Na kontejnerskom terminalu Brajdica kojim upravlja tvrtka Jadranska vrata (AGCT) lani je prekrcano 386 tisuća kontejnerskih jedinica (TEU), piše Novi list.
Najveći je to promet kontejnera dosad zabilježen u riječkoj luci, kojim je nastavljen višegodišnji trend rasta ove vrste tereta. Rijeka bi, s otvaranjem novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali kojim upravlja tvrtka Rijeka Gateway, sredinom iduće godine sa svojim kapacitetima napokon trebala postati ozbiljan konkurent Kopru i Trstu. U smislu prekrcaja kontejnera, posebno kada bude izgrađena i druga faza, odnosno dodatnih 290 metara operativne obale na Zagrebačkoj obali.
No predviđenih milijun TEU-a, koliko bi prema projekcijama Lučke uprave Rijeka za koju godinu trebalo prolaziti preko oba terminala, ne treba samo prekrcati s broda na terminal i obrnuto, već treba osigurati i adekvatan, brz servis i otpremu prema krajnjem korisniku, kao i dopremu kontejnera do luke za ukrcaj na brodove, navodi Novi list.
To je moguće u prvom redu željeznicom koja je najbrži, najučinkovitiji, i dalje najisplativiji vid kopnenog transporta brodskih kontejnera. Kolika je važnost željeznice pokazuje podatak da AGCT već sada s Brajdice otprema gotovo 50 posto svih kontejnera vlakovima, što je postotak o kojemu se prije samo pet-šest godina (kad je i ukupni promet terminala bio puno manji), moglo jedino maštati. I novi operater, Rijeka Gateway, planira veći dio kontejnera sa Zagrebačke obale otpremati vlakovima, a takav vid transporta tereta snažno potiče i Europska unija, ne samo deklarativno već i obilnim sufinanciranjem željezničkih projekata.
Upravo bi željeznica idućih godina mogla biti usko grlo i usporavati kopneni dio transporta kontejnera između riječkih terminala i krajnjih odredišta ili polazišta. Kapacitet postojeće željezničke pruge između Rijeke i Zagreba vjerojatno je dovoljan za oba terminala, ali samo uz vrlo pažljivo planiranje polazaka vlakova i bez prevelikog broja zatvaranja pruge zbog radova na izgradnji drugog kolosijeka, na dionicama od Karlovca do mađarske granice koji na pojedinim dijelovima već debelo kasne.
Kao što kasni i dvokolosiječna pruga kroz Rijeku, pa bi u samom gradu moglo biti problema s otpremom vlakova kada radovi jednom krenu.
Radovi se, naravno, moraju izvesti i zatvaranja pruge su neminovna, ali upravo zbog toga svi dionici željezničkog transporta već sada moraju dobro pripremiti planove za idućih pet-šest ili više godina, kako bi se ostvario željeni promet na riječkom prometnom pravcu.
