Upravljanje ogromnim brodovima nije lak podvig ni pod kojim uvjetima, ali određene rute, kao što je uski Sueski kanal često na udaru pješčanih oluja, ili vjetroviti morski putevi Aljaske obrubljeni glečerima, posebno su izazovni.
Andy Winbow, zapovjednik koji je upravljao brodovima širom svijeta, tvrdi kako složenije rute često karakteriziraju “nepovoljni vremenski uvjeti, nedostatak prostora za manevriranje uslijed prirodnih nepogodnosti i nedostatak navigacijskih pomagala”.
Ovi čimbenici utječu na svaki brod, ali kruzeri s više paluba ovim su teže pogođeni zbog svoje veličine, piše CNN Travel.
“Što je veći brod, veći je utjecaj vjetra”, kaže David Pembridge, umirovljeni kapetan kruzera koji je desetljećima radio na brodovima kojima upravljaju tvrtke P&O Cruises i Princess Cruises. Kako bi se poništio utjecaj vjetra, brod mora ploviti pod određenim kutem.
Ovaj manevar je posebno težak kad se plovi putevima kao što su Sueski ili Panamski kanal, gdje brodovi trebaju izbjeći udarac u strane kanala. “Ukoliko brod prođe kroz takav kanal velikom brzinom, to izaziva eroziju obala i odvlači dio pijeska s bokova u središte kanala, što nije dobro jer je kanal zbog toga plići”, objašnjava Pembridge.
Sueski i Panamski kanali najizazovniji
Iako Sueski i Panamski kanal imaju neke slične karakteristike, postoje i ključne razlike između egipatskog plovnog puta i južnoameričkog kanala. Dok je Panamski kanal uglavnom okružen šumom i vegetacijom, Sueski je okružen ravnom pustinjom, što znači da postoji mogućnost slabe vidljivosti zbog pješčanih oluja.
Dok je Sueski kanal dužine od oko 105 Nm uglavnom ravan, Panamski kanal dužine otprilike 45 Nm “vijuga”, kako kaže Pembridge, s topografijom koja predstavlja poseban izazov.
Brodovi koji prelaze Panamski kanal također moraju proći kroz tri različita seta ustava. Posljednjih godina, ustave su proširene kako bi lakše prihvatile veće brodove, ali u vrijeme dok je Pembridge redovno plovio tom rutom, njegov brod bi bio udaljen od strana ustave tek metar ili dva.
U Panami, mehaničke lokomotive pomažu pri povlačenju kruzera kroz ustave, dok u posebno uskim djelovima Sueskog kanala, kad se radi o većim brodovima, pomažu tegljači. “To je inače dug dan za posadu, jer nema stajanja s radom sve dok ne prođemo na drugi kraj”, kaže Pembridge o prolasku kroz oba kanala.
Aljaska i norveški fjordovi
Brodovi koji plove oko Aljaske moraju ploviti kroz vode različitih dubina. U plitkim kanalima, brodovi se moraju kretati polako kako bi izbjegli stvaranje zone niskog tlaka ispod broda, koja bi mogla izazvati nasukavanjena morsko dno.
“Brodovi se mogu “nasaditi” na dno ukoliko plove prebrzo i nemaju dovoljno prostora ispod kobilice”, objašnjava Andy Winbow.
Rute krstarenja oko norveških fjordova i Čileanskih kanala također povremeno uključuju plovidbu plitkim vodama.
Pomicanje otoka na rijeci Amazoni
Ostale rute kruzera predstavljaju probleme jer se njihova topografija kontinuirano mijenja. Pembridge daje primjer rijeke Amazone, čiji se dijelovi ponekad ukrštavaju na južnoameričkim krstarenjima.
“Dno Amazone se neprekidno kreće, pa će tako na nautičkoj karti možda pokazati otok, a kad stignete tamo, otoka neće biti, već će se pomaknuti na drugo mjesto”, objašnjava on. “U tom slučaju sve ovisi o kapetanu, lokalni kapetani su ljudi koji poznaju rijeku i znaju kako se ona kreće. Luke u gradovima također znaju biti izazovne.
Pembridge ističe luke Amsterdam i Roterdam, njemačku luku Hamburg, kao i na Ho Chi Minh u Vijetnamu. Kako bi pristali u bilo kojem od ovih gradova, kruzeri moraju prvo prijeći uski kanal, što u velikoj mjeri ovisi o vremenskim uvjetima.
