Nezadovoljni zaposlenici Lučkih kapetanija diljem Jadrana digli su svoj glas protiv niza odluka nadležnih, koji im, kako tvrde za Morski HR, nisu osigurali adekvatne uvjete za rad, što u ovom slučaju nisu novi brodovi, koji su već tu, već nedostatak adekvatno obučene posade, te sve veći odljev postojećeg kadra koji ne želi raditi toliko odgovoran i kompleksan posao za izuzetno male plaće i bez zaštite nadređenih. Prekipjelo im je, kažu, jer se neodgovornošću i brzopletošću nadležnih dovela u ozbiljno pitanje sigurnost posade tih brodova, ali i svih onih koje u hitnim slučajevima spašavaju, što je njihov primarni posao. Iz Ministarstva mora pak kažu da su svjesni problema i da rade sve što mogu da poprave stanje, no nezadovoljstvo je, izgleda, kulminiralo i neće se lako smiriti, piše Morski HR.
Morski HR već mjesecima razgovara sa sadašnjim i nekim već bivšim djelatnicima Lučkih kapetanija diljem obale i većina ih je pristala razgovarati uz uvjet zaštite identiteta, no svi se slažu u jednom; već dugo vremena Uprava sigurnosti plovidbe ignorira njihove zahtjeve za poboljšanjem kvalitete sigurnosti, kako njihovih djelatnika, tako i onih koje spašavaju u SAR akcijama traganja i spašavanja.
Kap koja je prelila čašu je, izgleda, najnoviji problem, koji se pojavio (iako se znalo da će isti nastati) kad je Lučka kapetanija Šibenik preuzela brodicu za sanitetski prijevoz bolesnika. Brodica koja, kako kažu, nema jasnog vlasnika, kao što ni njena sama uloga nije jasna. Izgrađena je u šibenskoj Iskri koja je svoj dio, slažu se svi, obavila besprijekorno. Brodica je robusna i kvalitetne izrade, no ista je pokazala mnoge konstrukcijske mane.
Umjesto za hitni prijevoz, plovila će se koristiti za uobičajene poslove Lučkih kapetanija
Morski HR je u posjedu dokumenta, koji uz sve ostalo dokazuje, da će se ista koristiti za sve poslove Lučkih Kapetanija. Dakle, u dokumentu piše doslovno: “kad nema sanitetskog prijevoza, odnosno hitnog prijevoza bolesnika, brodica će se koristiti i za ostale poslove Lučke Kapetanije”.
– To znači da će se brodica koristiti za inspekcije, kontrolu glisiranja, pomorskog dobra i ostalih poslova iz domene Kapetanije. Ono što zaista čudi jest, kako će nadležni znati kad treba izvršiti hitni sanitetski prijevoz. Primjerice, ako brodica kontrolira neki ribarski brod ispod Žirja ili glisiranje oko Murtera. Koliko će njima trebati da se vrate i ukrcaju tim hitne pomoći? Nisu li ovim potezom u stvari budući pacijenti prevareni? Iz EU sredstava su izgrađene brze brodice za hitni sanitetski prijevoz. Na primopredaji je govorio ministar zdravstva i fotografirali su se timovi hitne pomoći, ali izgleda ništa od toga jer u stvari, brodica će se koristiti za uobičajene poslove kapetanija pa onda tek za hitni sanitetski prijevoz – smatra jedan od izvora, koji uvjerava da uz sve ovo Ministarstvo mora nije osiguralo adekvatnu posadu za upravljanje brodicom!
Plovidba na rubu havarije: “Nemamo iskusnu posadu za plovidbu noću u najzahtjevnijem akvatoriju!”
Za upravljanje brodicom, primjerice u Šibeniku, su angažirani djelatnici Ureda prometa od kojih, kako Morski HR doznaje, nisu svi ni približno sposobni za obavljanje zadaće, plovidbe noću u teškim vremenskim prilikama u najzahtjevnijem akvatoriju na Jadranu poput Kornata, koji krije desetine zamki koje i iskusnim pomorcima stvaraju probleme.
Usput, kako Morski HR doznaje od drugog izvora, nova brodica je jako komplicirane izvedbe a posadu čini dvoje ljudi, iako su potrebna tri člana posade. Od toga jedan mora biti sa strojarskim zvanjem jer tako zahtijeva sama brodica, a to je predvidio i proizvođač.
– Dakle tri člana posade su svakako minimum, koji mora biti na ovoj brodici jer se tijekom manevra vezivanja, skiper mora udaljavati s kormilarskog mjesta da bi uhvatio krmu a sama komunikacija s osobom na pramcu je nemoguća jer je brodica hermetički zatvorena zbog mogućnosti prevrtanja – pojašnjava izvor iz Lučke kapetanije.
Navode da je problem u novim brodovima i blizina liječnika i skipera, koji su odijeljeni jednom zavjesom, pa je teško biti skoncentriran na plovidbu dok netko zapomaže, vrišti i slično, a liječnik, noću pali svjetlo jer mora raditi oko pacijenta. Uz to, brodica plovi brzinom od skoro 40 čvorova.
Novi brodovi, kažu, imaju problem kretanja kad je ukrcan pacijent s liječničkim timom, jer nema dovoljno mjesta za prolaz:
– Jedna velika greška je bila, ugraditi dva ležaja pa se pacijent mora prebaciti na ležaj, a zatim nosila izvaditi vani na palubu. Ako ostanu u brodici, nemoguće je kretati se okolo. Ukrcaj nosila je jako kompliciran jer nema mjesta na krmi i potreban je težak manevar s njima da bi uopće ušla u kabinu. Na krmi nema prostora uz hidrauličnu dizalicu i platformu za koju posada još nije otkrila čemu služi. Smetaju i vrata brodice koja se moraju prvo zatvoriti, unijeti nosila, pa otvoriti da prođu ista unutra – pojašnjava izvor.
Posada s Raba prvu plovidbu završila ozbiljnim kvarom u noćnoj plovidbi!
– Brodica ima problem i s napajanjem koje je riješeno s jednim generatorom struje koji napaja sva navigacijska pomagala i svjetla, pa je kvarom generatora brodica gotovo neuporabljiva! Dosadašnja iskustva su pokazala da je upravo taj generator problematičan. Morski HR je u posjedu izvještaja gdje se vidi da je brodica za hitni sanitet u Rabu prvu plovidbu završila ozbiljnom havarijom, odnosno kvarom, jer je brod ostao bez svjetala elektronike u noćnoj plovidbi. I za to postoji naravno dokument – detaljno pojašnjava treći izvor iz jedne od lučkih kapetanija probleme s kojima se susreću s novim brodovima.
Pored svega navedenog, najveći problem se pokazalo osposobljavanje posade. Iako je od početka projekta prošlo tri godine, Ministarstvo mora, kako za Morski HR kažu iz Lučkih kapetanija koje su u posjedu novih plovila, nije još obučilo nove članove posade, već sada kad je brodica isporučena, uvježbavaju djelatnike iz kancelarija, od kojih svi i nisu spremni za obavljanje ove zahtjevne zadaće. Ako bude koja nesreća, pitanje je tko je odgovoran za to.
Nadalje, djelatnici Lučkih kapetanija upozoravaju da im se nisu povećali prihodi djelatnika, te da se čak uvodi pasivno dežurstvo što znači da će članovi posade brodica biti kući ili gdje li već, te čekati poziv, za što nam sugeriraju da je jedan od razloga zbog kojeg je slab odaziv za rad na ovim brodicama i općenito u Lučkim Kapetanijama.
Sve lošiji uvjeti, razlog su napuštanja ovog posla i od strane dosadašnjih zaposlenika, a kako Morski HR doznaje, nedavno je, nakon dugog niza godina, jedan član posade m/b Šibenik otišao na strani brod. Tijekom protekle tri godine, kako su napisali, budućim posadama nije ponuđena nikakva financijska injekcija, koja bi ih potakla na obavljanje ovog opasnog posla.
Lučki kapetani odbili postupiti prema usmenoj naredbi: “Nećemo raditi protuzakonito!”
– Da bi riješili djelomično problem posada brodica koje nisu rješavane posljednje tri godine, posegnulo se za članovima posada brodova Lučke Kapetanije. Članove posade koji su ukrcani preko plana rada, željelo se usmeno ukrcavati na brodice. Posade brodova u Šibeniku, a i većina u ostalim kapetanijama, energično su odbili kršiti Pomorski zakonik za koji u biti kapetanija i postoji – kazuje jedan od izvora s kojima je Morski HR iscrpno razgovarao.
Morski HR je u posjedu i dokumenta gdje Lučki Kapetan Ivan Paušić nadležne upozorava o legalnosti davanja usmenog naloga za ukrcavanje posade pri hitnim intervencijama, gdje bi se tobože naknadno davao pisani nalog.
– Najprije, nitko nam ne garantira da će se dati ikakav nalog, a drugo, nijedan nalog ili bilo što se ne može primijeniti retrogradno. Primjerice, ako vama istekne polica osiguranja i ne produžite je, a imate sudar, ne možete naravno naknadno obnoviti policu. Zbog odbijanja posade da postupi protuzakonito, Uprava Sigurnosti Plovidbe i njen ravnatelj su odgovorili tako što su brod stavili u raspremu, ugrozivši time živote svih na otocima i moru koji ovise o brodu Šibeniku – kazao nam je pak jedan od djelatnika.
Osim što su odbili odlaziti na hitne intervencije po usmenom, umjesto pisanom nalogu, posada šibenske Lučke kapetanije je tužila Upravu sigurnosti plovidbe zbog neisplaćenih prekovremenih sati i tužbu je, potvrđuju nam, dobila.
Butković i Orlić: “Svjesni smo problema”
Da je svjestan problema, za Morski HR potvrdio je i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, koji nam se javio iz Madrida gdje je na službenom putu:
– Upravo planiramo nova zapošljavanja i zapošljavamo 28 voditelja brodica te dodatnih inspektora pomorskog dobra – kratko nam je kazao, te dodao da nije upoznat s činjenicom da se u Lučkim kapetanijama zaposlenici sve otvorenije bune. Doduše, obećao je da će se ovim problemom hitno pozabaviti.
Isto nam je potvrdio i šef Uprave sigurnosti plovidbe Siniša Orlić, koji pojašnjava da brodovi hitne medicinske pomoći rade iste poslove koji su radili i prije te da se to uopće nije promijenilo, a da otočani zasigurno neće ostati zakinuti za medicinsku pomoć:
– Brodice su raspoređene sukladno studiji koje je izradilo Ministarstvo zdravstva i studija je rekla gdje brodice idu. Mi prevozimo u svim slučajevima. Otočani neće ostati bez hitnog prijevoza, jer gdje god je kapetanija, policija, obalna straža… uvijek će biti prijevoza – kazao nam je Orlić.
Rješenje svi vide u izmjeni zakonodavnog okvira koji će ljude na terenu, tj. one koji izlažu svoje da bi spašavali tuđe živote, u pogledu pojma “javni službenik”, ipak razlikovati od onih zaposlenih u uredima. Takvim bi izmjenama Vlada omogućila da se tim ljudima omoguće bolji uvjeti i veće plaće, kako do iduće turističke sezone ne bi ostali bez našeg strateškog resursa – posada koje spašavaju živote na obali i otocima. Dijela Hrvatske koji godišnje u proračun upumpa najviše proračunskog novca!
Jurica Gašpar / Morski HR
