To je najstrašniji dio oceana na kugli zemaljskoj, i s dobrim razlogom – pisao je još 1916. Alfred Lansing o putovanju koje je istraživač Ernest Shackleton prošao u malom čamcu za spašavanje. Više od sto godina nakon, jedan prolaz i dalje ledi krv u žilama svim moreplovcima, i to zato što slovi za prolaz s jednim od najtežih uvjeta na svijetu, piše Večernji list.
Radi se o Drakeovom prolazu, tjesnacu koji povezuje južni vrh južnoameričkog kontinenta s najsjevernijom točkom Antarktičkog poluotoka. Širok je oko 1.000 kilometra, a dubina mora doseže i do 6.000 metara, sve zbog čega izaziva veliko zanimanje istraživača, prenosi CNN. Drakeov prolaz za oceanografe je fascinantno mjesto zbog onoga što se događa ispod površine.
“To je jedino mjesto na svijetu gdje ti vjetrovi mogu prolaziti bez da dotaknu tlo, ono inače oslabljuje oluje. U Drakeovom prolazu vjetrovi su možda putovali tisućama kilometara od mjesta gdje se nalazite. Kinetička energija prelazi iz vjetra u valove, što stvara olujne valove koji mogu dosegnuti i do 15 metara”, objasnio je oceanograf Aleksander Brearley iz British Antarctic Surveya.
Iako je prosječna visina vala na Drakeovom prolazu između 4 i 5 metara, što je znatno manje, to ipak ukazuje na težinu uvjeta u kojima moreplovci moraju preživjeti.
“Na jugu je i inače puno više oluja, ali na Drakeovom prolazu se doista ”stišće” voda između Antarktike i južne hemisfere. To sve ojačava oluje koje prolaze”, objašnjava oceanograf.
Medij tako objašnjava da je Drakeov prolaz i u prošlosti bio najčešće zadnja opcija za moreplovce. Dok se Panamski kanal nije otvorio 1914. godine, brodovi koji su stizali iz Europe mogli su robu ostaviti ili na istoku Sjeverne Amerike pa bi do zapadne stigli kopnom, ili se prolazilo kroz Drakeov prolaz, navodi Večernji list.
“Rute između juga Južnoafričke republike i Australije, ili pak Australije ili Novog Zelanda do Antarktike nisu popularne rute. No, preko Drakeovog prolaza su brodovi doista morali prolaziti, ostale rute su se mogle izbjeći”, objasnio je oceanograf.
A recept za preživljavanje? Poniznost i zdrava doza straha, mišljenje je kapetana Stanislasa Devorsinea koji ovim tjesnacem prolazi već 20 godina. U sklopu polarnog broda Ponanta koji obavlja avanturistička krstarenja Stanislas s još dva kapetana prolazi ovim tjesnacem oko 8 puta godišnje.
“Izuzetno smo oprezni, ocean je ipak jači od nas. Ne možemo ići po lošem vremenu. Idemo na nemirno more, ali uvijek s dozom sigurnosti. Ne kockamo se”, objašnjava Stanislas. Iako uvijek poduzmu sve korake da bi izbjegli izrazito loše uvjete, neobične situacije svejedno se događaju.
“Moramo odabrati najbolje vrijeme da prijeđemo Drake. Moramo prilagoditi svoj kurs, ponekad ga mijenjamo da bismo imali bolji kut s valovima”, objašnjava.
