Sa zapadne obale Švedske stiže velika vijest za ljubitelje vojne povijesti i oružja. U blizini grada Marstranda jedan je ronilac sasvim slučajno pronašao top na dubini od oko 20 metara. Zbilo se to sada već davne 2001. godine, a nove su analize ovog topa pokazale da je riječ vjerojatno o najstarijem brodskom topu u Europi, piše Povijest.
Malo pisanih podataka
O topovima je malo pisanih podataka sve do kraja srednjeg vijeka. Kada se spominju topovi onda je to najčešće u službi pukog nabrajanja i tu ne nailazimo na previše korisnih informacija o njihovom izgledu i funkcioniranju. Povremeno se samo spominju odvojene topovske komore za smještaj baruta. Sve do kraja 15. stoljeća brodovi su bili opskrbljeni malim brojem topova, a ujedno su sami brodovi imali više namjena, pa su mogli služiti i kao transportna i vojna plovila. Sukobi na moru bili su česti jer se more tretiralo kao mjesto na kojem ne vrijede uobičajeni zakoni.
Kamene kugle
Ovaj top spadao je u kategoriju ranih topova koji su ispucavali kamene, a ne metalne kugle. Radili su na principu eksplozije baruta koja je izbacivala kuglu, ali nisu imali velik domet, niti su bili previše precizni. Topovi su se punili kuglama s prednje strane koje su bile zamotane u svojevrsnu tekstilnu ambalažu. Kugla se potom nabijala uz pomoć drvenog bata. Možda se pitate zašto je kugla bila u tkanini. Stručnjaci navode da to nije bilo zbog brtvljenja cijevi već zbog lakšeg i sigurnije rukovanja topom. Naime zbog manevriranja topovima znalo se događati da kugla isklizne iz cijevi te se na ovaj način to nastojalo spriječiti, prenosi Povijest.
Tekstilna ambalaža i što nam je otkrila
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu The Mariner’s Mirror u ljeto 2023. Kako je top nađen s punjenjem i ostatkom tekstilne ambalaže izvršeno je radiokarbonsko datiranje koje je pokazalo da se tkanina može datirati između druge polovice 13. i kraja 14. stoljeća, a što je dalo neizravnu dataciju samog topa. Očekivalo se da je top izrađen od bronce, no tome nije bilo tako. U pitanju je legura bakra u kojoj je nađen manji postotak olova, i još manji kositra. Kemijska analiza materijala ide u prilog ranoj fazi proizvodnje topova koja se zasnivala na metodi pokušaja i pograšaka. Materijal za izradu topa je najvećim dijelom stigao s istoka Europe. Ovakvi topovi nisu imali dugi vijek trajanja i nakon nekog vremena bi postajali neupotrebljivi zbog pucanja cijevi. Zanimljivo je da je u konkretnom topu nađeno punjenje, što znači da je najvjerojatnije bio spreman za paljbu kada je završio na dnu mora.
U istraživanju su sudjelovali članovi međunarodnog tima predvođeni pomorskim arheologom Staffanom von Arbinom sa Sveučilišta u Göteborgu, koji je zaključio da se u blizini vjerojatno nalazi i olupina broda. Arbin nadodaje da primarna namjera ovog topa nije bila potapanje drugog plovila već onesposobljavanje žive sile i potom zauzimanje broda
Sonja Kirchhoffer / Povijest.hr
