Kakve veze ima teroristički napad milicije jemenskih Hutija na jedan kontejnerski brod u Crvenom moru s 12,7 milijuna eura vrijednim europskim projektom uvođenja ‘Inteligentnog transportnog sustava’ (ITU) na splitske ulice?
Pa, velike, piše Dalmatinski portal.
Upravo na tom brodu, naime, nalazila se vrijedna oprema koja je putovala prema Splitu i trebala je biti instalirana u novom Centru za kontrolu i nadzor prometa na Splitu 3. Ona nije uništena, a po svemu sudeći niti oštećena – ali je zapela na brodu koji je zapeo u sigurnom kutku ovog dijela svijeta. Kad će doploviti do našeg meridijana, nije sigurno.
Gotovo nevjerojatan razvoj događaja za Dalmatinski portal potvrdili su u splitskoj gradskoj upravi, koja je alarmirala Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture te agenciju SAFU koja nadzire trošenje novca u projektima financiranim europskim sredstvima. Ni jedni ni drugi nikad nisu čuli za sličan problem: europski projekt mogao bi kasniti jer je negdje daleko raketiran brod.
Zove se Number 9, pod zastavom je Paname, u vlasništvu Number 9 Shipping Ltd., a njime upravlja Bernhard Schulte Shipmanagement iz Newcastle-upon-Tynea sa sjedištem u Velikoj Britaniji. Iz Kine se kroz Crveno more kretao prema Suezu kada su ga 3. prosinca ove godine, zajedno s još jednim brodom, raketirali jemenski Hutiji – saveznici Irana i zakleti neprijatelji Izraela koji kontroliraju veći dio obale. Po svemu sudeći vjerovali su da zapravo napadaju izraelske brodove, a potom je došlo do velikog okršaja s američkom mornaricom koja je stacionirana u Crvenom moru.
Naš nesretni Number 9 oštećen je, ali 19 komada opreme za splitski ITS sustav preživjelo je.
“Dobra je vijest da će sam sustav i bez njih, uglavnom monitora, ekrana i nosača, biti funkcionalan za ovu prvu fazu”, objasnili su iz Banovine.
Od Ministarstva i SAFU-a oni su, kako pravila nalažu, još ranije zatražili ‘faziranje’ uvođenja ITS sustava, a sada se to odnosi i na opremu zaglavljenu na oštećenom brodu i kako su svi uvjeti ispunjeni, nema sumnje da će to biti odobreno.
Dalmatinski portal nedavno je detaljno predstavio ovaj vrijedni projekt, koji bi trebao dramatično unaprijediti kompletan gradski prometni sustav, pa i semafore čiji se rad uglavnom bazira na rješenjima i tehnologijama iz osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća i koji su uglavnom programirani ‘ručno’. Investicija je vrijedna 12.757.241 eura, od čega je 85 posto dolazi iz bespovratnih fondova Europske unije. Država je priložila još milijun eura pa će sustav, koji će ga staviti na mapu najnaprednijih gradova Europe, Split ukupno platiti manje od milijun eura.
Proteklih tjedana obavljeni su radovi na jedanaest gradskih semafora, u zoni koja se otprilike proteže od Poljuda do Kmana, u koje su postavljene nove instalacije i na čiju su konstrukciju montirane dvije vrste kamera (‘Pan, Tilt, and Zoom’ i fiksne, panoramske). Semafori će se povezati s Centrom za kontrolu i nadzor prometa uređenim na Splitu 3, u nekadašnjim prostorima ‘Split parkinga’.
U ovoj fazi na više lokacija u gradu postavljeno je i osam meteostanica koje su također spojene s Centrom. Do lipnja iduće godine dovršit će se druga faza u kojoj će se modernizirati još 25 križanja i postaviti veliki promjenjivi informativni paneli na prilazima Splitu iz smjera Solina i Stobreča, a u trećoj (prosinac iduće godine) i četvrtoj fazi (rujan 2025. godine) preostaje odraditi još ukupno 48 semaforiziranih križanja, kako bi kompletan grad i dio Solina bili pokriveni. Radi se o fizičkim radovima na sustavu koji je golim okom većim dijelom zapravo nevidljiv, ali itekako koristan: nakon što se on stavi u funkciju, kompletan splitski promet trebao bi napokon iskoračiti iz dvadesetog stoljeća.
Semaforima će se upravljati s jednog mjesta umjesto da se, kao dosad, svaki od njih programira ‘ručno’ i pali svoja svjetla neovisno o realnoj situaciji na terenu. Sva 84 postojeća semaforizirana križanja u gradu – ali i ona buduća – uvezat će se u sustav koji će optimizirati duljinu i trajanje prometnog toka prema stvarnom opterećenju, a ne u fiksno programiranom modu, a na svim ključnim križanjima bit će uvedena napredna videoanalitika i nadzor. Drugim riječima, promet u gradu regulirat će softver koji će ga u realnom vremenu analizirati i prilagođavati se, ali i intervenirati i preusmjeravati u slučaju nesreća.
Kod ‘otvaranja’ semafora prioritet će se dati onima na kojima čekaju autobusi javnog prijevoza, ili kako bi se ‘očistio’ put hitnim službama koje žure na intervenciju. Bit će tu još jedna nova aplikacija koja će građane navoditi na najbrži način dolaska do željenog odredišta, ali i najefikasniji oblik prijevoza koji bi pritom trebali koristiti.
Posao vrijedan gotovo 12 milijuna eura na natječaju je dobila zajednica ponuditelja u kojoj su tvrtke KING ICT i Ericsson Nikola Tesla. Projekt je na europske fondove prijavila Razvojna agencija RaSt, zajedno sa Službom za razvoj grada, a kao partneri se pojavljuju Grad Solin, Hrvatske ceste, Lučka uprava Split i Županijska uprava za ceste. Planirano je da se novi sustav uveže s podacima drugih tvrtki i organizacija – Zračne luke, Autobusnog kolodvora, HAK-a DHMZ-a, Prometa, Split parkinga i sličnih – pa bi se time na koncu došlo do mnogih korisnih opcija.
“Cilj projekta jest smanjenje prometnih zagušenja, bolja protočnost prometa, prioritizacija javnog gradskog prijevoza i žurnih službi, učinkovitiji prijevoz i povećanje sigurnosti u prometu te smanjenje emisije štetnih plinova”, objasnili su za Dalmatinski portal u splitskoj gradskoj upravi.
Splitski ITS zbilja bi trebao biti jedan od najnaprednijih sličnih sustava u Europi – inspiracija je dobivena u poljskom gradu-prijatelju Rzeszowu, gdje ovakvo rješenje savršeno funkcionira – a u našem slučaju u konačnici bi trebao obuhvatiti gotovo sve oblike prometa, od cestovnog i željezničkog do biciklističkog i pomorskog. Tako bi, primjerice, u realnom vremenu trebao imati podatke kada je na aerodrom sletjelo koliko aviona s koliko putnika, ili kada je u trajektnoj luci krenuo iskrcaj s koliko vozila, pa i prema tome optimizirati tokove prometa.
Po planu, svi semafori ‘uvezani’ u sustav optimizirat će se odjednom, u trećem kvartalu 2025. godine, pa bi gradske ulice u tom trenutku svakako trebale biti prohodnije, a ponašanje semafora nešto logičnije i prilagođeno realnosti. Na najvećem, broju njih, kako je Dalmatinski portal već pisao, nalazit će se kamere koje mogu automatski detektirati i sankcionirati prometne prekršaje – no odluka o početku korištenja leži na policiji.
