Dugotrajna upozorenja industrije naftnih tankera da se gradi premalo brodova sada se pokazuje kao stvarnost u trenutku kad su napadi Huta na trgovačke brodove izazvali široke diverzije u globalnoj trgovini naftom, piše SEEbiz.
Samo dva nova supertankera trebala bi se pridružiti floti 2024. — što je najmanji broj dodataka u gotovo četiri desetljeća i oko 90 % ispod godišnjeg prosjeka ovog tisućljeća. Ali nakon što su vlasnici sve više počeli izbjegavati južno Crveno more, nedostatak novih kapaciteta počinje gristi: cijene su porasle, a trajanje putovanja raste, piše Bloomberg.
Vozarine su prošle godine bile pod kontrolom jer su OPEC i njegovi saveznici držali naftu izvan tržišta. U isto vrijeme, šira energetska tranzicija trebala bi ukinuti fosilna goriva – zatamnjujući izglede industrije na duži rok. Ali povećano izbjegavanje južnog Crvenog mora produljuje trajanje trgovine koja se već produžila zbog ruskog rata u Ukrajini.
“Utjecaj preusmjeravanja može se vidjeti svaki dan u pomorskom prijevozu općenito, a rekao bih konkretno u prijevozu sirove nafte i proizvoda tankerima”, rekao je Alexander Saverys, glavni izvršni direktor Euronav NV-a. U kombinaciji s nekoliko novih isporuka i starenjem flote, izgledi za tankere su “vrlo pozitivni”, navodi SEEbiz.
Međutim, vojne intervencije u Crvenom moru nisu zaustavile napade Huta, već je rezultiralo time da se mnogi od najvećih svjetskih vlasnika tankera drže podalje tog područja.
“Situacija je napeta na tržištu tankera, posebno za tankere za prijevoz sirove nafte”, rekao je Enrico Paglia, voditelj istraživanja u Banchero Costa, tvrtki za pomorske usluge. “U budućnosti će biti još teže”.
Do manjka broja tankera dolazi jer učinkovitost globalne flote pada. Uz mnoge brodove koji plove oko južne Afrike umjesto kroz Crveno more i Sueski kanal, sve veća flota u sjeni znači da su mnogi brodovi dostupni samo određenim kupcima.
Brodarski sektor poznat je kao iznimno volatilan. U 2020., kada su trgovci naftom skrivali naftu na moru na bilo kojem plovilu koje su mogli pronaći, prosječna zarada porasla je na oko 100.000 dolara dnevno, prije nego što su uslijedila smanjenja proizvodnje od Organizacije zemalja izvoznica nafte i saveznika dovela do višegodišnjeg pada.
Međutim, sada postoji nekoliko optimističnih razloga, ističe SEEbiz.
Isporuke nafte obavljaju se putem većih udaljenosti od preustroja globalnih tokova nafte nakon ruske invazije na Ukrajinu. Pošiljkama u Europu koje su prije plovile nekoliko dana preko Baltičkog mora sada su potrebni tjedni da stignu u druge dijelove svijeta. Poremećaj u Crvenom moru dodatno produljuje ta vremena plovidbe.
Stope zaposlenosti brodova — mjera koliko je tankerska flota iskorištena u bilo kojem trenutku — porasle su za čak 5 % otkako su brodovi počeli izbjegavati vodeni put, prema Fotiosu Katsoulasu, vodećem analitičaru za tankerski transport u S&P Global Commodity Insights.
“Situacija u Crvenom moru mijenja temelje na tržištu i djeluje u korist brodskih operatera”, rekao je.
Knjige narudžbi tankera su izrazito niske. Nakon dva supertankera koji se ove godine pridružuju floti, 2025. bit će ih samo pet, prema podacima Banchero Costa. To je veliki pad u usporedbi s 42 broda isporučena 2022. godine.
Iako je nedavno došlo do porasta narudžbi, potrebne su godine da stignu, a brodogradilišta su trenutno puna kontejnerskih brodova koji su naručeni tijekom pandemije, kao i zahtjeva za brodove s pogonom ukapljeni prirodni plin.
