem i krunicom, odvajkada žive, piše Otvoreno more.

Tiho su počeli isplovljavati. Jedan za drugim. Na prstima. Da ne bi koga uznemirili. Tek ih je kiša pozdravila.

– Neka pada, ne smeta, nećemo daleko – ruku nam pruža Tomislav Ercegović Bakajako.

Od zore je na nogama. Sve kontrolira. Čas razgovara na mobitel, čas na walkie-talkie. Raspoređuje kapetane. Objašnjava što im je činiti.

ISKUSNI POMORCI

– Zahtjevan je tramak, nimalo jednostavan, no sve su to iskusni pomorci, nema s njima problema – govori Bakajoko.

Član je čak dva Upravna odbora, jedan je odbor Hrvatske udruge privatnih brodara, a drugi Udruge “Porat Krilo-Bajnice”. A jedan je i od inicijatora ovog suvremenog tramaka.

– Ima tome jedno pet godina da smo na ovaj način počeli slagat brode – napominje.

A slaganje brodi potrebno je kako bi ih što više stalo u luku, da svi budu povezani i sigurni na vezu. Da im vjetrovi ne naude. I da se imaju, kad zazimi i kad se more propne, s kime podružiti. I da, nemojmo se lagati, ne bude svađe.

Tramak se, dakle, to zove. Premještanje. Koje traje cijeli dan. Prvo brodi izlaze van iz luke, a potom se vraćaju kako kojega Bakajoko prozove.

– Oko pedeset brodi će danas izać vanka kako bi napravili mista za sve – objašnjava.

Prizor je fascinantan. Jedinstven. More bijelih brodova pred Krilom. Sve redom malih kruzera. Obiteljskih hotela. Jer, obitelj je na Krilu sve, brodi se s koljena na koljeno prenose, a sinovi se mjere po tome koliko su novih izgradili.

– Prije korone smo godišnje dobivali dvadesetak novih brodi, a sad je to dosta palo, možda budu tri, četiri – upućuje nas Bakajoko.

Ukupne brojke su nestvarne. Na hrvatskom dijelu Jadrana trenutačno su registrirana 434 turistička broda, od čega u općini Dugi Rat njih čak 204.

– A šta mislite koliko će ih sad bit složeno na Krilu? – pita Bakajoko.

Nemamo pojma, naravno, ali slutimo naslov.

– Ravno 122, s time da još četiri imaju doć sa sezone u ponediljak – smije se bandit.

Ne vjerujemo pa brojimo. Krmu po krmu. Sidro po sidro.

NEVJEROJATNE BROJKE

– Vi niste normalni – komentiramo – odakle vam 126 kapetana?!

– Iz svake kuće po jedan – ubacuje se Andrija Marasović, kapetan i predsjednik Udruge “Porat”.

Stigao je na Bakajokov poziv, njegov je red da odriješi cimu. Ima, međutim, toliko vremena da nam iznese još neke nevjerojatne brojke.

Jesenički kruzeri u prosjeku su, veli, vrijedni između dva i pol i tri milijuna eura, a s obzirom koliko ih ima, to je više od 500 milijuna eura vrijednosti. I to praktično sve na jednome mjestu.

Na svim tim brodima, uglavnom kapaciteta 36 putnika, smještenih u 18 kabina, tijekom sezone zaposleno je više od 3000 ljudi, pri čemu kuhari, da spomenemo one najtraženije, imaju mjesečnu plaću od 5000 eura.

– U posljednje vrijeme se podižu standardi pa moraš imati i dva kuhara, koji, uz napojnice, a one su na brodu uvijek dobre, po sezoni mogu zaraditi oko 40.000 eura – tvrdi Marasović.

Nije lako, nekome je možda i tramak, jer sezona, praktično bez slobodnoga dana, traje uglavnom šest mjeseci, no isplati se. A opet, nema na Krilu bogataša. Samo trliši uokolo hodaju.

– Svi vide samo prihod, a rashod nitko ne gleda – kaže Bakajoko.

A rashod je toliki da se neki brodari okreću ulaganju u kuće za odmor, poglavito na Mutograsu i u Dućama, gdje mnogi imaju djedovinu.

USKORO NOVA LUKA

– Ima ih, ima, a bit će ih i sve više jer krvav je ovo kruh, tko ne proba nikad to neće znati – zaključuje Bakajoko.

Nova luka, velika, moderna, s opskrbnim trajektom za Supetar, umnogome će olakšati tramak. U planu je već dugo, Županija stalno najavljuje i obećava, a čini se da smo napokon došli i do trenutka realizacije. Papirologija je riješena, građevinska dozvola izdana, a početak radova predviđen je za svibanj iduće godine. Kriljanima je rečeno da će sigurno tako biti. Ako ne bude drukčije.

Kiša prestaje. Ostao je još samo jedan brod za isploviti i prvi dio tramaka bit će okončan. Adriatik mu je ime. S “K”. I zadnji je od svoje vrste. Služi za prijevoz rasutih tereta. Ostario je, puše, boli ga svaka kost, ali mu isto ništa nije tramak, navodi Otvoreno more.

Vinko Vuković / SD

Tramak se to zove. A kad je tramak, onda nije dobro. Muka je to i napor. Tlaka. Svugdje osim u Jesenicama, na Krilu, među brodima. I ljudima koji s brodima, kao sa svojom vjerom, križem i krunicom, odvajkada žive, piše Otvoreno more.

Tiho su počeli isplovljavati. Jedan za drugim. Na prstima. Da ne bi koga uznemirili. Tek ih je kiša pozdravila.

– Neka pada, ne smeta, nećemo daleko – ruku nam pruža Tomislav Ercegović Bakajako.

Od zore je na nogama. Sve kontrolira. Čas razgovara na mobitel, čas na walkie-talkie. Raspoređuje kapetane. Objašnjava što im je činiti.

ISKUSNI POMORCI

– Zahtjevan je tramak, nimalo jednostavan, no sve su to iskusni pomorci, nema s njima problema – govori Bakajoko.

Član je čak dva Upravna odbora, jedan je odbor Hrvatske udruge privatnih brodara, a drugi Udruge “Porat Krilo-Bajnice”. A jedan je i od inicijatora ovog suvremenog tramaka.

– Ima tome jedno pet godina da smo na ovaj način počeli slagat brode – napominje.

A slaganje brodi potrebno je kako bi ih što više stalo u luku, da svi budu povezani i sigurni na vezu. Da im vjetrovi ne naude. I da se imaju, kad zazimi i kad se more propne, s kime podružiti. I da, nemojmo se lagati, ne bude svađe.

Tramak se, dakle, to zove. Premještanje. Koje traje cijeli dan. Prvo brodi izlaze van iz luke, a potom se vraćaju kako kojega Bakajoko prozove.

– Oko pedeset brodi će danas izać vanka kako bi napravili mista za sve – objašnjava.

Prizor je fascinantan. Jedinstven. More bijelih brodova pred Krilom. Sve redom malih kruzera. Obiteljskih hotela. Jer, obitelj je na Krilu sve, brodi se s koljena na koljeno prenose, a sinovi se mjere po tome koliko su novih izgradili.

– Prije korone smo godišnje dobivali dvadesetak novih brodi, a sad je to dosta palo, možda budu tri, četiri – upućuje nas Bakajoko.

Ukupne brojke su nestvarne. Na hrvatskom dijelu Jadrana trenutačno su registrirana 434 turistička broda, od čega u općini Dugi Rat njih čak 204.

– A šta mislite koliko će ih sad bit složeno na Krilu? – pita Bakajoko.

Nemamo pojma, naravno, ali slutimo naslov.

– Ravno 122, s time da još četiri imaju doć sa sezone u ponediljak – smije se bandit.

Ne vjerujemo pa brojimo. Krmu po krmu. Sidro po sidro.

NEVJEROJATNE BROJKE

– Vi niste normalni – komentiramo – odakle vam 126 kapetana?!

– Iz svake kuće po jedan – ubacuje se Andrija Marasović, kapetan i predsjednik Udruge “Porat”.

Stigao je na Bakajokov poziv, njegov je red da odriješi cimu. Ima, međutim, toliko vremena da nam iznese još neke nevjerojatne brojke.

Jesenički kruzeri u prosjeku su, veli, vrijedni između dva i pol i tri milijuna eura, a s obzirom koliko ih ima, to je više od 500 milijuna eura vrijednosti. I to praktično sve na jednome mjestu.

Na svim tim brodima, uglavnom kapaciteta 36 putnika, smještenih u 18 kabina, tijekom sezone zaposleno je više od 3000 ljudi, pri čemu kuhari, da spomenemo one najtraženije, imaju mjesečnu plaću od 5000 eura.

– U posljednje vrijeme se podižu standardi pa moraš imati i dva kuhara, koji, uz napojnice, a one su na brodu uvijek dobre, po sezoni mogu zaraditi oko 40.000 eura – tvrdi Marasović.

Nije lako, nekome je možda i tramak, jer sezona, praktično bez slobodnoga dana, traje uglavnom šest mjeseci, no isplati se. A opet, nema na Krilu bogataša. Samo trliši uokolo hodaju.

– Svi vide samo prihod, a rashod nitko ne gleda – kaže Bakajoko.

A rashod je toliki da se neki brodari okreću ulaganju u kuće za odmor, poglavito na Mutograsu i u Dućama, gdje mnogi imaju djedovinu.

USKORO NOVA LUKA

– Ima ih, ima, a bit će ih i sve više jer krvav je ovo kruh, tko ne proba nikad to neće znati – zaključuje Bakajoko.

Nova luka, velika, moderna, s opskrbnim trajektom za Supetar, umnogome će olakšati tramak. U planu je već dugo, Županija stalno najavljuje i obećava, a čini se da smo napokon došli i do trenutka realizacije. Papirologija je riješena, građevinska dozvola izdana, a početak radova predviđen je za svibanj iduće godine. Kriljanima je rečeno da će sigurno tako biti. Ako ne bude drukčije.

Kiša prestaje. Ostao je još samo jedan brod za isploviti i prvi dio tramaka bit će okončan. Adriatik mu je ime. S “K”. I zadnji je od svoje vrste. Služi za prijevoz rasutih tereta. Ostario je, puše, boli ga svaka kost, ali mu isto ništa nije tramak, navodi Otvoreno more.

Vinko Vuković / SD

HTML Code here

Što nas pokreće

HTML Code here