Institut za ekonomiku i logistiku brodarstva (ISL) dao je pregled razvoja “bulk” sektora, koji je značajno rastao posljednjih godina, piše Safety4Sea.
Prema ISL-u, u usporedbi s prvom polovicom posljednjih 12 godina, kada je prosječno više od 400 brodova godišnje završilo na rezalištima s prosječnim ukupnim kapacitetom od 26,5 milijuna tona nosivosti, 91 jedinica s kapacitetom od 5,1 milijun tona nosivosti koje su otišle na rezališta u 2023. godini predstavljaju nešto više od 20% tog broja. Ipak, zabilježen je porast od 16,6% u rezanju u ovom segmentu u usporedbi s prethodnom godinom. Zanimljivo je da dvije trećine ukupne tonaže dolazi iz klasa veličine Handymax (22%) i Panamax (44%), navodi ISL.
Unatoč tome, flota bulkera porasla je za 3,1% između siječnja 2023. i siječnja 2024., što se prvenstveno pripisuje brzom porastu isporuka brodova. Prošle godine, 461 novi brod (33,6 milijuna tona nosivosti) ušao je u službu, što odgovara povećanju isporuka od gotovo 11%.
Razvoj pomorske trgovine suhih tereta pouzdan je pokazatelj stanja globalne ekonomije. Dok je obujam prijevoza ruda, ugljena i žitarica pao za ukupno 2,8% na 5,3 milijarde tona u 2022. godini, za 2023. se očekivao značajan porast obujma prijevoza od oko 3,9%, dijelom zbog gospodarskog oporavka u Kini i drugim važnim tržištima. Za 2024. stručnjaci očekuju mnogo manji rast od oko 1,2%.
Tržište najma bulkera bilježi rast od najniže točke u siječnju 2023. godine. Povećanje je posebno potaknuto masovnim rastom brodova tipa capesize, koji obično prevoze terete od 150.000 tona poput željezne rude, boksita i ugljena. Kao rezultat toga, Baltic Exchange Capesize Index porastao je na 2014 bodova u ožujku ove godine, što predstavlja udvostručenje u usporedbi s veljačom 2023., bilježi ISL.
Kina, najveći uvoznik, izvijestila je o povećanju uvoza od 16,9% u prvom kvartalu 2024. na ogromnih 83,36 milijuna tona. Velik dio uvoza dolazi iz Mongolije i Rusije i ne prevozi se morem. Prema službenim izvješćima, domaća proizvodnja također je blago pala.
Međutim, od 2024. godine, IEA očekuje da će potražnja za uvozom oslabiti u srednjem roku, uglavnom zbog povećanog prelaska na obnovljive izvore energije. IEA procjenjuje da će uvoz ugljena pasti za 6,0% u tri godine do 2025. u usporedbi s 2022. godinom.
Na kraju, kako zaključuje ISL, očekuje se blagi porast obujma prijevoza žitarica u 2024. godini.
