Pomorci su se suočili s većim opasnostima nego ikad prije zbog sukoba u strateškim pomorskim regijama.
Godina 2024. ostat će zapamćena po značajnim geopolitičkim sukobima i rastućim napetostima među mnogim nacijama. S obzirom na globalni karakter pomorske industrije, nije iznenađenje da su ti sukobi utjecali na pomorski promet.
Poremećaji u globalnoj pomorskoj trgovini snažno su pogodili ključne rute poput Crvenog mora i Sueskog kanala, stvarajući ozbiljne rizike za pouzdanost trgovine i globalne lance opskrbe, piše Safety4Sea.
Pomorci na prvoj crti
Rastuće geopolitičke napetosti i sukobi na moru tijekom 2024. doveli su pomorce u značajnu opasnost, pretvarajući ključne pomorske rute u zone sukoba. Incidenti poput raketnih napada na brodove, otmica i ciljanja plovila u regijama poput Crvenog i Crnog mora stavljaju pomorce u situacije visokog rizika.
Ovi sukobi ne ugrožavaju samo živote već stvaraju ogroman psihološki stres za članove posade, koji plove u nesigurnim vodama strahujući za vlastitu sigurnost. Napad na brod MV True Confidence u ožujku 2024., u kojem su stradala tri člana posade, naglašava ozbiljnost ovih prijetnji.
Osim fizičkih prijetnji, pomorci se suočavaju s dugotrajnim zatočenjima, poput slučaja posade broda MV Galaxy Leader, te konstantnom napetošću u regijama pogođenim neprijateljstvima.
Zaštita pomoraca i njihova dobrobit moraju postati globalni prioritet. Jače sigurnosne mjere, bolja psihološka podrška i koordinirani diplomatski napori ključni su za smanjenje rizika u zonama sukoba.
Dinamika sukoba
Geopolitička nestabilnost na Bliskom istoku dodatno se pogoršala od 7. listopada 2023., kada je Hamas izveo napad na Izrael, izazvavši niz regionalnih sukoba. Taj je napad pojačao napetosti između Izraela i Hamasa te uključio druge aktere, poput jemenskih Hutista potpomognutih Iranom. Iranska uloga dodatno je zakomplicirala situaciju zbog njihovih stalnih sukoba sa Sjedinjenim Državama.
Od studenog 2023. Hutisti su se udružili s Hamasom, ciljajući brodove u Crvenom moru balističkim projektilima i eksplozivima, uzrokujući oko 90 napada. Prema podacima MarineTraffic-a, to je dovelo do dramatičnog pada tranzita brodova u regiji za 56%.
U siječnju 2024. Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo je Rezoluciju 2722 kojom osuđuje ove napade i poziva na njihovo trenutačno zaustavljanje. Međutim, unatoč međunarodnim naporima, situacija ostaje neriješena s dalekosežnim posljedicama.
Osim sigurnosnih prijetnji, sukobi predstavljaju i značajne ekološke rizike. U kolovozu 2024. jemenski pobunjenici napali su grčki tanker MV Sounion s 150.000 tona sirove nafte, što je izazvalo veliko oštećenje i požar na brodu. Unatoč kašnjenju spasilačkih operacija, brod je uspješno odvučen, čime je izbjegnuta velika ekološka katastrofa. Taj je incident istaknuo potrebu za jačom zaštitom brodova u zonama sukoba.
Rast aktivnosti “flote u sjeni”
Dodatno, sukobi u Crvenom moru povećali su emisije ugljičnog dioksida zbog preusmjeravanja brodova oko Rta dobre nade. Prema indeksu CEI, emisije su u prvom tromjesečju 2024. dosegle rekordnih 107,4 boda, uz 63% porast emisija za pošiljke iz Dalekog istoka u Mediteran te 23% porast za pošiljke prema Sjevernoj Europi.
Crno more također je pogođeno, osobito napadima na ukrajinsku lučku infrastrukturu, što je negativno utjecalo na izvoz žitarica i gospodarsku stabilnost zemlje. Istodobno, povećala se aktivnost “flote u sjeni” – starijih tankera koji izbjegavaju sankcije i nadzor. Do kolovoza 2024. zabilježen je rast takvih aktivnosti od 277% u Danskim tjesnacima u usporedbi s 2022.
Povećana je i upotreba LNG brodova unutar “flote u sjeni”. EU procjenjuje da je između 4 i 6 milijardi kubnih metara ruskog LNG-a prevezeno u treće zemlje preko europskih luka od 2023., dok su više od 50 LNG brodova prebačeni na tvrtke sa sjedištem u UAE-u.
Utjecaj na globalne lance opskrbe
Prema UNCTAD-u, pomorski transport pretrpio je značajan porast troškova, dok su vozarine na Šangajskom indeksu do sredine 2024. porasle više nego dvostruko u odnosu na kraj 2023. Više udaljenosti, troškovi goriva i premije osiguranja glavni su razlozi. Očekuje se da bi ti rastući troškovi mogli povećati globalne cijene za 0,6% do 2025. godine.
Posebno su pogođene ranjive ekonomije koje ovise o pomorskom transportu. Sve veći troškovi ugrožavaju trgovinsku konkurentnost i stabilnost.
