Nakon što je u javnost procurio nacrt završnog izvješća o istrazi pomorske nesreće trajekta “Lastovo” koju je provelo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, u kojoj su poginula tri pomorca, Jadrolinija je reagirala iznoseći brojne kritike na izvješće koje smatra neobjektivnim i potencijalno štetnim za cijelu brodarsku industriju u Hrvatskoj.
Prema nacrtu izvješća, odgovornost za nesreću pripisana je predsjedniku uprave Jadrolinije, Davidu Sopti, zbog navodnog neprovođenja sigurnosnog sustava na brodu i razini kompanije. Dokument također kritizira Hrvatski registar brodova (HRB), tvrdeći da ne obavlja preglede broda sukladno pravilima, što bi moglo ugroziti sve hrvatske brodare i njihov međunarodni ugled, piše Novi List.
Sedam problematičnih točaka izvješća prema Jadroliniji:
- Napad na vjerodostojnost HRB-a: Ukoliko bi se HRB-ove potvrde proglasile nevažećima, Jadrolinija bi bila prisiljena obustaviti svoje operacije, što bi imalo ozbiljne posljedice na prometno povezivanje otoka i kopna. Ova bi situacija također narušila povjerenje u regulatorni okvir i sigurnosne standarde, destabilizirajući cijeli pomorski sektor u zemlji.
- Sumnja u vjerodostojnost dokumenata: Ako se dokumentacija HRB-a dovede u pitanje, moglo bi doći do masovnog ispisivanja brodova iz hrvatskog registra i otežavanja poslovanja hrvatskih brodara na međunarodnom tržištu. Dugoročno gledano, ovo bi moglo rezultirati gubitkom tržišta i lošijom percepcijom hrvatskih brodara među stranim partnerima.
- Krivnja za nesreću nije automatski dokazana: Utvrđivanje elemenata prekršaja ne znači automatski odgovornost za tragediju, no medijski izvještaji sugeriraju suprotno. Ovakvi interpretativni propusti mogu dodatno otežati objektivnost pravnih postupaka i ugroziti reputaciju Jadrolinije i drugih uključenih strana.
- Dvostruki kriteriji: Nacrt se ne pridržava konzistentnih kriterija pri utvrđivanju odgovornosti različitih osoba i službi uključenih u sigurnosne procedure. Istodobno, prebacivanje odgovornosti bez jasnog temelja ukazuje na moguću pristranost u analizi situacije.
- Nepravilno definirana odgovornost: Izvješće selektivno optužuje predsjednika uprave iako nije jasno definirano na čemu se temelji njegova prekršajna odgovornost. Takvo ciljano usmjeravanje optužbi može narušiti proces pravne evaluacije i stvoriti osnovu za neopravdane sankcije protiv fizičkih osoba.
- Razlike između nalaza pregleda: Nacrt izvješća proturječi nalazima dodatnih pregleda provedenih u rujnu 2024., koji nisu identificirali ozbiljne nesukladnosti. Ova nedosljednost može sugerirati da su rezultati pregleda bili selektivno interpretirani kako bi se opravdala određena teza u nacrtu.
- Nacrt kao nedovršeni dokument: Pravilnik o upravnoj istrazi predviđa samo izdavanje završnog izvješća, pa je sama forma nacrta upitna i nepoštivanje pravilnika. Dodatno, izostanak obrazloženja o ulozi i ovlastima članova povjerenstva stvara dodatnu nejasnoću u transparentnosti postupka.
Jadrolinija ističe da su dosad u 2024. godini prevezli rekordnih deset milijuna putnika i tri milijuna vozila te da su ispunili 98% planiranih putovanja, naglašavajući visoku razinu sigurnosti i učinkovitosti unatoč ovoj nesreći. Plasiranje neprovjerenih informacija, smatraju, ima potencijalno destabilizirajući učinak na Jadroliniju i cijeli sektor.
