Nedavna istraga novinarskih organizacija OCCRP i Follow the Money otkrila je da su europski i američki brodovlasnici zaradili najmanje 6,3 milijarde dolara prodajom starih tankera sumnjivim kompanijama. Ovi brodovi brzo mijenjaju vlasnike, imena i zastave te završavaju u tzv. sivoj floti, prevozeći rusku naftu unatoč sankcijama. Prema izvještaju, više od polovice prodaja dolazi od grčkih brodovlasnika.
Sankcije Europske unije od 2023. godine zabranjuju izravnu prodaju tankera ruskim subjektima, ali su neizravne prodaje putem kompanija iz nesankcioniranih zemalja i dalje legalne. Istraživači su identificirali najmanje 32 tankera europskih vlasnika koji su nakon uvođenja sankcija završili u sivoj floti, piše Splash247.
Prema podacima S&P Global Market Intelligence, trenutno postoji više od 1.000 sankcioniranih brodova, od kojih 800 nema potvrđeno osiguranje. Prosječna starost tih brodova je 21 godina, osam godina više od globalnog prosjeka, što povećava rizik od ekoloških katastrofa.
Porast sive flote i sumnjivih zastava
Iako je tempo rasta sive flote usporen, prema brodarskoj tvrtki BRS, i dalje raste za 10 tankera mjesečno. Podaci brodarskog brokera Gibson pokazuju da su gotovo dvije trećine starih tankera prošle godine prevozile iransku, venezuelansku ili rusku naftu.
Pojedine države bilježe ogroman porast registracija brodova. Prema izvještaju Clarksons Research, zastave zemalja poput San Marina, Gvajane, Sierra Leonea i Komorskih Otoka doživjele su nevjerojatan rast. San Marino je u proteklih 12 mjeseci povećao svoju registraciju brodova za 663%, dok je Gvajana zabilježila porast od 576%. Još ekstremniji je primjer Gvineje, čija je flota narasla za 99.094% u posljednjih godinu dana.
Velika Britanija je već poduzela mjere protiv ove prakse, a londonski brodarski registar Barbadosa najavio je uklanjanje 46 brodova sa svoje zastave pod pritiskom britanskih sankcija.
