O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

UNCTAD: Situacija u pomorskom prometu utječe na globalnu trgovinu, tranzit Sueskim kanalom pao za 42 %

Nedavni napadi na brodarstvo u Crvenom moru zajedno s postojećim geopolitičkim i klimatskim izazovima preoblikuju globalne trgovačke rute s potencijalom velikih gospodarskih i ekoloških implikacija, prema novom izvješću Konferencije Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj (UNCTAD).

Pomorski trgovački putovi kroz Sueski kanal ozbiljno su poremećeni zbog nedavnih napada Huta u Crvenom moru, što utječe na globalnu trgovinu. Ovo pitanje je pogoršano tekućim poremećajima u Crnom moru zbog rata u Ukrajini, koji su izmijenili tradicionalne trgovačke rute nafte i žitarica, piše gCaptain.

Složenost ovih problema je još jedan izazov: Panamski kanal, vitalna veza između Atlantskog i Tihog oceana, suočava se sa sve manjim razinama vode. Ove gotovo neviđene situacije izazvale su zabrinutost oko dugoročne otpornosti globalnih opskrbnih lanaca, naglašavajući ranjivost svjetske trgovinske infrastrukture.

Izvješće otkriva da su se tranziti Sueskim kanalom smanjili za 42 %. Glavne kompanije u pomorskoj industriji privremeno su obustavile tranzit Suezom, što je dovelo do pada od 67 % u tjednom tranzitu kontejnera. Isto tako, Panamski kanal zabilježio je pad ukupnog tranzita od 49 % u usporedbi s vrhuncem jer Uprava Panamskog kanala nastavlja ograničavati dnevne tranzite u nastojanju da očuva vodu.

Ti poremećaji uzrokuju i ekonomske i ekološke troškove, a posebno utječu na gospodarstva u razvoju. Porast prosječnih kontejnerskih spot vozarina bio je značajan, dosegnuvši rekordni tjedni porast od 500 USD u zadnjem tjednu prosinca. Prosječne cijene prijevoza kontejnera iz Šangaja više su se nego udvostručile od početka prosinca, s više od trostrukim povećanjem za Europu i iznadprosječnim povećanjem za zapadnu obalu Sjedinjenih Država, unatoč tome što ne idu preko Sueza, navodi gCaptain.

Brodovi sada izbjegavaju tranzit Sueskim i Panamskim kanalom, što znači veće udaljenosti putovanja tereta, rastuće trgovinske troškove i povećane premije osiguranja. Štoviše, emisije stakleničkih plinova također rastu zbog većih udaljenosti i brzina potrebnih za kompenzaciju ovih zaobilaznica.

UNCTAD upozorava na potencijalne dalekosežne ekonomske implikacije ovih poremećaja. Dugotrajni prekidi u kontejnerskom prijevozu prijete globalnim opskrbnim lancima i mogu odgoditi isporuke, što dovodi do viših troškova i inflacije. Uz to, cijene energije rastu kako se tranzit plina prekida, što izravno utječe na opskrbu energijom i cijene, a potencijalno i na globalne cijene hrane.

Izvješće također naglašava utjecaj ovih poremećaja na okoliš. Pomorska industrija smanjuje brzine više od desetljeća kako bi smanjila troškove goriva i riješila pitanje emisije stakleničkih plinova. Povećana potrošnja goriva, zbog udaljenije rute plovidbe, mogla bi dovesti do porasta emisije stakleničkih plinova od 70 % za povratno putovanje Singapur-Rotterdam.

UNCTAD naglašava da su zemlje u razvoju posebno osjetljive na ove poremećaje. Organizacija poziva na brzu prilagodbu brodarske industrije i snažnu međunarodnu suradnju kako bi se upravljalo brzim preoblikovanjem globalne trgovine, naglašavajući hitnu potrebu za održivim rješenjima.

Nedavni napadi na brodarstvo u Crvenom moru zajedno s postojećim geopolitičkim i klimatskim izazovima preoblikuju globalne trgovačke rute s potencijalom velikih gospodarskih i ekoloških implikacija, prema novom izvješću Konferencije Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj (UNCTAD).

Pomorski trgovački putovi kroz Sueski kanal ozbiljno su poremećeni zbog nedavnih napada Huta u Crvenom moru, što utječe na globalnu trgovinu. Ovo pitanje je pogoršano tekućim poremećajima u Crnom moru zbog rata u Ukrajini, koji su izmijenili tradicionalne trgovačke rute nafte i žitarica, piše gCaptain.

Složenost ovih problema je još jedan izazov: Panamski kanal, vitalna veza između Atlantskog i Tihog oceana, suočava se sa sve manjim razinama vode. Ove gotovo neviđene situacije izazvale su zabrinutost oko dugoročne otpornosti globalnih opskrbnih lanaca, naglašavajući ranjivost svjetske trgovinske infrastrukture.

Izvješće otkriva da su se tranziti Sueskim kanalom smanjili za 42 %. Glavne kompanije u pomorskoj industriji privremeno su obustavile tranzit Suezom, što je dovelo do pada od 67 % u tjednom tranzitu kontejnera. Isto tako, Panamski kanal zabilježio je pad ukupnog tranzita od 49 % u usporedbi s vrhuncem jer Uprava Panamskog kanala nastavlja ograničavati dnevne tranzite u nastojanju da očuva vodu.

Ti poremećaji uzrokuju i ekonomske i ekološke troškove, a posebno utječu na gospodarstva u razvoju. Porast prosječnih kontejnerskih spot vozarina bio je značajan, dosegnuvši rekordni tjedni porast od 500 USD u zadnjem tjednu prosinca. Prosječne cijene prijevoza kontejnera iz Šangaja više su se nego udvostručile od početka prosinca, s više od trostrukim povećanjem za Europu i iznadprosječnim povećanjem za zapadnu obalu Sjedinjenih Država, unatoč tome što ne idu preko Sueza, navodi gCaptain.

Brodovi sada izbjegavaju tranzit Sueskim i Panamskim kanalom, što znači veće udaljenosti putovanja tereta, rastuće trgovinske troškove i povećane premije osiguranja. Štoviše, emisije stakleničkih plinova također rastu zbog većih udaljenosti i brzina potrebnih za kompenzaciju ovih zaobilaznica.

UNCTAD upozorava na potencijalne dalekosežne ekonomske implikacije ovih poremećaja. Dugotrajni prekidi u kontejnerskom prijevozu prijete globalnim opskrbnim lancima i mogu odgoditi isporuke, što dovodi do viših troškova i inflacije. Uz to, cijene energije rastu kako se tranzit plina prekida, što izravno utječe na opskrbu energijom i cijene, a potencijalno i na globalne cijene hrane.

Izvješće također naglašava utjecaj ovih poremećaja na okoliš. Pomorska industrija smanjuje brzine više od desetljeća kako bi smanjila troškove goriva i riješila pitanje emisije stakleničkih plinova. Povećana potrošnja goriva, zbog udaljenije rute plovidbe, mogla bi dovesti do porasta emisije stakleničkih plinova od 70 % za povratno putovanje Singapur-Rotterdam.

UNCTAD naglašava da su zemlje u razvoju posebno osjetljive na ove poremećaje. Organizacija poziva na brzu prilagodbu brodarske industrije i snažnu međunarodnu suradnju kako bi se upravljalo brzim preoblikovanjem globalne trgovine, naglašavajući hitnu potrebu za održivim rješenjima.