O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Luka Rijeka: Infrastrukturni projekti koji mijenjaju budućnost

Ulaganja u riječku luku i infrastrukturne projekte pridonijet će ekološkoj održivosti, povećanju kapaciteta te pozicioniranju Rijeke kao jednog od najvažnijih lučkih centara na Jadranu.

Lučka uprava Rijeka uspješno završava brojne infrastrukturne projekte sufinancirane iz EU fondova, čija je ukupna vrijednost 153 milijuna eura. Završetak radova na produbljenju mora na kontejnerskom terminalu AGCT na Brajdici samo je jedan od devet velikih projekata. Do kraja godine očekuje se dovršetak i projekta Studijsko-projektne dokumentacije za proširenje Praškog pristaništa, a najnoviji ugovor o sufinanciranju s agencijom CINEA označava početak projekta za opskrbu brodova električnom energijom s kopna, što će dodatno smanjiti emisije i buku u luci, piše Novi List.

Ekološki značaj projekta opskrbe električnom energijom

Projekt “Unaprjeđenje infrastrukture luke Rijeka – Opskrba brodova električnom energijom s obale” vrijednosti 15,5 milijuna eura omogućit će nadogradnju terminala Brajdica i Zagrebačka obala kako bi se brodovi opskrbljivali električnom energijom s kopna. Ovim projektom, od kojih Europska unija sufinancira 13,14 milijuna eura, smanjit će se emisije ispušnih plinova i buka, čime će se poboljšati ekološki uvjeti. Projektom je predviđeno napajanje brodova na dva veza na Brajdici i jednom na Zagrebačkoj obali, čime će se, prema riječima ravnatelja Lučke uprave Rijeka, Denisa Vukorepe, dodatno smanjiti buka na terminalu, koja je već sada u dozvoljenim granicama.

Završeni i aktualni projekti

Kroz EU sufinanciranje, riječka luka do sada je ostvarila ključne infrastrukturne promjene. Završeni su projekti uređenja operativnih površina i infrastrukture u lučkim bazenima Rijeka i Bakar, izgradnja operativne obale u Raši, kao i projekt PCS sustava koji objedinjuje sve lučke, carinske i administrativne formalnosti. Osim toga, izgrađeni su intermodalni terminali na Zagrebačkoj obali i Brajdici, čime je ubrzan transport kontejnera željeznicom.

Lučka uprava Rijeka trenutačno radi na tri važna projekta koja su u pripremi. Prvi je izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Raši, za koji se očekuje građevinska dozvola. Drugi projekt, za koji će se podnijeti zahtjev za građevinsku dozvolu, odnosi se na proširenje Praškog pristaništa koje će donijeti novih 60 tisuća kvadratnih metara multifunkcionalnog terminala. Planira se i izgradnja ro-ro terminala za prekrcaj vozila i teških tereta, kao i novih željezničkih kolosijeka i rampi.

Treći projekt u fazi pripreme odnosi se na povećanje kapaciteta silosa u Rijeci kroz izgradnju podnog skladišta i nabavu nove mehanizacije. Time će se kapacitet skladištenja povećati za 50%, uz obnovu brodoiskrcavača i transportnih puteva.

Dugoročna vizija: kontejnerski terminal na otoku Krku

Najznačajniji dugoročni projekt Lučke uprave Rijeka je plan izgradnje novog kontejnerskog terminala u Omišlju na otoku Krku, s ciljem da do 2035. godine Rijeka postane jedno od vodećih lučkih središta u regiji. Planirana vrijednost projektne dokumentacije je deset milijuna eura, a nakon toga će uslijediti radovi na izgradnji terminala, čiji će kapacitet iznositi tri milijuna TEU-a. Terminal će imati operativnu obalu duljine 1.000 metara i dubinu mora veću od 20 metara, omogućujući prihvat i najvećih brodova.

Vukorepa naglašava da će izgradnja terminala na Krku biti financijski i tehnički manje zahtjevna od terminala na Zagrebačkoj obali zbog čvrstog stijenskog materijala ispod mora i dovoljne dubine. Također, u planu je novi Krčki most koji će povezivati terminal i olakšati pristup.

Druga faza terminala Zagrebačka obala

Na kontejnerskom terminalu Zagrebačka obala trenutačno je u tijeku prva faza investicija koncesionara Rijeka Gateway, koji je po ugovoru obavezan u roku od deset godina realizirati i drugu fazu. Ta faza predviđa izgradnju dodatnih 280 metara obale i povećanje kapaciteta terminala s 650 tisuća na 1,05 milijuna TEU jedinica.

Ulaganja u nove kapacitete i modernizaciju

U narednom razdoblju, uz projekte na Brajdici i Zagrebačkoj obali, Lučka uprava Rijeka planira realizirati nove projekte u Raši i Matuljima. Planirana je izgradnja nove luke Raša s produženjem obale i izgradnjom ro-ro terminala te logističke zone i intermodalnog terminala u Miklavlji, čija će Studija izvodljivosti biti dovršena u suradnji s korejskom državnom agencijom.

Projekt za izgradnju logističkog centra Matulji u partnerstvu s Općinom Matulji i HŽ Infrastrukturom također je u pripremi za prijavu za sufinanciranje iz EU fondova, čime će se dodatno proširiti kapacitet i unaprijediti usluge riječke luke.

Zaključak

Lučka uprava Rijeka ističe da su ciljevi ambiciozni, ali ostvarivi zahvaljujući suradnji s EU fondovima i lokalnim partnerima. S završetkom svih planiranih projekata, uključujući pristupne ceste, željeznicu i novu infrastrukturu, Rijeka će se pozicionirati kao strateški lučki centar s modernim terminalima i značajnim ekološkim poboljšanjima. Ova ulaganja obuhvaćaju ekološku održivost, smanjenje emisija, povećanje kapaciteta te bolje povezivanje Rijeke s europskim i svjetskim tržištima, što je ključno za dugoročni razvoj i konkurentnost riječkog lučkog sustava.

Ulaganja u riječku luku i infrastrukturne projekte pridonijet će ekološkoj održivosti, povećanju kapaciteta te pozicioniranju Rijeke kao jednog od najvažnijih lučkih centara na Jadranu.

Lučka uprava Rijeka uspješno završava brojne infrastrukturne projekte sufinancirane iz EU fondova, čija je ukupna vrijednost 153 milijuna eura. Završetak radova na produbljenju mora na kontejnerskom terminalu AGCT na Brajdici samo je jedan od devet velikih projekata. Do kraja godine očekuje se dovršetak i projekta Studijsko-projektne dokumentacije za proširenje Praškog pristaništa, a najnoviji ugovor o sufinanciranju s agencijom CINEA označava početak projekta za opskrbu brodova električnom energijom s kopna, što će dodatno smanjiti emisije i buku u luci, piše Novi List.

Ekološki značaj projekta opskrbe električnom energijom

Projekt “Unaprjeđenje infrastrukture luke Rijeka – Opskrba brodova električnom energijom s obale” vrijednosti 15,5 milijuna eura omogućit će nadogradnju terminala Brajdica i Zagrebačka obala kako bi se brodovi opskrbljivali električnom energijom s kopna. Ovim projektom, od kojih Europska unija sufinancira 13,14 milijuna eura, smanjit će se emisije ispušnih plinova i buka, čime će se poboljšati ekološki uvjeti. Projektom je predviđeno napajanje brodova na dva veza na Brajdici i jednom na Zagrebačkoj obali, čime će se, prema riječima ravnatelja Lučke uprave Rijeka, Denisa Vukorepe, dodatno smanjiti buka na terminalu, koja je već sada u dozvoljenim granicama.

Završeni i aktualni projekti

Kroz EU sufinanciranje, riječka luka do sada je ostvarila ključne infrastrukturne promjene. Završeni su projekti uređenja operativnih površina i infrastrukture u lučkim bazenima Rijeka i Bakar, izgradnja operativne obale u Raši, kao i projekt PCS sustava koji objedinjuje sve lučke, carinske i administrativne formalnosti. Osim toga, izgrađeni su intermodalni terminali na Zagrebačkoj obali i Brajdici, čime je ubrzan transport kontejnera željeznicom.

Lučka uprava Rijeka trenutačno radi na tri važna projekta koja su u pripremi. Prvi je izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Raši, za koji se očekuje građevinska dozvola. Drugi projekt, za koji će se podnijeti zahtjev za građevinsku dozvolu, odnosi se na proširenje Praškog pristaništa koje će donijeti novih 60 tisuća kvadratnih metara multifunkcionalnog terminala. Planira se i izgradnja ro-ro terminala za prekrcaj vozila i teških tereta, kao i novih željezničkih kolosijeka i rampi.

Treći projekt u fazi pripreme odnosi se na povećanje kapaciteta silosa u Rijeci kroz izgradnju podnog skladišta i nabavu nove mehanizacije. Time će se kapacitet skladištenja povećati za 50%, uz obnovu brodoiskrcavača i transportnih puteva.

Dugoročna vizija: kontejnerski terminal na otoku Krku

Najznačajniji dugoročni projekt Lučke uprave Rijeka je plan izgradnje novog kontejnerskog terminala u Omišlju na otoku Krku, s ciljem da do 2035. godine Rijeka postane jedno od vodećih lučkih središta u regiji. Planirana vrijednost projektne dokumentacije je deset milijuna eura, a nakon toga će uslijediti radovi na izgradnji terminala, čiji će kapacitet iznositi tri milijuna TEU-a. Terminal će imati operativnu obalu duljine 1.000 metara i dubinu mora veću od 20 metara, omogućujući prihvat i najvećih brodova.

Vukorepa naglašava da će izgradnja terminala na Krku biti financijski i tehnički manje zahtjevna od terminala na Zagrebačkoj obali zbog čvrstog stijenskog materijala ispod mora i dovoljne dubine. Također, u planu je novi Krčki most koji će povezivati terminal i olakšati pristup.

Druga faza terminala Zagrebačka obala

Na kontejnerskom terminalu Zagrebačka obala trenutačno je u tijeku prva faza investicija koncesionara Rijeka Gateway, koji je po ugovoru obavezan u roku od deset godina realizirati i drugu fazu. Ta faza predviđa izgradnju dodatnih 280 metara obale i povećanje kapaciteta terminala s 650 tisuća na 1,05 milijuna TEU jedinica.

Ulaganja u nove kapacitete i modernizaciju

U narednom razdoblju, uz projekte na Brajdici i Zagrebačkoj obali, Lučka uprava Rijeka planira realizirati nove projekte u Raši i Matuljima. Planirana je izgradnja nove luke Raša s produženjem obale i izgradnjom ro-ro terminala te logističke zone i intermodalnog terminala u Miklavlji, čija će Studija izvodljivosti biti dovršena u suradnji s korejskom državnom agencijom.

Projekt za izgradnju logističkog centra Matulji u partnerstvu s Općinom Matulji i HŽ Infrastrukturom također je u pripremi za prijavu za sufinanciranje iz EU fondova, čime će se dodatno proširiti kapacitet i unaprijediti usluge riječke luke.

Zaključak

Lučka uprava Rijeka ističe da su ciljevi ambiciozni, ali ostvarivi zahvaljujući suradnji s EU fondovima i lokalnim partnerima. S završetkom svih planiranih projekata, uključujući pristupne ceste, željeznicu i novu infrastrukturu, Rijeka će se pozicionirati kao strateški lučki centar s modernim terminalima i značajnim ekološkim poboljšanjima. Ova ulaganja obuhvaćaju ekološku održivost, smanjenje emisija, povećanje kapaciteta te bolje povezivanje Rijeke s europskim i svjetskim tržištima, što je ključno za dugoročni razvoj i konkurentnost riječkog lučkog sustava.