OTP Groupama Banner

O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

OTP Groupama Banner

ITOPF: Koliko je biodizel opasan za morski ekosustav?

Biodizel se ponaša slično konvencionalnim gorivima u početnim fazama izlijevanja, ali njegova biorazgradnja može uzrokovati smanjenje kisika u vodi i utjecati na morski život

Ekološke posljedice izlijevanja biodizela u more

Međunarodna organizacija za naftne zagađenja (ITOPF) objavila je izvještaj o mogućim posljedicama izlijevanja biogoriva u morski okoliš, s posebnim naglaskom na biodizel.

Biodizel se smatra prijelaznim gorivom jer iako nije potpuno bez emisija, proizvodi ih znatno manje od klasičnih fosilnih goriva. Najčešće se koristi u smjesama s konvencionalnim gorivima, od B5 (5% biodizela) do B100 (100% biodizela).

HTML Code here

Kako se biodizel ponaša u moru?

Kada se izlije u more, biodizel se ponaša slično dizelu – pluta na površini i širi se u tankom sloju. No, za razliku od klasičnog dizela, biodizel ne isparava brzo zbog niskog tlaka pare, što znači da ostaje na morskoj površini duže vrijeme.

Njegovo ponašanje ovisi o temperaturi vode i točki izlijevanja. U toplijim uvjetima biodizel ostaje tekuć, dok u hladnim uvjetima može postati viskozan, smanjujući njegov utjecaj na organizme na površini mora.

Opasnosti za morski okoliš

  1. Fizičko gušenje organizama
    Kao i kod izlijevanja nafte, biodizel može prekriti perje ptica i krzno morskih sisavaca, ometajući njihovu sposobnost plivanja, hranjenja i regulacije tjelesne temperature.
  2. Smanjenje kisika u vodi
    Biodizel se brzo razgrađuje zahvaljujući mikroorganizmima u vodi. No, ta razgradnja povećava potrošnju kisika, što može dovesti do hipoksije (nedostatka kisika), ugrožavajući ribe i ostale morske organizme. U zatvorenim područjima s malo miješanja vode, poput uvala ili riječnih estuarija, može doći do pojave anoksičnih (bez kisika) uvjeta.
  3. Ekotoksičnost
    Studije pokazuju da su biodizeli (posebno FAME i HVO) pet puta manje toksični od konvencionalnih dizela, jer ne sadrže policikličke aromatske ugljikovodike (PAH). Međutim, njihova toksičnost ovisi o sastavu i korištenim aditivima.
  4. Rizik od požara
    Biodizel ima visoku točku paljenja (>70 °C za HVO, >101 °C za FAME), što ga čini manje zapaljivim od klasičnog dizela.
  5. Utjecaj na ekonomiju i turizam
    Iako biodizel nema intenzivnu crnu boju kao nafta, izlijevanje može imati negativan učinak na turizam i rekreaciju. Biološka razgradnja biljnih ulja može uzrokovati neugodne mirise, što bi moglo smanjiti privlačnost plaža i obalnih turističkih destinacija.

Sanacija izlijevanja i odgovornost

Čišćenje izlijevanja biodizela koristi iste metode kao i kod klasičnih goriva – mehaničko uklanjanje pomoću brana i separacija površinskog sloja. No, zbog njegove biorazgradivosti, dugoročne posljedice mogu biti manje ozbiljne nego kod izlijevanja teških goriva.

ITOPF naglašava da su pravne i ekonomske posljedice izlijevanja biodizela slične onima kod izlijevanja konvencionalnih goriva, uključujući štetu na okolišu, imovinsku štetu i ekonomske gubitke u turizmu i ribarstvu.

Biodizel se ponaša slično konvencionalnim gorivima u početnim fazama izlijevanja, ali njegova biorazgradnja može uzrokovati smanjenje kisika u vodi i utjecati na morski život

Ekološke posljedice izlijevanja biodizela u more

Međunarodna organizacija za naftne zagađenja (ITOPF) objavila je izvještaj o mogućim posljedicama izlijevanja biogoriva u morski okoliš, s posebnim naglaskom na biodizel.

Biodizel se smatra prijelaznim gorivom jer iako nije potpuno bez emisija, proizvodi ih znatno manje od klasičnih fosilnih goriva. Najčešće se koristi u smjesama s konvencionalnim gorivima, od B5 (5% biodizela) do B100 (100% biodizela).

Kako se biodizel ponaša u moru?

Kada se izlije u more, biodizel se ponaša slično dizelu – pluta na površini i širi se u tankom sloju. No, za razliku od klasičnog dizela, biodizel ne isparava brzo zbog niskog tlaka pare, što znači da ostaje na morskoj površini duže vrijeme.

HTML Code here

Njegovo ponašanje ovisi o temperaturi vode i točki izlijevanja. U toplijim uvjetima biodizel ostaje tekuć, dok u hladnim uvjetima može postati viskozan, smanjujući njegov utjecaj na organizme na površini mora.

Opasnosti za morski okoliš

  1. Fizičko gušenje organizama
    Kao i kod izlijevanja nafte, biodizel može prekriti perje ptica i krzno morskih sisavaca, ometajući njihovu sposobnost plivanja, hranjenja i regulacije tjelesne temperature.
  2. Smanjenje kisika u vodi
    Biodizel se brzo razgrađuje zahvaljujući mikroorganizmima u vodi. No, ta razgradnja povećava potrošnju kisika, što može dovesti do hipoksije (nedostatka kisika), ugrožavajući ribe i ostale morske organizme. U zatvorenim područjima s malo miješanja vode, poput uvala ili riječnih estuarija, može doći do pojave anoksičnih (bez kisika) uvjeta.
  3. Ekotoksičnost
    Studije pokazuju da su biodizeli (posebno FAME i HVO) pet puta manje toksični od konvencionalnih dizela, jer ne sadrže policikličke aromatske ugljikovodike (PAH). Međutim, njihova toksičnost ovisi o sastavu i korištenim aditivima.
  4. Rizik od požara
    Biodizel ima visoku točku paljenja (>70 °C za HVO, >101 °C za FAME), što ga čini manje zapaljivim od klasičnog dizela.
  5. Utjecaj na ekonomiju i turizam
    Iako biodizel nema intenzivnu crnu boju kao nafta, izlijevanje može imati negativan učinak na turizam i rekreaciju. Biološka razgradnja biljnih ulja može uzrokovati neugodne mirise, što bi moglo smanjiti privlačnost plaža i obalnih turističkih destinacija.

Sanacija izlijevanja i odgovornost

Čišćenje izlijevanja biodizela koristi iste metode kao i kod klasičnih goriva – mehaničko uklanjanje pomoću brana i separacija površinskog sloja. No, zbog njegove biorazgradivosti, dugoročne posljedice mogu biti manje ozbiljne nego kod izlijevanja teških goriva.

ITOPF naglašava da su pravne i ekonomske posljedice izlijevanja biodizela slične onima kod izlijevanja konvencionalnih goriva, uključujući štetu na okolišu, imovinsku štetu i ekonomske gubitke u turizmu i ribarstvu.

MOŽE VAS ZANIMATI