Unatoč značajnim ulaganjima i višegodišnjim propisima, brodovi i dalje zagađuju europske vode, dok sustav nadzora i provođenja zakona pokazuje ozbiljne nedostatke, stoji u novom izvješću Europskog revizorskog suda (ECA). Revizori pozivaju na jače mjere i bolji nadzor kako bi se ostvarila ambicija EU o nultom zagađenju do 2030.
Izvješće se osvrće na razdoblje od 2014. do 2024., analizirajući učinak europskih propisa o onečišćenju mora koje uzrokuju brodovi. Tijekom tog vremena, EU je uložila 216 milijuna eura u inicijative poput poboljšanja lučkih prihvatnih kapaciteta za otpad i financiranja istraživanja o smanjenju zagađenja. Iako su mjere dobro osmišljene, revizija zaključuje da je njihova provedba oslabjela i da su napori država članica “daleko od zadovoljavajućih”, piše The Maritime Executive.
Loša provedba i manjak inspekcija
Prema izvješću, EU države ne koriste u potpunosti dostupne alate poput Europske agencije za pomorsku sigurnost (EMSA). Primjerice, tijekom 2022. i 2023. godine, Europska satelitska služba za nadzor nafte identificirala je 7.731 moguću naftnu mrlju u EU vodama. Međutim, države su potvrdile samo 7% slučajeva, što ukazuje na ozbiljne propuste u provođenju inspekcija i kažnjavanju prekršitelja.
Osim toga, revizori su utvrdili da brodovi nisu podvrgnuti dovoljno preventivnim inspekcijama, a propisane kvote pregleda nisu ispunjene. Kazne za prekršitelje ostaju niske, što dodatno potiče neodgovorno ponašanje.
“Mjere za prevenciju, nadzor i kažnjavanje zagađivača nisu na potrebnoj razini,” upozorava ECA. Također, naglašavaju da ni Europska komisija ni države članice ne prate učinkovito kako se troši novac namijenjen borbi protiv onečišćenja mora. Zbog toga je stvarna količina izljeva nafte, kemikalija i morskog otpada s brodova nepoznata, kao i identitet mnogih zagađivača.
Zaobilazak pravila kod reciklaže brodova i izgubljenih kontejnera
Još jedan problem koji revizija ističe je izbjegavanje ekoloških obveza prilikom reciklaže brodova. Dok je 2022. godine svaki sedmi brod na svijetu plovio pod zastavom EU, udio brodova pod EU zastavom koji su poslani na reciklažu bio je upola manji. Brodovlasnici često mijenjaju zastavu u ne-EU države kako bi izbjegli stroža europska pravila reciklaže.
Posebna kritika upućena je i pitanju izgubljenih kontejnera. “EU pravila o izgubljenim kontejnerima daleko su od učinkovitih,” navodi izvješće. Nedostaje jasan sustav prijavljivanja, a samo mali broj kontejnera uspijeva biti pronađen.
Preporuke za jači nadzor i strože kazne
Revizija preporučuje poboljšanje praćenja onečišćenja i učinkovitiju primjenu alata za alarmiranje o incidentima. Također, države članice moraju bolje nadzirati i obavljati propisane inspekcije brodova. Bolja transparentnost u praćenju sredstava namijenjenih borbi protiv zagađenja jedan je od ključnih koraka prema rješavanju problema.
Ova otkrića mogla bi dovesti do dodatnih izmjena zakona i poboljšanja dosadašnjih ekoloških planova. EU je već ranije postavila cilj postizanja nultog zagađenja morskog okoliša do 2030., ali prema sadašnjim pokazateljima, taj cilj još uvijek djeluje nedostižno.
Cijeli izvještaj dostupan je na službenim stranicama EU revizorskog suda.
