O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Dubrovačka brodica za hitnu pomoć nema svoju posadu: “Iz Lučke kapetanije odbijaju njome ići na intervencije, a češće idu naplaćivati kazne”

Nisu samo kvarovi na upravo isporučenih šest brodica za hitnu medicinsku intervenciju ono što obilježava njihov neslavni start, inače plemenito zamišljene ideje kvalitetnije medicinske usluge na hrvatskim otocima i moru, piše Morski HR.

Dvadesetak djelatnika Lučkih kapetanija diljem Jadrana s kojima je Morski HR do sad razgovarao, slažu se u jednom: Posade nisu obučene za plovidbu novim brodovima, a sistematizacijom dosadašnjih radnih mjesta, jednostavno nemaju ni ovlasti za upravljanje njima. Rezultat toga je i jasno odbijanje djelatnika Lučkih kapetanija da upravljaju novim brodicama koje nisu ni pod direktnom nadležnošću Ministarstva mora, već Ministarstva zdravstva! Tehnički gledano, brodice će Lučka kapetanija koristiti za svoje poslove, sve dok nisu šoferi Zavodima za hitnu medicinu u slučajevima hitnih medicinskih intervencija.

Zbog jednog namjernog centimetra, stari brodovi imaju, a nove brodice ne trebaju stalnu posadu

Podsjetimo, uz silne administrativne poslove koji su im zadani, zatim nadzor pomorskog dobra, te kontrolu pomorskog prometa, djelatnici Lučkih kapetanija nadležni su za traganje i spašavanje na moru. Nekima od njih radno mjesto je na brodu, a ne u kancelariji, pa su i svoja dežurstva odrađivali upravo na plovilima poput brodova Šibenik u Šibeniku, Pojišan u Splitu i Danče u Dubrovniku.

Ministarstva zdravstva i Ministarstvo mora u zajedničkom su pothvatu povukli EU novac, u 10,1 milijuna eura vrijednom projektu nabavke šest brzih brodica za hitnu medicinsku pomoć, koje im je isporučilo slovensko brodogradilište u Šibeniku, Iskra, što ne bi bio nikakav problem, da ne postoji kvaka.

Naime, prema Pravilniku o brodicama, čamcima i jahtama, brodica je plovni objekt namijenjen za plovidbu morem koji je ovlašten prevoziti najviše 12 putnika, čija je duljina trupa veća od 2,5 metra, a manja ili jednaka 15 metara, ili ukupne snage porivnih uređaja veća od 5 kW.

Ono što je najvažnije u ovoj priči je da brodica NE TREBA stalnu posadu i da se sve preko 15 metara duljine naziva brodom, koji pak MORA imati stalnu posadu.

Foto: Morski HR

Posada u Dubrovniku odbila upravljati novom brodicom

Valja naglasiti da novoisporučene brodice za hitnu pomoć imaju točno 14,99 metara, za razliku od brodova Lučke kapetanije Šibenik, Pojišan i Danče, čija je duljina 18.08 m. Dakle, zaposlenici Lučkih kapetanija imaju svoje radno mjesto na brodovima Šibenik, Pojišan i Danče, a Uprava sigurnosti plovidbe im je dala naredbu da od sad moraju tragati i spašavati na novim brodicama. Zbog toga što bi to morali raditi na usmeni poziv, posade u Šibeniku i Dubrovniku odbile su to raditi.

– Došlo mi je da podijelim s Vama situaciju kako to sve funkcionira odnosno ne funkcionira u Dubrovniku. Kao što znate i Dubrovnik je dobio novu brodicu za hitne medicinske slučajeve tj. SAR brodicu ali za nju još uvijek nema posadu. Također su htjeli posadu s broda Danče koja se isto bavi traganjem i spašavanjem i ima dežurstva, prebaciti na novu brodicu tj. da budu posada i jednog i drugog broda, što je posada, naravno, odbila – prepričava izvor Morskom HR, dobro upoznat sa situacijom u dubrovačkoj Lučkoj kapetaniji.

“Umjesto spašavanja, koristi se za naplatu kazni – građani osnovali Viber i WhatsApp grupe za praćenje”

– U pomanjkanju posade za novu brodicu, kao što i sami znate, brodica se ne upotrebljava za svoju prvenstvenu namjenu kao brodica za medicinsku pomoć na moru i obližnjim otocima, već kao sredstvo za naplatu kazni građanima Dubrovnika do te mjere da je osnovana grupa na Viberu i WhatsApp za praćenje iste tj. voditelja SAR službe – kaže zabrinuti dubrovački pomorac koji ovu službu kritizira jer su, kako građani u ovim grupama potvrđuju, ljudi kažnjavani nakon što su zaboravili ponijeti dozvolu, nemaju hrvatsku zastavu, nedovoljno rezervnih dijelova za motor, manjak konopa itd. Istodobno, kaže, često se propuštalo strance u nedozvoljenom glisiranju blizu obale.

– To što se vozilo po gruškom akvatoriju ovo ljeto s jet-ski-jevima samo čudo je da nitko nije nastradao – smatra ovaj Dubrovčanin.

– Ne tako davno bilo je također na vijestima kako je odjednom iz ničega zapuhala jaka bura te su nastradali kajakaši koji su se u tom trenutku našli na moru. Na to nevrijeme upomoć su izašli građani i Lučka kapetanija s brodom Danče, dok nova brodica nije imala posadu tj. posada ne izlazi, već isključivo kad treba naplaćivati kazne – kazuje izvor Morskog HR.

Foto: Morski HR

Zataškana prva ozljeda na brodu za hitnu medicinsku pomoć?

– Nova brodica nema ogradu i stajati na vanjskoj palubi, na normalnom, a kamoli uzburkanom moru, izuzetno je opasno. Osim toga, nema pomoćnu brodicu i u specifičnim situacijama traganja i spašavanja, posebno u pličinama i uz oštre hridi, jako je teško, a često i nemoguće pristupiti. Uzmite u obzir da su na brodici samo dva člana posade, koji nisu ni prava obučena posada za ovaj tip plovila, od kojih jedan mora upravljati brodom, kako će spašavati unesrećene? – pitaju se iskusni i prilično zabrinuti zaposlenici lučkih kapetanija.

– Mogu potvrditi riječi gospodina Ivana Šupe iz Šibenika jer ista situacija je u Dubrovniku, isto su pokušali ljude zaposlene na brodu Danče, prebaciti da rade na nove brodice za koje ne treba posada, ali bez papira i novih ugovora neće ići, velika je to odgovornost da bi ti taj isti sutra rekao: “pa ti nisi bio zaposlenik brodice” – zaključuje izvor.

Morski HR neslužbeno doznaje i da je jedan od zaposlenika uslijed intervencije unutar novog plovila pretrpio ozljedu na radu, koja je, prema istim izvorima, zataškana i nije nigdje javno objavljena. Radi se o trovanju ispušnim plinovima, a ljetos je zbog toga djelatnik bio na bolovanju.

Posebno nakon toga, kako Morski HR doznaje, posade ne žele raditi na novom plovilu, dok im to jasno ne bude i pisalo u opisu radnog mjesta, odnosno dok ne budu za isti posao i stručno osposobljeni, te im za ta plovila ne bude zagarantirana sigurnost.

Nema obučenih ljudi za spašavanje na moru, a nema ni natječaja!

Istovremeno, Šef sigurnosti plovidbe Siniša Orlić za Morski HR je potvrdio da Ministarstvo mora upravo radi na zapošljavanju novih 28 voditelja brodica. No, na stranicama Ministarstva mora, za Dubrovnik i Šibenik takvog oglasa nema.

U važećem natječaju na dubrovačkom i šibenskom području traži se voditelj brodice za ispostavu Lučke kapetanije Korčula, a na šibenskom, kapetan ispostave II. vrste za Murter. Objavljen je i Poziv na razgovor novih načelnika sektora Lučkih kapetanija od Pule do Dubrovnika, a oglasa za radna mjesta osposobljenih ljudi koji će upravljati novim brodicama za hitnu medicinsku pomoć, još uvijek nema!

U međuvremenu, Morski HR je doznao i za brojne probleme s kojima se susreću Lučke kapetanije i na sjeveru Jadrana, o čemu će naknadno pisati u serijalu kojeg su započeli zbog pobune djelatnika, koji pak, spominju i sudske procese. Svima im je, složni su u svojim izjavama, zajednička jedna stvar, želja za sigurnošću plovidbe i sigurnošću sustava traganja i spašavanja, ali i rješavanje nepotrebno zakomplicirane pravne zavrzlame zbog koje odbijaju raditi na radnim mjestima na kojima, kako nam višestruko potvrđuju, primarno nisu zaposleni, ali ni stručno osposobljeni.

Jurica Gašpar / Morski HR

Nisu samo kvarovi na upravo isporučenih šest brodica za hitnu medicinsku intervenciju ono što obilježava njihov neslavni start, inače plemenito zamišljene ideje kvalitetnije medicinske usluge na hrvatskim otocima i moru, piše Morski HR.

Dvadesetak djelatnika Lučkih kapetanija diljem Jadrana s kojima je Morski HR do sad razgovarao, slažu se u jednom: Posade nisu obučene za plovidbu novim brodovima, a sistematizacijom dosadašnjih radnih mjesta, jednostavno nemaju ni ovlasti za upravljanje njima. Rezultat toga je i jasno odbijanje djelatnika Lučkih kapetanija da upravljaju novim brodicama koje nisu ni pod direktnom nadležnošću Ministarstva mora, već Ministarstva zdravstva! Tehnički gledano, brodice će Lučka kapetanija koristiti za svoje poslove, sve dok nisu šoferi Zavodima za hitnu medicinu u slučajevima hitnih medicinskih intervencija.

Zbog jednog namjernog centimetra, stari brodovi imaju, a nove brodice ne trebaju stalnu posadu

Podsjetimo, uz silne administrativne poslove koji su im zadani, zatim nadzor pomorskog dobra, te kontrolu pomorskog prometa, djelatnici Lučkih kapetanija nadležni su za traganje i spašavanje na moru. Nekima od njih radno mjesto je na brodu, a ne u kancelariji, pa su i svoja dežurstva odrađivali upravo na plovilima poput brodova Šibenik u Šibeniku, Pojišan u Splitu i Danče u Dubrovniku.

Ministarstva zdravstva i Ministarstvo mora u zajedničkom su pothvatu povukli EU novac, u 10,1 milijuna eura vrijednom projektu nabavke šest brzih brodica za hitnu medicinsku pomoć, koje im je isporučilo slovensko brodogradilište u Šibeniku, Iskra, što ne bi bio nikakav problem, da ne postoji kvaka.

Naime, prema Pravilniku o brodicama, čamcima i jahtama, brodica je plovni objekt namijenjen za plovidbu morem koji je ovlašten prevoziti najviše 12 putnika, čija je duljina trupa veća od 2,5 metra, a manja ili jednaka 15 metara, ili ukupne snage porivnih uređaja veća od 5 kW.

Ono što je najvažnije u ovoj priči je da brodica NE TREBA stalnu posadu i da se sve preko 15 metara duljine naziva brodom, koji pak MORA imati stalnu posadu.

Foto: Morski HR

Posada u Dubrovniku odbila upravljati novom brodicom

Valja naglasiti da novoisporučene brodice za hitnu pomoć imaju točno 14,99 metara, za razliku od brodova Lučke kapetanije Šibenik, Pojišan i Danče, čija je duljina 18.08 m. Dakle, zaposlenici Lučkih kapetanija imaju svoje radno mjesto na brodovima Šibenik, Pojišan i Danče, a Uprava sigurnosti plovidbe im je dala naredbu da od sad moraju tragati i spašavati na novim brodicama. Zbog toga što bi to morali raditi na usmeni poziv, posade u Šibeniku i Dubrovniku odbile su to raditi.

– Došlo mi je da podijelim s Vama situaciju kako to sve funkcionira odnosno ne funkcionira u Dubrovniku. Kao što znate i Dubrovnik je dobio novu brodicu za hitne medicinske slučajeve tj. SAR brodicu ali za nju još uvijek nema posadu. Također su htjeli posadu s broda Danče koja se isto bavi traganjem i spašavanjem i ima dežurstva, prebaciti na novu brodicu tj. da budu posada i jednog i drugog broda, što je posada, naravno, odbila – prepričava izvor Morskom HR, dobro upoznat sa situacijom u dubrovačkoj Lučkoj kapetaniji.

“Umjesto spašavanja, koristi se za naplatu kazni – građani osnovali Viber i WhatsApp grupe za praćenje”

– U pomanjkanju posade za novu brodicu, kao što i sami znate, brodica se ne upotrebljava za svoju prvenstvenu namjenu kao brodica za medicinsku pomoć na moru i obližnjim otocima, već kao sredstvo za naplatu kazni građanima Dubrovnika do te mjere da je osnovana grupa na Viberu i WhatsApp za praćenje iste tj. voditelja SAR službe – kaže zabrinuti dubrovački pomorac koji ovu službu kritizira jer su, kako građani u ovim grupama potvrđuju, ljudi kažnjavani nakon što su zaboravili ponijeti dozvolu, nemaju hrvatsku zastavu, nedovoljno rezervnih dijelova za motor, manjak konopa itd. Istodobno, kaže, često se propuštalo strance u nedozvoljenom glisiranju blizu obale.

– To što se vozilo po gruškom akvatoriju ovo ljeto s jet-ski-jevima samo čudo je da nitko nije nastradao – smatra ovaj Dubrovčanin.

– Ne tako davno bilo je također na vijestima kako je odjednom iz ničega zapuhala jaka bura te su nastradali kajakaši koji su se u tom trenutku našli na moru. Na to nevrijeme upomoć su izašli građani i Lučka kapetanija s brodom Danče, dok nova brodica nije imala posadu tj. posada ne izlazi, već isključivo kad treba naplaćivati kazne – kazuje izvor Morskog HR.

Foto: Morski HR

Zataškana prva ozljeda na brodu za hitnu medicinsku pomoć?

– Nova brodica nema ogradu i stajati na vanjskoj palubi, na normalnom, a kamoli uzburkanom moru, izuzetno je opasno. Osim toga, nema pomoćnu brodicu i u specifičnim situacijama traganja i spašavanja, posebno u pličinama i uz oštre hridi, jako je teško, a često i nemoguće pristupiti. Uzmite u obzir da su na brodici samo dva člana posade, koji nisu ni prava obučena posada za ovaj tip plovila, od kojih jedan mora upravljati brodom, kako će spašavati unesrećene? – pitaju se iskusni i prilično zabrinuti zaposlenici lučkih kapetanija.

– Mogu potvrditi riječi gospodina Ivana Šupe iz Šibenika jer ista situacija je u Dubrovniku, isto su pokušali ljude zaposlene na brodu Danče, prebaciti da rade na nove brodice za koje ne treba posada, ali bez papira i novih ugovora neće ići, velika je to odgovornost da bi ti taj isti sutra rekao: “pa ti nisi bio zaposlenik brodice” – zaključuje izvor.

Morski HR neslužbeno doznaje i da je jedan od zaposlenika uslijed intervencije unutar novog plovila pretrpio ozljedu na radu, koja je, prema istim izvorima, zataškana i nije nigdje javno objavljena. Radi se o trovanju ispušnim plinovima, a ljetos je zbog toga djelatnik bio na bolovanju.

Posebno nakon toga, kako Morski HR doznaje, posade ne žele raditi na novom plovilu, dok im to jasno ne bude i pisalo u opisu radnog mjesta, odnosno dok ne budu za isti posao i stručno osposobljeni, te im za ta plovila ne bude zagarantirana sigurnost.

Nema obučenih ljudi za spašavanje na moru, a nema ni natječaja!

Istovremeno, Šef sigurnosti plovidbe Siniša Orlić za Morski HR je potvrdio da Ministarstvo mora upravo radi na zapošljavanju novih 28 voditelja brodica. No, na stranicama Ministarstva mora, za Dubrovnik i Šibenik takvog oglasa nema.

U važećem natječaju na dubrovačkom i šibenskom području traži se voditelj brodice za ispostavu Lučke kapetanije Korčula, a na šibenskom, kapetan ispostave II. vrste za Murter. Objavljen je i Poziv na razgovor novih načelnika sektora Lučkih kapetanija od Pule do Dubrovnika, a oglasa za radna mjesta osposobljenih ljudi koji će upravljati novim brodicama za hitnu medicinsku pomoć, još uvijek nema!

U međuvremenu, Morski HR je doznao i za brojne probleme s kojima se susreću Lučke kapetanije i na sjeveru Jadrana, o čemu će naknadno pisati u serijalu kojeg su započeli zbog pobune djelatnika, koji pak, spominju i sudske procese. Svima im je, složni su u svojim izjavama, zajednička jedna stvar, želja za sigurnošću plovidbe i sigurnošću sustava traganja i spašavanja, ali i rješavanje nepotrebno zakomplicirane pravne zavrzlame zbog koje odbijaju raditi na radnim mjestima na kojima, kako nam višestruko potvrđuju, primarno nisu zaposleni, ali ni stručno osposobljeni.

Jurica Gašpar / Morski HR

HTML Code here
HTML Code here