Europa ulaže napore da integrira nacionalnu mrežu prometnica u jedinstvenu Transeuropsku mrežu prometnica. Nedavno je Hrvatska postigla velik uspjeh spajanjem na koridore: Baltik – Jadran i Zapadni Balkan – Istočno Sredozemlje, uz postojeći Mediteranski koridor i Rajnsko-dunavski, piše HRT.
Tim korakom izlazi iz europske prometne izoliranosti jer joj je dostupna omotnica od 26 milijardi eura za prometni razvoj.
Luka Rijeka, osim na Mediteranskom koridoru, revizijom uredbe dobila je mjesto i na koridoru Baltik – Jadran i bolji pristup financiranju iz europskih fondova.
“Da ćemo biti prepoznati na tome pravcu, ojačati svoju ulogu koju već dugi niz godina imamo jer pravac prolazi kroz države kojima je Luka Rijeka već dugi niz godina važna tranzitna luka”, rekla je Dragica Franulović iz Luke Rijeka.
Revizijom uredbe – Hrvatska je na kartu europskih koridora uspjela uvrstiti još dvije luke: Split i Ploče, navodi HRT.
“Dosadašnja situacija je bila takva da nam jug Hrvatske nije bio na core mreži, pa smo inzistirali da dođemo do luke Split, da luka Split i željeznički i cestovni pravac dobiju prednost kod toga da se financiraju”, objasnio je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.
Financijska omotnica vrijedna 26 milijardi eura nije namijenjena samo lukama.
“Nije to samo željeznica, nisu to samo ceste, samo vagoni, to su i ulaganja u zračne luke, u luke općenito, u lukobrane, u infrastrukturu, u sigurnosnu opremu”, pojasnio je Valter Flego, zastupnik u Europskom parlamentu.
Najveći problem naših luka je povezanost sa slabo razvijenom željezničkom mrežom, koju tek treba modernizirati.
“Oni pričaju o nekakvom roku za projektiranje od 10 godina što je užasno previše, mislim da je tu ključ i bit svega, tj. gospodarskog rasta nas kao države – da se to ubrza”, upozorio je Filip Rogošić, direktor Luke Split i predsjednik Udruženja luka, brodara i pomorskih agenata pri HGK.
Konkurencija iz Slovenije
I pred slovenskom lukom Koper, dosad velikim konkurentom naše riječke luke, izazovna su vremena. No njezinu poziciju ugrožava gradnja željezničke obilaznice u Austriji koja bi bolje povezala luke sjeverne Italije sa srcem Europe.
“Europski su koridori važni za nas, osobito nama na Jadranu. Pomažu nam da se dobro prometno povežemo sa srednjom Europom i s tamošnjim poduzetnicima”, rekao je Roberto Richter iz Luke Koper.
Pogotovo u vremenu nesigurnosti u dobavnim pravcima Uniji je prometno umrežavanje izrazito važno.
