Brod ‘Galeb’ je bio jedan od ključnih detalja jugoslavenske socijalističke ikonografije. Povijesna važnost broda proteže se i u međunarodne okvire, jer je upravo na njegovoj palubi začet pokret nesvrstanih, a zahvaljujući diplomatskim aktivnostima jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita, na brodu je gostovala svjetska politička elita tog vremena, ali i brojne druge slavne osobe. Opis je to broda zaštićenoga kao kulturno dobro, a koji je objavljen na stranicama Grada Rijeke.
Upravo je na 23. sjednici Gradskog vijeća Grada Rijeke postavljeno pitanje u kojoj fazi je projekt i nazire li se konačno njegov kraj, odnosno dovršetak preuređenja i prenamjene u ‘brod muzej’, piše Vedran Morin za MediaS.
Prolongirani rokovi obnove broda i muzeja
U međuvremenu je dobijen zatraženi pisani odgovor, a koji nam je ustupio na naše traženje, u kojemu stoji kako bi predmetni radovi trebali biti završeni do konca ove godine, a muzejski postav bi se finiširao do proljeća iduće godine.
“Radovi na rekonstrukciji i remontu broda Galeb, koji se izvode u brodogradilištu Dalmont u Kraljevici d.o.o., sukladno ugovoru, trebaju biti gotovi do 28. prosinca 2023. godine. Nakon dovršetka navedenih, slijede radovi na uređenju muzejskog postava. Javna nabava za odabir najpovoljnijeg izvođača radova je pripremljena i uskoro će biti objavljena“, stoji u odgovoru kojeg potpisuje riječki gradonačelnik Marko Filipović, dodavši da je završetak uređenja muzejskog postava radova planiran do proljeća 2024. godine, a samo otvaranje muzeja početkom ljeta 2024.
Sudeći prema odgovoru Grada Rijeke rokovi su ponovno pomaknuti.
Naime, pregledom stranica Grada Rijeke, obnova broda i muzejskoga postava očekivala se tijekom 2022. godine. Dogradonačelnica Sandra Krpan početkom ove godine tvrdila je da će brod Galeb prve posjetitelje primiti krajem 2023. ili početkom iduće godine.
“Planirani rok dovršetka radova iz spomenute prve i druge grupe je tijekom proljeća ove godine, a što se tiče radova na samom muzejskom postavu, njihov rok uvelike ovisi o trajanju postupka javne nabave za izbor izvođača tih radova pa u ovom trenutku ne možemo precizno iznijeti taj dio odgovora. Dokumentacija za ovu nabavu sa priprema prema projektu uređenja muzejskog postava koji je izradila dizajnerica Nikolina Jelavić Mitrović. U svakom slučaju, planirano je, te se nadamo i vjerujemo, da će se muzejski postav i komercijalni prostori urediti do kraja ove godine kada bi se brod i privezao u Riječku luku“, najavljivala je Krpan u veljači, a čiju su izjavu prenijeli mediji.
Kratka povijest broda
Podsjetimo, Početkom Domovinskog rata 1991. brod je iz Pule odvezen u crnogorsku luku Boku Kotorsku. Tu ostaje vezan do kraja 1990-ih, kada ga kupuje grčki brodovlasnik s namjerom napraviti luksuznu jahtu za bogatu klijentelu. Brod Galeb je otegljen u Remontno brodogradilište Viktor Lenac. Zbog nedostataka novaca i spleta raznih okolnosti u Brodogradilištu Viktor Lenac, brod nije obnovljen.
Brod Galeb je Ministarstvo kulture proglasilo kulturnim dobrom 10. listopada 2006. godine, nakon čega je utvrdilo da vlasnik broda s njime ne postupa s brigom te je zbog prijetnje od oštećivanja i uništenja kulturnog dobra, skrb preuzeo Grad Rijeka, pritom se obvezujući na svoj trošak poduzeti mjere zaštite i očuvanja kulturnog dobra. Grad Rijeka 2009. godine je i službeno postao vlasnikom kulturnog dobra ‘Galeb’.
Od lipnja 2017. godine brod Galeb dio je projekta ‘Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine’, kojem je putem javnog poziva Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije odobreno 68.891.606,18 kn bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj. U sklopu navedenog projekta obnovit će se i upravna zgrada bivše rafinerije šećera, te će obje lokacije postati sastavni dio Muzeja Grada Rijeke. Po završetku rekonstrukcije i opremanja brod Galeb će na ukupno 5.565 m² imati kulturnu namjenu za stalni muzejski postav, povremene izložbe, kino i kreativne radionice. Osim kulturne namjene, Galeb će imati i komercijalnu namjenu – hostel, bar/restoran, i suvenirnicu.
Ukupna vrijednost radova iznosi 58.572.773,64 kuna (PDV uključen), barem prema podacima koje na svojim stranicama drži Grad Rijeka.
