Sanjao je Luciano Beg dugi niz godina gradnju putničkog eko-katamarana koji će samodostatno ploviti morem, sanjao je sve do ovog proljeća kad je projekt konačno završen, a plovilo krenulo na svoje prvo putovanje od Novigrada do Rovinja gdje će ga po najavama otkupiti jedna privatna tvrtka piše Glas Istre.
Beg je vlasnik i direktor tvrtke Marservis d.o.o. iz Kaštelira koja je s Fakultetom strojarstva i brodogradnje zadnjih nekoliko godina intenzivno radila na nedavno završenom projektu ekološkog plovila PROeco.
Budući da bi zbog veličine plovila bio nemoguć transport iz proizvodnog pogona koji tvrtka ima u poduzetničkoj zoni Kaštelira, brodski dijelovi su se dovozili i sklapali u prostoru koji Marservis ima uz novigradsku marinu, na samoj obali mora. Ključni elementi PROeca su odgovor na ekološke izazove suvremenog društva, pružajući pametna i prirodno prihvatljiva transportna rješenja.
Korištenjem biokompozita u gradnji, materijala koji su rijetki u pomorskom i vodnom prometu, postiglo se da je eko-katamaran predstavlja globalni novitet koji značajno smanjuje utjecaj na okoliš.
Ispitivanje materijala
Prvih godinu i pol dana projekta potrošili smo na ispitivanje materijala, jer smo staklene niti zamijenili lanenim pletivom, a smolu na bazi poliestera epoksi smolom s biološkim tvarima. Dosta je zahtjevno raditi s tim materijalima, tako da osim nas ima svega nekoliko tvrtki u Europi koji rade brodove na sličan način.
Ovo nam je bio prvi takav brod i moram reći da je bio dosta zahtjevan izazov jer je trebalo zadovoljiti mnoge rigorozne ekološke standarde. Projekt je inovativan, tako da je to prvi električni brod sa solarnim panelima samodostatan za plovidbu morem, kao takav jedinstven na Jadranu. Katamaran je pogodan za jednodnevne izlete i kraće relacije za koje je dostatno jednodnevno solarno punjenje, rekao je za Glas Istre Beg.
Brod je završen u okviru projekta naziva »Razvoj putničkog eko-katamarana PROeco’, u sklopu poziva »Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja – faza II« sufinanciranog od strane Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a ukupna vrijednost projekta je 1.406.159 eura, a dodijeljena bespovratna sredstva iznose 583.470 eura.
Eko-katamaran PROeco, dug je 19 metara i širok 7,5 metara, kapacitet mu je sto putnika uz nekoliko članova posade. Pogonjen ekološki prihvatljivim elektropogonom, katamaran je potpuno opremljen svom potrebnom opremom, također usklađen s budućim trendovima u sektoru brodogradnje koji zahtijevaju smanjenje energetske potrošnje brodova i postizanje visokih ekoloških standarda.
Kroz kontinuirana ulaganja u izgradnju brodova usmjerenu prema zaštiti okoliša, Marservis d.o.o. se želi pozicionirati kao jedan od lidera u održivoj brodogradnji.
– Iz Švicarske smo već dobili narudžbu za sličan nešto manji brod do petnaest metara koji bi također imao samo solarni pogon kao gorivo. Privatni vlasnik koji ga želi koristio bi ga za plovidbu oko svijeta. Odmah nakon završenog jednog projekta već je stavljen novi izazov pred nas, rekao je Beg o interesu stranog investitora.
Tvrtka Marservis d.o.o. osnovana je još 1995. godine nakon višegodišnjeg iskustva njenog osnivača, Luciana Bega, stečenog u nautici tijekom rada u inozemstvu. Prvobitno je zamišljena kao tvrtka za pružanje servisnih usluga u nautičkom turizmu, nakon čega se proširuje djelatnost na popravke i preinake dijelova iz stakloplastike te izradu tikovih paluba, da bi 2002. godine započela proizvodnju svojih prvih plovila.
Dugoročni cilj poduzeća je kako je za Glas Istre rekao vlasnik Beg, kontinuirani tehnološki razvoj, ulaganje u istraživanje i oplemenjivanje proizvodnje novim tehnologijama, zatim usavršavanje i razvoj novih brodova i tipova plovila uz povećanu brigu o zaštiti okoliša i korištenje obnovljivih izvora energije.
Uz završeni eko projekt broda, Marservis d.o.o. istovremeno radi na još dva vrijedna ekološka projekta.
– U suradnji s Norvežanima radimo na dva nova projekta, jedan je za skupljanje površinskog otpada u lukama, a drugi za zbrinjavanje otpadnih voda sa brodica, jedrilica ili jahti na otvorenom moru. Već imamo i prototip za prvi projekt, radi se o plutajućoj kadi koja djelomično potone kad se upali pumpa i napravi depresiju.
U takvom stanju ona po malo vuče svu vodu na sebe tako da se sve što pluta slijeva u središnju kantu. Kad se pumpa ugasi ona iskoči ponovo na površinu, a sav prikupljeni otpad ostane u središnjoj posudi. Kompletno plovilo će također biti izrađeno od ekoloških materijala na bazi lana, rekao je Beg o budućem ekološkom projektu.
Novi ekološki projekt
Drugi projekt će također biti tražen i prilagođen ekološkoj svrsi.
– Radi se o plutajućoj stanici naziva EcoCube za prikupljanje balastnih voda koje su velik problem u Jadranskom moru. Unutar dvanaest milja od obale nijedno plovilo ne bi smjelo ispuštati otpadne vode u more, ali to se radi. Broj chartera je prevelik, a rijetko koja marina ima prihvat za toliki otpad. Naše plovne stanice bi se mogle instalirati bilo gdje na moru s uređajem preko kojeg bi ih brodice pronašle te im pristupile i ispustite otpadnu vodu, provlačenjem kartice nama bi se platila usluga i na zadovoljstvo svih problem bi bio riješen.
Planirano je u sklopu EcoCube stanice i pet kontejnera za krupni otpad, te desalinizator tako da bi plovila odmah uz rješavanje smeća dobila i destiliranu vodu. Mnogi stranci koji su ekološki osviješteni oduševljeni su tim projektom i jedva čekaju realizaciju, kazao je Beg o vrlo zanimljivom projektu, za koji već sada postoji ogroman interes, i koji bi mogao pridonijeti rješavanju velikog ekološkog problema brodskih otpadnih voda.
Za EcoCube projekt tvrtka Marservis je prošle godine na najvećem međunarodnom B2B poslovnom sajmu nautičke opreme – METS u Amsterdamu dobila prestižnu nagradu DAME (The Global Marine Design Awards), nagradu u kategoriji Environmental Design.
Ciljane skupine na koje projektne aktivnosti ove male tvrtke izravno utječu nalaze se među gospodarstvenicima, fizičkim osobama, javnim tijelima i lokalnim zajednicama kojima je u interesu ekološki prihvatljivo rješenje za sveprisutni otpad na moru.
Autor: Zvonimir Guzić / Glas Istre
