Unatoč političkim tvrdnjama, Panamski kanal i dalje djeluje kao neovisna infrastruktura, ključna za globalnu trgovinu, ali ne presudna za američku vojsku
S povratkom Donalda Trumpa na mjesto predsjednika SAD-a, ponovno su se aktualizirale rasprave o američkom utjecaju na ključne geopolitičke točke. Među njima je i Panamski kanal, strateška morska ruta kroz koju prolazi velik dio svjetske trgovine. Trump je u svom inauguracijskom govoru u siječnju 2025. izjavio da su američki brodovi “nepravedno preplaćeni” i da “Kina upravlja kanalom”. No, koliko su ove tvrdnje utemeljene?
Cestarine i ekonomska stvarnost kanala
Pomorski analitičar John McCown objašnjava da Panamski kanal posluje prema strogim pravilima o nediskriminaciji, postavljenima 1977. godine sporazumom između SAD-a i Paname. Od kada je Panama preuzela upravljanje kanalom 1999. godine, cestarine su značajno porasle – prosječna naknada za prolaz bila je 43.837 dolara 1999., dok je do 2023. godine dosegla 237.711 dolara, piše gCaptain.
Međutim, McCown ističe da su ova povećanja rezultat velikih ulaganja u infrastrukturu, uključujući proširenje kanala 2016. godine. S obzirom na vrijednost tereta koji prolazi kanalom, troškovi tranzita ostaju minimalni – u prosjeku oko 0,17% vrijednosti robe po jedinici tereta (TEU).
Je li kanal i dalje ključan za američku vojsku?
Trumpova tvrdnja da je Panamski kanal od strateške važnosti za američku vojsku također je dovedena u pitanje. Podaci pokazuju da je američka mornarica koristila kanal za prolaz ratnih brodova samo pet puta u posljednjih osam godina. Glavni nosači aviona američke flote, klase Nimitz i Ford, preveliki su da bi prošli kroz kanal, što dodatno umanjuje njegovu vojnu važnost za SAD.
Koliki je zaista kineski utjecaj?
Većina tereta koji prolazi Panamskim kanalom povezana je sa Sjedinjenim Američkim Državama – čak 75% ukupnog tereta ima američke ekonomske veze. Međutim, samo 27 od ukupno 14.080 prolazaka u 2023. godini obavili su američki brodovi pod zastavom SAD-a.
Tvrdnje o kineskoj kontroli Panamskog kanala najčešće se odnose na prisutnost kineskih kompanija u panamskim lukama. Hongkonška korporacija CK Hutchison Holdings upravlja terminalima na ulazima u kanal, no nema vlasničke veze s kineskom vladom. Ovi dugoročni ugovori sklopljeni su još 1997. godine, prije nego što je Panama preuzela upravljanje kanalom.
Dodatno, istraživanje tvrtke project44, koja je analizirala stotine tisuća pošiljaka tijekom 13 mjeseci, nije pronašlo nikakve dokaze o favoriziranju kineskih brodova u tranzitu kroz kanal.
Geopolitika i američki interesi
Iako su neki političari, poput senatora Teda Cruza, izrazili zabrinutost zbog kineskog sudjelovanja u izgradnji Četvrtog mosta u Panami, McCown smatra da su strahovi o potencijalnoj kineskoj kontroli nad kanalom neutemeljeni. Zatvaranje Panamskog kanala na štetu SAD-a bilo bi jednako štetno i za Kinu, koja se također oslanja na ovu rutu za trgovinu.
Umjesto fokusiranja na kontrolu Panamskog kanala, McCown predlaže da SAD ojača vlastitu pomorsku infrastrukturu i flotu američke zastave kako bi dugoročno osigurao svoju pomorsku i trgovinsku neovisnost.
“Panamski kanal ostaje jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih projekata, od čega SAD i dalje ima najviše koristi. Ideja o njegovom ‘preuzimanju’ nije u skladu s ekonomskom i geopolitičkom realnošću,” zaključuje McCown.
